pregleda

MOJA PRIČA - Džeronimo


Cena:
990 din (Predmet je prodat)
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5959)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10876

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: K4
Jezik: Srpski
Autor: Strani

U dobrom stanju!

Džeronimo - moja priča
autobiografija velikog ratnika i patriote


Knjiga Moja priča predstavlja neprocenjiv dokument o istoriji američkih Indijanaca – autentično svedočanstvo ratnika koji je godinama ratovao sa Meksikancima i vojnicima Sjedinjenih Država da bi odbranio svoju zemlju. Tokom boravka u rezervatu Fort Silu, Džeronimo (1829–1909), legendarni apački ratnik i čuveni ratni poglavica, uz pomoć svog sunarodnika koji je prevodio, diktirao je sadržaj ove knjige S. M. Baretu.


Džeronimo (engl. Geronimo, čirikavski Goyaałé; 16. jun 1829 — 17. februar 1909) nije bio poglavica plemena[1][2] već vrač i jedan od istaknutih vođa potplemena Bedonko apačkog plemena Čirikava (engl. Chiricahua).

Pravo ime mu je bilo Kojale (Onaj koji zeva), i verovatno poslednji pripadnik bande Bedonkohe. Rodio se kod Turki Krika, pritoke reke Gila, današnja država Arizona, ali u to vreme Meksiko. Odgajan po plemenskim običajima, imao je mnogo žena i najmanje šestoro dece.

Prvu ženu ubili su mu Meksikanci napadom na njegov logor dok su muškarci trgovali u gradu. Osim žene i troje dece, ubili su mu i majku. Njegova mržnja bila je neopisiva, a poglavica Mangas Kolorados poslao ga je da dovede poglavicu pod imenom Kočiz i njegove ratnike koji je trebalo da pomognu u osveti.

Ime Džeronimo dobio je jer je izvršio pokolj nad Meksikancima na praznik Svetog Jeronima. O njemu je kružio mit da ga meci ne mogu ubiti. Bio je i kod predsednika SAD. Od 1858. do 1886. borio se i bežao pred Meksikancima, kasnije Amerikancima. Po njegovim rečima, nikad nije bio poglavica, već vojni vođa. Poslednji je poglavica Indijanaca, koji se predao vojsci SAD. To se dogodilo 4. septembra 1886. godine u Kanjonu kostura, kad se Džeronimo, sa 38 ljudi strmoglavio u kanjon i predao američkom generalu Nelson Eplton Majlsu. Rodnu Arizonu nikad više nije video.

Prešao je u hrišćanstvo, ali su ga zbog kockanja izbacili iz Crkve. Jahao je na paradi kada je ustoličen Teodor Ruzvelt. Preživljavao je prodajući razglednice i slične stvari. Umro je u Fort Silu sa 80 godina od upale pluća.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 62503529
U dobrom stanju!

Džeronimo - moja priča
autobiografija velikog ratnika i patriote


Knjiga Moja priča predstavlja neprocenjiv dokument o istoriji američkih Indijanaca – autentično svedočanstvo ratnika koji je godinama ratovao sa Meksikancima i vojnicima Sjedinjenih Država da bi odbranio svoju zemlju. Tokom boravka u rezervatu Fort Silu, Džeronimo (1829–1909), legendarni apački ratnik i čuveni ratni poglavica, uz pomoć svog sunarodnika koji je prevodio, diktirao je sadržaj ove knjige S. M. Baretu.


Džeronimo (engl. Geronimo, čirikavski Goyaałé; 16. jun 1829 — 17. februar 1909) nije bio poglavica plemena[1][2] već vrač i jedan od istaknutih vođa potplemena Bedonko apačkog plemena Čirikava (engl. Chiricahua).

Pravo ime mu je bilo Kojale (Onaj koji zeva), i verovatno poslednji pripadnik bande Bedonkohe. Rodio se kod Turki Krika, pritoke reke Gila, današnja država Arizona, ali u to vreme Meksiko. Odgajan po plemenskim običajima, imao je mnogo žena i najmanje šestoro dece.

Prvu ženu ubili su mu Meksikanci napadom na njegov logor dok su muškarci trgovali u gradu. Osim žene i troje dece, ubili su mu i majku. Njegova mržnja bila je neopisiva, a poglavica Mangas Kolorados poslao ga je da dovede poglavicu pod imenom Kočiz i njegove ratnike koji je trebalo da pomognu u osveti.

Ime Džeronimo dobio je jer je izvršio pokolj nad Meksikancima na praznik Svetog Jeronima. O njemu je kružio mit da ga meci ne mogu ubiti. Bio je i kod predsednika SAD. Od 1858. do 1886. borio se i bežao pred Meksikancima, kasnije Amerikancima. Po njegovim rečima, nikad nije bio poglavica, već vojni vođa. Poslednji je poglavica Indijanaca, koji se predao vojsci SAD. To se dogodilo 4. septembra 1886. godine u Kanjonu kostura, kad se Džeronimo, sa 38 ljudi strmoglavio u kanjon i predao američkom generalu Nelson Eplton Majlsu. Rodnu Arizonu nikad više nije video.

Prešao je u hrišćanstvo, ali su ga zbog kockanja izbacili iz Crkve. Jahao je na paradi kada je ustoličen Teodor Ruzvelt. Preživljavao je prodajući razglednice i slične stvari. Umro je u Fort Silu sa 80 godina od upale pluća.
62503529 MOJA PRIČA - Džeronimo

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.