| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2022
ISBN: 978-86-81930-86-1
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Arhiv Vojvodine 2022 247 strana + fotografije rukopisa žitija Svetog Benedikta
odlična očuvanost
zpk
Knjiga „Kult Svetog Benedikta kod pravoslavnih hrišćana u srednjem veku“ istoričara Borisa Stojkovskog i Ivane Bezrukove bavi se prisustvom, poštovanjem i širenjem kulta Svetog Benedikta Nursijskog među pravoslavnim hrišćanima tokom srednjeg veka.
Sveti Benedikt Nursijski (oko 480–547), osnivač benediktinskog monaštva i autor čuvenog monaškog pravila, jedna je od najznačajnijih ličnosti zapadnog hrišćanstva. Međutim, njegovo poštovanje nije bilo ograničeno samo na Rimokatoličku crkvu. Kao svetitelj koji je živeo pre velikog crkvenog raskola 1054. godine, Benedikt je bio poznat i u istočnom hrišćanskom svetu.
Autori istražuju istorijske, verske i kulturne okolnosti koje su omogućile da se kult ovog zapadnog svetitelja prihvati i u pravoslavnoj sredini. Posebnu pažnju posvećuju kontaktima između istočnog i zapadnog hrišćanstva, prenošenju svetiteljskih kultova, crkvenim kalendarima, bogoslužbenim knjigama i srednjovekovnoj književnoj tradiciji.
Značajan deo istraživanja odnosi se na pravoslavne Slovene i srednjovekovne prostore na kojima su se susretali vizantijski, slovenski i latinski kulturni uticaji. Posebno su važni pogranični krajevi, jadransko primorje i srpske zemlje, gde su postojali neposredni kontakti pravoslavnog stanovništva sa katoličkim manastirima i verskim zajednicama.
Knjiga razmatra i načine na koje se Benediktovo ime pojavljivalo u pravoslavnim kalendarima, crkvenim tekstovima i tradiciji. Time se ukazuje na postojanje složenih veza između istočnog i zapadnog hrišćanskog sveta, koje su bile mnogo raznovrsnije od kasnijih konfesionalnih podela.
Poseban značaj dela jeste u tome što pokazuje da srednjovekovna verska kultura nije bila potpuno zatvorena unutar granica pojedinačnih crkvenih tradicija. Poštovanje svetitelja, razmena tekstova, bogoslužbenih običaja i religijskih predstava predstavljali su deo šireg hrišćanskog kulturnog prostora.
Publikacija doprinosi razumevanju istorije međuhrišćanskih odnosa, pravoslavno-katoličkih dodira i očuvanja zajedničkog ranohrišćanskog nasleđa.
Ključne reči
Sveti Benedikt Nursijski
Benediktinski red
Benediktinsko monaštvo
Pravoslavno hrišćanstvo
Rimokatolička crkva
Istočno i zapadno hrišćanstvo
Srednjovekovna religija
Istorija hrišćanstva
Kult svetitelja
Poštovanje svetitelja
Hrišćanska hagiografija
Crkveni kalendar
Bogoslužbene knjige
Liturgijska tradicija
Monaška pravila
Monaški život
Vizantija
Pravoslavni Sloveni
Srednjovekovna Srbija
Dalmacija
Jadransko primorje
Srpska crkvena istorija
Crkveni raskol 1054. godine
Međuhrišćanski odnosi
Verska razmena
Kulturni kontakti
Istorija monaštva
Hrišćansko nasleđe
Srednjovekovna duhovnost
Istorijski i naučni značaj
Knjiga je značajna za proučavanje međusobnih odnosa pravoslavnog i rimokatoličkog sveta u srednjem veku, posebno u periodu pre i posle 1054. godine.
Njena posebna vrednost ogleda se u istraživanju manje poznatog fenomena: prisustva zapadnih svetitelja u pravoslavnoj duhovnoj i bogoslužbenoj tradiciji.
Posebno je korisna za:
proučavanje istorije Svetog Benedikta i benediktinskog monaštva;
istraživanje zajedničkog nasleđa istočnog i zapadnog hrišćanstva;
razumevanje srednjovekovnih verskih i kulturnih kontakata;
proučavanje pravoslavnih slovenskih crkvenih kalendara;
istraživanje odnosa srpske srednjovekovne crkve sa zapadnim hrišćanskim svetom;
razumevanje razvoja i prenošenja kultova svetitelja.
Posebno zanimljiva istorijska tema
Sveti Benedikt je živeo nekoliko vekova pre velikog raskola između istočne i zapadne crkve. Njegovo prisustvo u pravoslavnoj tradiciji zato otvara važno pitanje: u kojoj meri su srednjovekovne hrišćanske zajednice sačuvale zajedničko poštovanje svetitelja uprkos kasnijim crkvenim i političkim podelama?
Upravo je istraživanje tog istorijskog kontinuiteta jedno od najzanimljivijih pitanja ove publikacije.