| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1998
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Clio 1998 401 strana : ilustrovano
odlična očuvanost
zpk
Knjiga Oksfordska istorija srednjovekovne Evrope predstavlja pregled hiljadugodišnjeg razvoja evropske civilizacije, od slabljenja i pada Zapadnog rimskog carstva do početka renesanse.
Delo je zbirka istorijskih studija više istaknutih istoričara, koje je uredio Džordž Holms (1927–2009), britanski istoričar. Obuhvata političku, društvenu, ekonomsku, versku i kulturnu istoriju srednjeg veka, sa posebnim osvrtom na promene u odnosima između Sredozemlja i severne Evrope.
Knjiga prati nastanak novih kraljevstava nakon raspada Rimskog carstva, uspon Franačke države i Karla Velikog, razvoj Vizantijskog carstva, širenje hrišćanstva i oblikovanje srednjovekovnih političkih i društvenih institucija.
Posebna pažnja posvećena je feudalnom društvu, položaju seljaka i plemstva, razvoju gradova, trgovine, viteške kulture, krstaških ratova i odnosa između crkvene i svetovne vlasti.
Autori analiziraju i velike promene između 12. i 15. veka: jačanje evropskih monarhija, razvoj univerziteta, urbanizaciju, trgovinske mreže, umetnost, arhitekturu i posledice Crne smrti.
Jedna od centralnih teza knjige jeste da je srednjovekovna Evropa predstavljala prostor u kojem su postavljeni temelji mnogih institucija i kulturnih obrazaca moderne zapadne civilizacije.
Knjiga posebno prati pomeranje kulturnog i političkog težišta Evrope sa Sredozemlja prema severozapadnoj Evropi.
Ključne reči
Srednji vek – istorijsko razdoblje između antike i renesanse.
Pad Zapadnog rimskog carstva – politička prekretnica koja je otvorila prostor za nastanak novih evropskih kraljevstava.
Vizantijsko carstvo – istočnorimska država sa središtem u Carigradu.
Franačka država – jedna od najznačajnijih političkih tvorevina ranosrednjovekovne Evrope.
Karlo Veliki – franački vladar i car koji je značajno uticao na oblikovanje srednjovekovne Evrope.
Feudalizam – sistem društvenih, ekonomskih i političkih odnosa zasnovan na zemljišnim posedima i vazalnim obavezama.
Vazalstvo – odnos obaveza i lojalnosti između gospodara i vazala.
Hrišćanstvo – dominantna religijska i kulturna sila srednjovekovne Evrope.
Katolička crkva – ključna verska i politička institucija zapadne Evrope.
Pravoslavlje – hrišćanska tradicija koja je posebno oblikovala Vizantiju i istočnu Evropu.
Papstvo – institucija rimskog pape i njen duhovni i politički autoritet.
Krstaški ratovi – vojni pohodi zapadnoevropskih hrišćana, prvenstveno prema istočnom Sredozemlju.
Viteštvo – vojni i društveni ideal srednjovekovnog plemstva.
Manastiri – verski, obrazovni i kulturni centri srednjovekovnog društva.
Scholastika (skolastika) – filozofska i teološka tradicija srednjovekovnih škola i univerziteta.
Univerziteti – institucije visokog obrazovanja koje se razvijaju tokom visokog srednjeg veka.
Gotika – umetnički i arhitektonski stil karakterističan po katedralama, šiljatim lukovima i visokim svodovima.
Urbanizacija – razvoj gradova i gradskog stanovništva.
Trgovina – razvoj regionalnih i međunarodnih ekonomskih veza.
Crna smrt – velika epidemija kuge u 14. veku.
Renesansa – kulturni i intelektualni pokret koji se razvija u kasnom srednjem veku i ranom novom veku.
Stogodišnji rat – dugotrajni sukob između Engleske i Francuske (1337–1453).
Glavne istorijske epohe i tematske celine
Knjiga je organizovana u šest velikih istorijskih studija koje obuhvataju period od 400. do 1500. godine.
1. Preobražaj rimskog Sredozemlja (400–900) - Tomas Braun
Transformacija rimskog sveta, širenje hrišćanstva, nastanak novih kraljevstava i razvoj Vizantijskog carstva.
2. Severni svet u mračnom dobu (400–900) - Edvard Džejms
Germanski narodi, Franci, Anglosaksonci, Vikinzi i oblikovanje ranosrednjovekovnih političkih zajednica.
3. Društvo severne Evrope u visokom srednjem veku (900–1200) - Dejvid Viton
Feudalni odnosi, razvoj plemstva, sela, gradova i srednjovekovnih društvenih institucija.
4. Prodor severne Evrope u Sredozemlje (900–1200) - Rouzmeri Moris
Krstaški ratovi, normanska osvajanja, širenje političkog uticaja severnoevropskih sila i promena odnosa snaga u Sredozemlju.
5. Sredozemlje u doba renesanse (1200–1500) - Piter Denli
Razvoj italijanskih gradova, trgovine, umetnosti, humanizma i kulturnih promena na Sredozemlju.
6. Civilizacija dvorova i gradova na severu (1200–1500) - Malkolm Vejl
Razvoj monarhija, gradskih institucija, dvorske kulture, trgovine, obrazovanja i umetnosti severozapadne Evrope.
Najvažnije istorijske i civilizacijske ideje
1. Srednji vek nije bio period stagnacije. To je bilo doba velikih političkih, društvenih, ekonomskih i kulturnih transformacija.
2. Hrišćanstvo je oblikovalo evropski identitet. Crkva je imala ključnu ulogu u obrazovanju, politici, umetnosti i svakodnevnom životu.
3. Nastajale su osnove modernih evropskih država. Razvoj monarhija, pravnih institucija, skupština i administracije postavio je temelje kasnijih političkih sistema.
4. Gradovi su postali centri nove društvene dinamike. Trgovina, zanatstvo, bankarstvo i obrazovanje menjali su tradicionalno feudalno društvo.
5. Evropa je bila povezana sa drugim civilizacijama. Vizantijski, islamski i mediteranski uticaji imali su veliki značaj za evropski intelektualni i kulturni razvoj.
6. Crna smrt promenila je evropsko društvo. Epidemija kuge izazvala je demografski slom i duboke ekonomske i društvene promene.
Poseban značaj knjige za srpsku i balkansku istoriju
Iako je težište knjige na zapadnoj i severnoj Evropi, njena analiza srednjovekovnog Sredozemlja i Vizantije posebno je korisna za razumevanje istorije Balkana.
Važno je obratiti pažnju na:
Vizantijsko carstvo i njegov politički i kulturni uticaj na Balkan.
Širenje hrišćanstva i odnos pravoslavne i katoličke crkve.
Slovenske migracije i formiranje srednjovekovnih slovenskih država.
Razvoj srpske srednjovekovne države i dinastije Nemanjića.
Odnose Srbije sa Vizantijom, Ugarskom i drugim evropskim silama.
Krstaške ratove i njihov uticaj na Balkan i Carigrad.
Razvoj manastira, crkvene umetnosti i srednjovekovne pismenosti.
Osmansko napredovanje i promenu političke strukture jugoistočne Evrope.
Suštinska poruka knjige
Srednjovekovna Evropa nije nastala kao jedinstvena civilizacija, već kao rezultat susreta i sukoba različitih naroda, religija, političkih sistema i kulturnih tradicija.
Tokom hiljadu godina oblikovane su institucije, ideje i društveni odnosi koji su postali temelji kasnije evropske istorije. Razumevanje srednjeg veka zato je neophodno za razumevanje savremene Evrope.