pregleda

Oksfordska istorija srednjovekovne Evrope


Cena:
3.495 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Beograd-Mladenovac,
Beograd-Mladenovac
Prodavac Nije trgovac

kukuruz (9857)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 41514

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1998
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Clio 1998 401 strana : ilustrovano

odlična očuvanost

zpk

Knjiga Oksfordska istorija srednjovekovne Evrope predstavlja pregled hiljadugodišnjeg razvoja evropske civilizacije, od slabljenja i pada Zapadnog rimskog carstva do početka renesanse.

Delo je zbirka istorijskih studija više istaknutih istoričara, koje je uredio Džordž Holms (1927–2009), britanski istoričar. Obuhvata političku, društvenu, ekonomsku, versku i kulturnu istoriju srednjeg veka, sa posebnim osvrtom na promene u odnosima između Sredozemlja i severne Evrope.

Knjiga prati nastanak novih kraljevstava nakon raspada Rimskog carstva, uspon Franačke države i Karla Velikog, razvoj Vizantijskog carstva, širenje hrišćanstva i oblikovanje srednjovekovnih političkih i društvenih institucija.

Posebna pažnja posvećena je feudalnom društvu, položaju seljaka i plemstva, razvoju gradova, trgovine, viteške kulture, krstaških ratova i odnosa između crkvene i svetovne vlasti.

Autori analiziraju i velike promene između 12. i 15. veka: jačanje evropskih monarhija, razvoj univerziteta, urbanizaciju, trgovinske mreže, umetnost, arhitekturu i posledice Crne smrti.

Jedna od centralnih teza knjige jeste da je srednjovekovna Evropa predstavljala prostor u kojem su postavljeni temelji mnogih institucija i kulturnih obrazaca moderne zapadne civilizacije.

Knjiga posebno prati pomeranje kulturnog i političkog težišta Evrope sa Sredozemlja prema severozapadnoj Evropi.

Ključne reči

Srednji vek – istorijsko razdoblje između antike i renesanse.

Pad Zapadnog rimskog carstva – politička prekretnica koja je otvorila prostor za nastanak novih evropskih kraljevstava.

Vizantijsko carstvo – istočnorimska država sa središtem u Carigradu.

Franačka država – jedna od najznačajnijih političkih tvorevina ranosrednjovekovne Evrope.

Karlo Veliki – franački vladar i car koji je značajno uticao na oblikovanje srednjovekovne Evrope.

Feudalizam – sistem društvenih, ekonomskih i političkih odnosa zasnovan na zemljišnim posedima i vazalnim obavezama.

Vazalstvo – odnos obaveza i lojalnosti između gospodara i vazala.

Hrišćanstvo – dominantna religijska i kulturna sila srednjovekovne Evrope.

Katolička crkva – ključna verska i politička institucija zapadne Evrope.

Pravoslavlje – hrišćanska tradicija koja je posebno oblikovala Vizantiju i istočnu Evropu.

Papstvo – institucija rimskog pape i njen duhovni i politički autoritet.

Krstaški ratovi – vojni pohodi zapadnoevropskih hrišćana, prvenstveno prema istočnom Sredozemlju.

Viteštvo – vojni i društveni ideal srednjovekovnog plemstva.

Manastiri – verski, obrazovni i kulturni centri srednjovekovnog društva.

Scholastika (skolastika) – filozofska i teološka tradicija srednjovekovnih škola i univerziteta.

Univerziteti – institucije visokog obrazovanja koje se razvijaju tokom visokog srednjeg veka.

Gotika – umetnički i arhitektonski stil karakterističan po katedralama, šiljatim lukovima i visokim svodovima.

Urbanizacija – razvoj gradova i gradskog stanovništva.

Trgovina – razvoj regionalnih i međunarodnih ekonomskih veza.

Crna smrt – velika epidemija kuge u 14. veku.

Renesansa – kulturni i intelektualni pokret koji se razvija u kasnom srednjem veku i ranom novom veku.

Stogodišnji rat – dugotrajni sukob između Engleske i Francuske (1337–1453).

Glavne istorijske epohe i tematske celine

Knjiga je organizovana u šest velikih istorijskih studija koje obuhvataju period od 400. do 1500. godine.

1. Preobražaj rimskog Sredozemlja (400–900) - Tomas Braun

Transformacija rimskog sveta, širenje hrišćanstva, nastanak novih kraljevstava i razvoj Vizantijskog carstva.

2. Severni svet u mračnom dobu (400–900) - Edvard Džejms

Germanski narodi, Franci, Anglosaksonci, Vikinzi i oblikovanje ranosrednjovekovnih političkih zajednica.

3. Društvo severne Evrope u visokom srednjem veku (900–1200) - Dejvid Viton

Feudalni odnosi, razvoj plemstva, sela, gradova i srednjovekovnih društvenih institucija.

4. Prodor severne Evrope u Sredozemlje (900–1200) - Rouzmeri Moris

Krstaški ratovi, normanska osvajanja, širenje političkog uticaja severnoevropskih sila i promena odnosa snaga u Sredozemlju.

5. Sredozemlje u doba renesanse (1200–1500) - Piter Denli

Razvoj italijanskih gradova, trgovine, umetnosti, humanizma i kulturnih promena na Sredozemlju.

6. Civilizacija dvorova i gradova na severu (1200–1500) - Malkolm Vejl

Razvoj monarhija, gradskih institucija, dvorske kulture, trgovine, obrazovanja i umetnosti severozapadne Evrope.

Najvažnije istorijske i civilizacijske ideje

1. Srednji vek nije bio period stagnacije. To je bilo doba velikih političkih, društvenih, ekonomskih i kulturnih transformacija.

2. Hrišćanstvo je oblikovalo evropski identitet. Crkva je imala ključnu ulogu u obrazovanju, politici, umetnosti i svakodnevnom životu.

3. Nastajale su osnove modernih evropskih država. Razvoj monarhija, pravnih institucija, skupština i administracije postavio je temelje kasnijih političkih sistema.

4. Gradovi su postali centri nove društvene dinamike. Trgovina, zanatstvo, bankarstvo i obrazovanje menjali su tradicionalno feudalno društvo.

5. Evropa je bila povezana sa drugim civilizacijama. Vizantijski, islamski i mediteranski uticaji imali su veliki značaj za evropski intelektualni i kulturni razvoj.

6. Crna smrt promenila je evropsko društvo. Epidemija kuge izazvala je demografski slom i duboke ekonomske i društvene promene.
Poseban značaj knjige za srpsku i balkansku istoriju

Iako je težište knjige na zapadnoj i severnoj Evropi, njena analiza srednjovekovnog Sredozemlja i Vizantije posebno je korisna za razumevanje istorije Balkana.

Važno je obratiti pažnju na:

Vizantijsko carstvo i njegov politički i kulturni uticaj na Balkan.

Širenje hrišćanstva i odnos pravoslavne i katoličke crkve.

Slovenske migracije i formiranje srednjovekovnih slovenskih država.

Razvoj srpske srednjovekovne države i dinastije Nemanjića.

Odnose Srbije sa Vizantijom, Ugarskom i drugim evropskim silama.

Krstaške ratove i njihov uticaj na Balkan i Carigrad.

Razvoj manastira, crkvene umetnosti i srednjovekovne pismenosti.

Osmansko napredovanje i promenu političke strukture jugoistočne Evrope.

Suštinska poruka knjige

Srednjovekovna Evropa nije nastala kao jedinstvena civilizacija, već kao rezultat susreta i sukoba različitih naroda, religija, političkih sistema i kulturnih tradicija.

Tokom hiljadu godina oblikovane su institucije, ideje i društveni odnosi koji su postali temelji kasnije evropske istorije. Razumevanje srednjeg veka zato je neophodno za razumevanje savremene Evrope.

Cene su konačne!

Stepen očuvanosti je subjektivna procena i ne mora da odražava činjenično stanje!

Ne šaljem u inostranstvo!

Ne šaljem na Kosovo (tj. Pošta ne prima pošiljke za Kosovo).

Predmet: 85990903
Clio 1998 401 strana : ilustrovano

odlična očuvanost

zpk

Knjiga Oksfordska istorija srednjovekovne Evrope predstavlja pregled hiljadugodišnjeg razvoja evropske civilizacije, od slabljenja i pada Zapadnog rimskog carstva do početka renesanse.

Delo je zbirka istorijskih studija više istaknutih istoričara, koje je uredio Džordž Holms (1927–2009), britanski istoričar. Obuhvata političku, društvenu, ekonomsku, versku i kulturnu istoriju srednjeg veka, sa posebnim osvrtom na promene u odnosima između Sredozemlja i severne Evrope.

Knjiga prati nastanak novih kraljevstava nakon raspada Rimskog carstva, uspon Franačke države i Karla Velikog, razvoj Vizantijskog carstva, širenje hrišćanstva i oblikovanje srednjovekovnih političkih i društvenih institucija.

Posebna pažnja posvećena je feudalnom društvu, položaju seljaka i plemstva, razvoju gradova, trgovine, viteške kulture, krstaških ratova i odnosa između crkvene i svetovne vlasti.

Autori analiziraju i velike promene između 12. i 15. veka: jačanje evropskih monarhija, razvoj univerziteta, urbanizaciju, trgovinske mreže, umetnost, arhitekturu i posledice Crne smrti.

Jedna od centralnih teza knjige jeste da je srednjovekovna Evropa predstavljala prostor u kojem su postavljeni temelji mnogih institucija i kulturnih obrazaca moderne zapadne civilizacije.

Knjiga posebno prati pomeranje kulturnog i političkog težišta Evrope sa Sredozemlja prema severozapadnoj Evropi.

Ključne reči

Srednji vek – istorijsko razdoblje između antike i renesanse.

Pad Zapadnog rimskog carstva – politička prekretnica koja je otvorila prostor za nastanak novih evropskih kraljevstava.

Vizantijsko carstvo – istočnorimska država sa središtem u Carigradu.

Franačka država – jedna od najznačajnijih političkih tvorevina ranosrednjovekovne Evrope.

Karlo Veliki – franački vladar i car koji je značajno uticao na oblikovanje srednjovekovne Evrope.

Feudalizam – sistem društvenih, ekonomskih i političkih odnosa zasnovan na zemljišnim posedima i vazalnim obavezama.

Vazalstvo – odnos obaveza i lojalnosti između gospodara i vazala.

Hrišćanstvo – dominantna religijska i kulturna sila srednjovekovne Evrope.

Katolička crkva – ključna verska i politička institucija zapadne Evrope.

Pravoslavlje – hrišćanska tradicija koja je posebno oblikovala Vizantiju i istočnu Evropu.

Papstvo – institucija rimskog pape i njen duhovni i politički autoritet.

Krstaški ratovi – vojni pohodi zapadnoevropskih hrišćana, prvenstveno prema istočnom Sredozemlju.

Viteštvo – vojni i društveni ideal srednjovekovnog plemstva.

Manastiri – verski, obrazovni i kulturni centri srednjovekovnog društva.

Scholastika (skolastika) – filozofska i teološka tradicija srednjovekovnih škola i univerziteta.

Univerziteti – institucije visokog obrazovanja koje se razvijaju tokom visokog srednjeg veka.

Gotika – umetnički i arhitektonski stil karakterističan po katedralama, šiljatim lukovima i visokim svodovima.

Urbanizacija – razvoj gradova i gradskog stanovništva.

Trgovina – razvoj regionalnih i međunarodnih ekonomskih veza.

Crna smrt – velika epidemija kuge u 14. veku.

Renesansa – kulturni i intelektualni pokret koji se razvija u kasnom srednjem veku i ranom novom veku.

Stogodišnji rat – dugotrajni sukob između Engleske i Francuske (1337–1453).

Glavne istorijske epohe i tematske celine

Knjiga je organizovana u šest velikih istorijskih studija koje obuhvataju period od 400. do 1500. godine.

1. Preobražaj rimskog Sredozemlja (400–900) - Tomas Braun

Transformacija rimskog sveta, širenje hrišćanstva, nastanak novih kraljevstava i razvoj Vizantijskog carstva.

2. Severni svet u mračnom dobu (400–900) - Edvard Džejms

Germanski narodi, Franci, Anglosaksonci, Vikinzi i oblikovanje ranosrednjovekovnih političkih zajednica.

3. Društvo severne Evrope u visokom srednjem veku (900–1200) - Dejvid Viton

Feudalni odnosi, razvoj plemstva, sela, gradova i srednjovekovnih društvenih institucija.

4. Prodor severne Evrope u Sredozemlje (900–1200) - Rouzmeri Moris

Krstaški ratovi, normanska osvajanja, širenje političkog uticaja severnoevropskih sila i promena odnosa snaga u Sredozemlju.

5. Sredozemlje u doba renesanse (1200–1500) - Piter Denli

Razvoj italijanskih gradova, trgovine, umetnosti, humanizma i kulturnih promena na Sredozemlju.

6. Civilizacija dvorova i gradova na severu (1200–1500) - Malkolm Vejl

Razvoj monarhija, gradskih institucija, dvorske kulture, trgovine, obrazovanja i umetnosti severozapadne Evrope.

Najvažnije istorijske i civilizacijske ideje

1. Srednji vek nije bio period stagnacije. To je bilo doba velikih političkih, društvenih, ekonomskih i kulturnih transformacija.

2. Hrišćanstvo je oblikovalo evropski identitet. Crkva je imala ključnu ulogu u obrazovanju, politici, umetnosti i svakodnevnom životu.

3. Nastajale su osnove modernih evropskih država. Razvoj monarhija, pravnih institucija, skupština i administracije postavio je temelje kasnijih političkih sistema.

4. Gradovi su postali centri nove društvene dinamike. Trgovina, zanatstvo, bankarstvo i obrazovanje menjali su tradicionalno feudalno društvo.

5. Evropa je bila povezana sa drugim civilizacijama. Vizantijski, islamski i mediteranski uticaji imali su veliki značaj za evropski intelektualni i kulturni razvoj.

6. Crna smrt promenila je evropsko društvo. Epidemija kuge izazvala je demografski slom i duboke ekonomske i društvene promene.
Poseban značaj knjige za srpsku i balkansku istoriju

Iako je težište knjige na zapadnoj i severnoj Evropi, njena analiza srednjovekovnog Sredozemlja i Vizantije posebno je korisna za razumevanje istorije Balkana.

Važno je obratiti pažnju na:

Vizantijsko carstvo i njegov politički i kulturni uticaj na Balkan.

Širenje hrišćanstva i odnos pravoslavne i katoličke crkve.

Slovenske migracije i formiranje srednjovekovnih slovenskih država.

Razvoj srpske srednjovekovne države i dinastije Nemanjića.

Odnose Srbije sa Vizantijom, Ugarskom i drugim evropskim silama.

Krstaške ratove i njihov uticaj na Balkan i Carigrad.

Razvoj manastira, crkvene umetnosti i srednjovekovne pismenosti.

Osmansko napredovanje i promenu političke strukture jugoistočne Evrope.

Suštinska poruka knjige

Srednjovekovna Evropa nije nastala kao jedinstvena civilizacija, već kao rezultat susreta i sukoba različitih naroda, religija, političkih sistema i kulturnih tradicija.

Tokom hiljadu godina oblikovane su institucije, ideje i društveni odnosi koji su postali temelji kasnije evropske istorije. Razumevanje srednjeg veka zato je neophodno za razumevanje savremene Evrope.

85990903 Oksfordska istorija srednjovekovne Evrope

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.