Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ms / Ss
Jezik: Srpski
Autor: Strani
U dobrom stanju!
Džeronimo - moja priča
autobiografija velikog ratnika i patriote
Knjiga Moja priča predstavlja neprocenjiv dokument o istoriji američkih Indijanaca – autentično svedočanstvo ratnika koji je godinama ratovao sa Meksikancima i vojnicima Sjedinjenih Država da bi odbranio svoju zemlju. Tokom boravka u rezervatu Fort Silu, Džeronimo (1829–1909), legendarni apački ratnik i čuveni ratni poglavica, uz pomoć svog sunarodnika koji je prevodio, diktirao je sadržaj ove knjige S. M. Baretu.
Džeronimo (engl. Geronimo, čirikavski Goyaałé; 16. jun 1829 — 17. februar 1909) nije bio poglavica plemena[1][2] već vrač i jedan od istaknutih vođa potplemena Bedonko apačkog plemena Čirikava (engl. Chiricahua).
Pravo ime mu je bilo Kojale (Onaj koji zeva), i verovatno poslednji pripadnik bande Bedonkohe. Rodio se kod Turki Krika, pritoke reke Gila, današnja država Arizona, ali u to vreme Meksiko. Odgajan po plemenskim običajima, imao je mnogo žena i najmanje šestoro dece.
Prvu ženu ubili su mu Meksikanci napadom na njegov logor dok su muškarci trgovali u gradu. Osim žene i troje dece, ubili su mu i majku. Njegova mržnja bila je neopisiva, a poglavica Mangas Kolorados poslao ga je da dovede poglavicu pod imenom Kočiz i njegove ratnike koji je trebalo da pomognu u osveti.
Ime Džeronimo dobio je jer je izvršio pokolj nad Meksikancima na praznik Svetog Jeronima. O njemu je kružio mit da ga meci ne mogu ubiti. Bio je i kod predsednika SAD. Od 1858. do 1886. borio se i bežao pred Meksikancima, kasnije Amerikancima. Po njegovim rečima, nikad nije bio poglavica, već vojni vođa. Poslednji je poglavica Indijanaca, koji se predao vojsci SAD. To se dogodilo 4. septembra 1886. godine u Kanjonu kostura, kad se Džeronimo, sa 38 ljudi strmoglavio u kanjon i predao američkom generalu Nelson Eplton Majlsu. Rodnu Arizonu nikad više nije video.
Prešao je u hrišćanstvo, ali su ga zbog kockanja izbacili iz Crkve. Jahao je na paradi kada je ustoličen Teodor Ruzvelt. Preživljavao je prodajući razglednice i slične stvari. Umro je u Fort Silu sa 80 godina od upale pluća.