pregleda

SAVREMENA ARAPSKA PRIČA II izdanje


Cena:
792 din
Želi ovaj predmet: 3
Stanje: Novo
Garancija: Ne
Isporuka: Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Pouzećem
Lično
Prodavac Pravno lice

Clio (411)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 501

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: 2016
ISBN: 978-86-7102-530-0
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Priređivač se opredelio za pisce priča iz Egipta, Sirije, Iraka, Palestine, Maroka, Alžira, Libije i Tunisa, a njegov izbor odslikava osnovnu protivrečnost savremene arapske književnosti: okretanje ka sebi, ali i pokušaj da se na arapski svet gleda drugim očima, očima Evrope. Priče sabrane u ovoj zbirci prikazuju arapski svet onakvim kakav on jeste – tragičan i tragikomičan, vedar i duhovit, težak i sumoran, fantastičan i stvaran. To što nam se taj svet čini prepoznatljivim i bliskim potiče otuda što autorima na raznim stranama sveta život nudi sličnu građu koju oni, zahvaljujući sopstvenom senzibilitetu, pretvaraju u uzbudljivu književnost.

Autori čije priče sadrži ova zbirka su: Jusuf Idris, Naval el Saadavi, Muhamed Mustedžab, Saad Hamed, Fadil el Sibai,Zekerija Tamir, Abdusetar Nasir, Mehdi Isa el Sakr, Tahir el Saka, Muhamed Šukri,Abdul Id Dudu, Amar Belhasan, Sadik el Najhum, Salah Ibrahim Abdel el Seid,Muhamed Mahmud Ahmed, Sejid Hafiz, Ismail Behaudin, Nasrudin el-Bahra, Jasin Rifaia, Mej Jetim, Bedia Emin, Ahmed Auda, Muhamed Salih el Džabiri, Muhamed Abdel Mevla i Idris el Huri.

Jovan Kuzminac:
Ro­đen je 15. sep­tem­bra 1944. u se­lu Šu­ljam is­pod Fru­ške go­re. Gim­na­zi­ju je za­vr­šio u Srem­skoj Mi­tro­vi­ci, a arap­ski je­zik i knji­žev­nost stu­di­rao kod pro­fe­so­ra dr Fe­hi­ma Baj­rak­ta­re­vi­ća na Fi­lo­lo­škom fa­kul­te­tu u Be­o­gra­du, gde je i ma­gi­stri­rao te­mom iz sa­vre­me­ne arap­ske knji­žev­no­sti. Po­sle stu­di­ja bio je na spe­ci­ja­li­za­ci­ji na Uni­ver­zi­te­tu u Da­ma­sku. Kao pre­vo­di­lac be­o­grad­skog Ener­go­pro­jek­ta pro­veo je go­to­vo de­ce­ni­ju u arap­skoj je­zič­koj sre­di­ni, ra­de­ći u Ku­vaj­tu, Li­bi­ji i Ira­ku.

Po­red ove zbir­ke pri­ča ob­ja­vio je i pre­vo­de po­e­zi­je pre­i­slam­skih pe­sni­ka: An­ta­re (‘An­ta­ra ibn Šad­dād, VI vek), Ta­ra­fe (Ṭa­ra­fa ibn al-‘Abd, VI vek), Le­bi­da (La­bid ibn Ra­bi‘a VI–VII vek); pe­sni­ka iz do­ba isla­ma: ome­jad­skog ha­li­fe El Ve­li­da ibn Je­zi­da (Al‑Wa­līd ibn Yazīd, 707–744) i aba­sid­skih bar­do­va Be­ša­ra ibn Bur­da (Baš­šār ibn Burd, po­gu­bljen 783), i El Mu­te­ne­bi­ja (Al-Mu­tan­na­bī, 915–965); sti­ho­ve sa­vre­me­nih pe­sni­ka Abul Fet­ha (Abū al-Fatḥ) i Za­mi­la Sa­i­da Fe­ta­ha (Zā­mil Sa‘īd Fat­tāḥ) ko­ji pi­še is­klju­či­vo na irač­kom di­ja­lek­tu (Ko­ra­ci 7–8/1974 i Knji­žev­na reč 349/1989). Po­sle do­de­lji­va­nja No­be­lo­ve na­gra­de Na­gi­bu Mah­fu­zu (Na­gīb Maḥfūẓ) pre­veo je i ob­ja­vio u Knji­žev­noj re­či 349/1989 tekst „Su­đe­nje Na­gi­bu Mah­fu­zu“. To je in­ter­vju ob­ja­vljen u egi­pat­skom ča­so­pi­su Po­lu­me­sec (Al-Hi­lāl) 2/1970, u ko­jem je Mah­fuz od­go­va­rao de­se­to­ri­ci kri­ti­ča­ra – sva­kom na po jed­no po­sta­vlje­no pi­ta­nje.

Ku­zmin­če­ve pre­vo­de sti­ho­va An­ta­re ibn Še­da­da i Be­ša­ra ibn Bur­da dr Dar­ko Ta­na­sko­vić je uklju­čio u an­to­lo­gi­ju Arap­ska po­e­zi­ja (bi­bli­o­te­ka Reč i mi­sao, Rad, Be­o­grad, 1977), a be­o­grad­ska Pro­sve­ta je štam­pa­la nje­gov pre­vod slav­nih Dra­gu­lja mu­dro­sti naj­ve­ćeg islam­skog mi­sti­ka Ibn Ara­bi­ja (Ibn ‘Ara­bī, 1165–1240), s Ku­zmin­če­vim be­le­ška­ma, pred­go­vo­rom, ko­men­ta­rom i po­go­vo­rom.

Jovan Kuzminac preminuo je 17. jula 1999. godine.

Lično preuzimanje u Beogradu, u centru grada, svakog radnog dana od 9 do 17 časova, četvrtkom od 9 do 19 časova.


Predmet: 36118315
Priređivač se opredelio za pisce priča iz Egipta, Sirije, Iraka, Palestine, Maroka, Alžira, Libije i Tunisa, a njegov izbor odslikava osnovnu protivrečnost savremene arapske književnosti: okretanje ka sebi, ali i pokušaj da se na arapski svet gleda drugim očima, očima Evrope. Priče sabrane u ovoj zbirci prikazuju arapski svet onakvim kakav on jeste – tragičan i tragikomičan, vedar i duhovit, težak i sumoran, fantastičan i stvaran. To što nam se taj svet čini prepoznatljivim i bliskim potiče otuda što autorima na raznim stranama sveta život nudi sličnu građu koju oni, zahvaljujući sopstvenom senzibilitetu, pretvaraju u uzbudljivu književnost.

Autori čije priče sadrži ova zbirka su: Jusuf Idris, Naval el Saadavi, Muhamed Mustedžab, Saad Hamed, Fadil el Sibai,Zekerija Tamir, Abdusetar Nasir, Mehdi Isa el Sakr, Tahir el Saka, Muhamed Šukri,Abdul Id Dudu, Amar Belhasan, Sadik el Najhum, Salah Ibrahim Abdel el Seid,Muhamed Mahmud Ahmed, Sejid Hafiz, Ismail Behaudin, Nasrudin el-Bahra, Jasin Rifaia, Mej Jetim, Bedia Emin, Ahmed Auda, Muhamed Salih el Džabiri, Muhamed Abdel Mevla i Idris el Huri.

Jovan Kuzminac:
Ro­đen je 15. sep­tem­bra 1944. u se­lu Šu­ljam is­pod Fru­ške go­re. Gim­na­zi­ju je za­vr­šio u Srem­skoj Mi­tro­vi­ci, a arap­ski je­zik i knji­žev­nost stu­di­rao kod pro­fe­so­ra dr Fe­hi­ma Baj­rak­ta­re­vi­ća na Fi­lo­lo­škom fa­kul­te­tu u Be­o­gra­du, gde je i ma­gi­stri­rao te­mom iz sa­vre­me­ne arap­ske knji­žev­no­sti. Po­sle stu­di­ja bio je na spe­ci­ja­li­za­ci­ji na Uni­ver­zi­te­tu u Da­ma­sku. Kao pre­vo­di­lac be­o­grad­skog Ener­go­pro­jek­ta pro­veo je go­to­vo de­ce­ni­ju u arap­skoj je­zič­koj sre­di­ni, ra­de­ći u Ku­vaj­tu, Li­bi­ji i Ira­ku.

Po­red ove zbir­ke pri­ča ob­ja­vio je i pre­vo­de po­e­zi­je pre­i­slam­skih pe­sni­ka: An­ta­re (‘An­ta­ra ibn Šad­dād, VI vek), Ta­ra­fe (Ṭa­ra­fa ibn al-‘Abd, VI vek), Le­bi­da (La­bid ibn Ra­bi‘a VI–VII vek); pe­sni­ka iz do­ba isla­ma: ome­jad­skog ha­li­fe El Ve­li­da ibn Je­zi­da (Al‑Wa­līd ibn Yazīd, 707–744) i aba­sid­skih bar­do­va Be­ša­ra ibn Bur­da (Baš­šār ibn Burd, po­gu­bljen 783), i El Mu­te­ne­bi­ja (Al-Mu­tan­na­bī, 915–965); sti­ho­ve sa­vre­me­nih pe­sni­ka Abul Fet­ha (Abū al-Fatḥ) i Za­mi­la Sa­i­da Fe­ta­ha (Zā­mil Sa‘īd Fat­tāḥ) ko­ji pi­še is­klju­či­vo na irač­kom di­ja­lek­tu (Ko­ra­ci 7–8/1974 i Knji­žev­na reč 349/1989). Po­sle do­de­lji­va­nja No­be­lo­ve na­gra­de Na­gi­bu Mah­fu­zu (Na­gīb Maḥfūẓ) pre­veo je i ob­ja­vio u Knji­žev­noj re­či 349/1989 tekst „Su­đe­nje Na­gi­bu Mah­fu­zu“. To je in­ter­vju ob­ja­vljen u egi­pat­skom ča­so­pi­su Po­lu­me­sec (Al-Hi­lāl) 2/1970, u ko­jem je Mah­fuz od­go­va­rao de­se­to­ri­ci kri­ti­ča­ra – sva­kom na po jed­no po­sta­vlje­no pi­ta­nje.

Ku­zmin­če­ve pre­vo­de sti­ho­va An­ta­re ibn Še­da­da i Be­ša­ra ibn Bur­da dr Dar­ko Ta­na­sko­vić je uklju­čio u an­to­lo­gi­ju Arap­ska po­e­zi­ja (bi­bli­o­te­ka Reč i mi­sao, Rad, Be­o­grad, 1977), a be­o­grad­ska Pro­sve­ta je štam­pa­la nje­gov pre­vod slav­nih Dra­gu­lja mu­dro­sti naj­ve­ćeg islam­skog mi­sti­ka Ibn Ara­bi­ja (Ibn ‘Ara­bī, 1165–1240), s Ku­zmin­če­vim be­le­ška­ma, pred­go­vo­rom, ko­men­ta­rom i po­go­vo­rom.

Jovan Kuzminac preminuo je 17. jula 1999. godine.
36118315 SAVREMENA ARAPSKA PRIČA II izdanje

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.