pregleda

Kult Svetog Benedikta kod pravoslavnih hrišćana


Cena:
1.495 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9865)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41527

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2022
ISBN: 978-86-81930-86-1
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

Arhiv Vojvodine 2022 247 strana + fotografije rukopisa žitija Svetog Benedikta

odlična očuvanost

zpk

Knjiga „Kult Svetog Benedikta kod pravoslavnih hrišćana u srednjem veku“ istoričara Borisa Stojkovskog i Ivane Bezrukove bavi se prisustvom, poštovanjem i širenjem kulta Svetog Benedikta Nursijskog među pravoslavnim hrišćanima tokom srednjeg veka.

Sveti Benedikt Nursijski (oko 480–547), osnivač benediktinskog monaštva i autor čuvenog monaškog pravila, jedna je od najznačajnijih ličnosti zapadnog hrišćanstva. Međutim, njegovo poštovanje nije bilo ograničeno samo na Rimokatoličku crkvu. Kao svetitelj koji je živeo pre velikog crkvenog raskola 1054. godine, Benedikt je bio poznat i u istočnom hrišćanskom svetu.

Autori istražuju istorijske, verske i kulturne okolnosti koje su omogućile da se kult ovog zapadnog svetitelja prihvati i u pravoslavnoj sredini. Posebnu pažnju posvećuju kontaktima između istočnog i zapadnog hrišćanstva, prenošenju svetiteljskih kultova, crkvenim kalendarima, bogoslužbenim knjigama i srednjovekovnoj književnoj tradiciji.

Značajan deo istraživanja odnosi se na pravoslavne Slovene i srednjovekovne prostore na kojima su se susretali vizantijski, slovenski i latinski kulturni uticaji. Posebno su važni pogranični krajevi, jadransko primorje i srpske zemlje, gde su postojali neposredni kontakti pravoslavnog stanovništva sa katoličkim manastirima i verskim zajednicama.

Knjiga razmatra i načine na koje se Benediktovo ime pojavljivalo u pravoslavnim kalendarima, crkvenim tekstovima i tradiciji. Time se ukazuje na postojanje složenih veza između istočnog i zapadnog hrišćanskog sveta, koje su bile mnogo raznovrsnije od kasnijih konfesionalnih podela.

Poseban značaj dela jeste u tome što pokazuje da srednjovekovna verska kultura nije bila potpuno zatvorena unutar granica pojedinačnih crkvenih tradicija. Poštovanje svetitelja, razmena tekstova, bogoslužbenih običaja i religijskih predstava predstavljali su deo šireg hrišćanskog kulturnog prostora.

Publikacija doprinosi razumevanju istorije međuhrišćanskih odnosa, pravoslavno-katoličkih dodira i očuvanja zajedničkog ranohrišćanskog nasleđa.

Ključne reči

Sveti Benedikt Nursijski

Benediktinski red

Benediktinsko monaštvo

Pravoslavno hrišćanstvo

Rimokatolička crkva

Istočno i zapadno hrišćanstvo

Srednjovekovna religija

Istorija hrišćanstva

Kult svetitelja

Poštovanje svetitelja

Hrišćanska hagiografija

Crkveni kalendar

Bogoslužbene knjige

Liturgijska tradicija

Monaška pravila

Monaški život

Vizantija

Pravoslavni Sloveni

Srednjovekovna Srbija

Dalmacija

Jadransko primorje

Srpska crkvena istorija

Crkveni raskol 1054. godine

Međuhrišćanski odnosi

Verska razmena

Kulturni kontakti

Istorija monaštva

Hrišćansko nasleđe

Srednjovekovna duhovnost

Istorijski i naučni značaj

Knjiga je značajna za proučavanje međusobnih odnosa pravoslavnog i rimokatoličkog sveta u srednjem veku, posebno u periodu pre i posle 1054. godine.

Njena posebna vrednost ogleda se u istraživanju manje poznatog fenomena: prisustva zapadnih svetitelja u pravoslavnoj duhovnoj i bogoslužbenoj tradiciji.

Posebno je korisna za:

proučavanje istorije Svetog Benedikta i benediktinskog monaštva;

istraživanje zajedničkog nasleđa istočnog i zapadnog hrišćanstva;

razumevanje srednjovekovnih verskih i kulturnih kontakata;

proučavanje pravoslavnih slovenskih crkvenih kalendara;

istraživanje odnosa srpske srednjovekovne crkve sa zapadnim hrišćanskim svetom;

razumevanje razvoja i prenošenja kultova svetitelja.

Posebno zanimljiva istorijska tema

Sveti Benedikt je živeo nekoliko vekova pre velikog raskola između istočne i zapadne crkve. Njegovo prisustvo u pravoslavnoj tradiciji zato otvara važno pitanje: u kojoj meri su srednjovekovne hrišćanske zajednice sačuvale zajedničko poštovanje svetitelja uprkos kasnijim crkvenim i političkim podelama?

Upravo je istraživanje tog istorijskog kontinuiteta jedno od najzanimljivijih pitanja ove publikacije.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 86012119
Arhiv Vojvodine 2022 247 strana + fotografije rukopisa žitija Svetog Benedikta

odlična očuvanost

zpk

Knjiga „Kult Svetog Benedikta kod pravoslavnih hrišćana u srednjem veku“ istoričara Borisa Stojkovskog i Ivane Bezrukove bavi se prisustvom, poštovanjem i širenjem kulta Svetog Benedikta Nursijskog među pravoslavnim hrišćanima tokom srednjeg veka.

Sveti Benedikt Nursijski (oko 480–547), osnivač benediktinskog monaštva i autor čuvenog monaškog pravila, jedna je od najznačajnijih ličnosti zapadnog hrišćanstva. Međutim, njegovo poštovanje nije bilo ograničeno samo na Rimokatoličku crkvu. Kao svetitelj koji je živeo pre velikog crkvenog raskola 1054. godine, Benedikt je bio poznat i u istočnom hrišćanskom svetu.

Autori istražuju istorijske, verske i kulturne okolnosti koje su omogućile da se kult ovog zapadnog svetitelja prihvati i u pravoslavnoj sredini. Posebnu pažnju posvećuju kontaktima između istočnog i zapadnog hrišćanstva, prenošenju svetiteljskih kultova, crkvenim kalendarima, bogoslužbenim knjigama i srednjovekovnoj književnoj tradiciji.

Značajan deo istraživanja odnosi se na pravoslavne Slovene i srednjovekovne prostore na kojima su se susretali vizantijski, slovenski i latinski kulturni uticaji. Posebno su važni pogranični krajevi, jadransko primorje i srpske zemlje, gde su postojali neposredni kontakti pravoslavnog stanovništva sa katoličkim manastirima i verskim zajednicama.

Knjiga razmatra i načine na koje se Benediktovo ime pojavljivalo u pravoslavnim kalendarima, crkvenim tekstovima i tradiciji. Time se ukazuje na postojanje složenih veza između istočnog i zapadnog hrišćanskog sveta, koje su bile mnogo raznovrsnije od kasnijih konfesionalnih podela.

Poseban značaj dela jeste u tome što pokazuje da srednjovekovna verska kultura nije bila potpuno zatvorena unutar granica pojedinačnih crkvenih tradicija. Poštovanje svetitelja, razmena tekstova, bogoslužbenih običaja i religijskih predstava predstavljali su deo šireg hrišćanskog kulturnog prostora.

Publikacija doprinosi razumevanju istorije međuhrišćanskih odnosa, pravoslavno-katoličkih dodira i očuvanja zajedničkog ranohrišćanskog nasleđa.

Ključne reči

Sveti Benedikt Nursijski

Benediktinski red

Benediktinsko monaštvo

Pravoslavno hrišćanstvo

Rimokatolička crkva

Istočno i zapadno hrišćanstvo

Srednjovekovna religija

Istorija hrišćanstva

Kult svetitelja

Poštovanje svetitelja

Hrišćanska hagiografija

Crkveni kalendar

Bogoslužbene knjige

Liturgijska tradicija

Monaška pravila

Monaški život

Vizantija

Pravoslavni Sloveni

Srednjovekovna Srbija

Dalmacija

Jadransko primorje

Srpska crkvena istorija

Crkveni raskol 1054. godine

Međuhrišćanski odnosi

Verska razmena

Kulturni kontakti

Istorija monaštva

Hrišćansko nasleđe

Srednjovekovna duhovnost

Istorijski i naučni značaj

Knjiga je značajna za proučavanje međusobnih odnosa pravoslavnog i rimokatoličkog sveta u srednjem veku, posebno u periodu pre i posle 1054. godine.

Njena posebna vrednost ogleda se u istraživanju manje poznatog fenomena: prisustva zapadnih svetitelja u pravoslavnoj duhovnoj i bogoslužbenoj tradiciji.

Posebno je korisna za:

proučavanje istorije Svetog Benedikta i benediktinskog monaštva;

istraživanje zajedničkog nasleđa istočnog i zapadnog hrišćanstva;

razumevanje srednjovekovnih verskih i kulturnih kontakata;

proučavanje pravoslavnih slovenskih crkvenih kalendara;

istraživanje odnosa srpske srednjovekovne crkve sa zapadnim hrišćanskim svetom;

razumevanje razvoja i prenošenja kultova svetitelja.

Posebno zanimljiva istorijska tema

Sveti Benedikt je živeo nekoliko vekova pre velikog raskola između istočne i zapadne crkve. Njegovo prisustvo u pravoslavnoj tradiciji zato otvara važno pitanje: u kojoj meri su srednjovekovne hrišćanske zajednice sačuvale zajedničko poštovanje svetitelja uprkos kasnijim crkvenim i političkim podelama?

Upravo je istraživanje tog istorijskog kontinuiteta jedno od najzanimljivijih pitanja ove publikacije.
86012119 Kult Svetog Benedikta kod pravoslavnih hrišćana

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.