ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Tematika: Religija i duhovnost
Jezik: Srpski

Odlično očuvano. Retko u ponudi!

Naslov Misal po zakonu rimskoga dvora
Omotni naslov Misal 1483
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Jezik hrvatski
Godina 1971
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Mladost, 1971 (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)
Fizički opis [16], 426, XCIX str. ; 28 cm
Drugi autori - osoba Tandarić, Josip (drugo)
Tandarić, Josip (drugo)
Hercigonja, Eduard (autor dodatnog teksta)
Hercigonja, Eduard (autor dodatnog teksta)
Bošnjak, Mladen, 1912-1978 (autor dodatnog teksta)
Bošnjak, Mladen, 1912-1978 (autor dodatnog teksta)
Pantelić, Marija (autor dodatnog teksta)
Kulundžić, Zvonimir, 1911-1994 (autor dodatnog teksta)
Kulundžić, Zvonimir, 1911-1994 (autor dodatnog teksta)
Nazor, Anica, 1935- (autor dodatnog teksta)
Nazor, Anica, 1935- (autor dodatnog teksta)
Goldstein, Slavko, 1928-2017 (urednik)
Goldštajn, Slavko, 1928-2017 (urednik)
Zbirka `Liber Croaticus` : biblioteka pretisaka Instituta za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(Karton)
Napomene Kor. stv. nasl.: Misal 1483
Tekst glag. i lat.
Tiraž 2050
Sadržaj Misala / priredio Josip Tandarić: str. III-XIV
Napomene uz transliteraciju odabranih tekstova Misala / Eduard Hercigonja: str. XV-XXIX
O hrvatskom glagoljskom prvotisku / Mladen Bošnjak: str. XXXI-XLIV
Sadržaj i kulturnopovijesna komponenta misalskih tekstova / Marija Pantelić: str. XLV-LIII
Popis biblijskih odlomaka u prvotisku glagoljskoga misala / priredila Marija Pantelić: str. LIII-LX
Grafički znakovi prvotiska / Josip Tandarić: str. LXI-LXVIII
O mjestu tiskanja ovoga misala / Zvonimir Kulundžić: str. LXIX-LXXIX
Otvorena pitanja oko nastanka misala iz godine 1484. / Anica Nazor: str. LXXXI-LXXXIV
Riječ na kraju - od Uredništva / Slavko Goldstein ... [et al.]: str. LXXXV- LXXXVIII
Literatura o glagoljskom prvotisku / priredio Mladen Bošnjak: str. LXXXIXXCII.
Fototipsko izd. iz 1483.
Predmetne odrednice Misali


MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA 1483
LIBER
Zagreb
1971
„LIBER CROATICUS“
Ova je knjiga SPOMENIK drevnom staroslovenskom jeziku i glagoljskom pismu
PRETISAK je izrađen u 2050 numerisanih primeraka, uvezanih u PERGAMENT !!!

BROJ OVOG PRIMERKA je 1242.

Ova knjiga je spomenik, i poput većine spomenika i ovaj se morao sastavljati iz fragmenata. Od nepotpunih primjeraka, brižno čuvanih u trezorima Nacionalne i sveučilišne knjiženice u Zagrebu i Vatikanske biblioteke u Rimu, kompletiran je predložak za ovaj pretisak, kojim se MISAL iz 1483. godine vraća njegovoj prvotnoj namjeri i njegovim brojnim istraživačima. Ovaj pretisak je izrađen u 2050 primjeraka, a broj ovog primjerka je 1242.
Misal po zakonu rimskoga dvora je prva hrvatska tiskana knjiga, otisnuta svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Ujedno, to je prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima.
Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV stoljeća.
Misal iz 1483. prvi je spomenuo zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700–1771), potom slovenski filolog Jernej Kopitar te Mihail Bobrowski, bjeloruski slavist i orijentalist, koji pišući 1820. o našem prvotisku duhovito primjećuje kako je „ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana“, a godinu dana poslije iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s nadnevkom 20. listopada 1821. ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.

MISAL je najvažnija bogoslužbena knjiga zapadne Crkve, jer su u njoj sintetizovani vekovi sa svojim kulturnim dometima, potrebama i običajima.
Fototipsko izdanje prve knjige štampane glagoljicom iz 1483.
MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA 1483,
Prva je hrvatska inkunabula koja se izdaje reprintom. Misal je najstarija hrvatska knjiga, prva štampana knjiga u Južnih Slovena. Obuhvata 219 listova kvart formata, štampano dvostubačno s 36 redaka, lepim slovima uglate glagoljice. Štampan je dvobojan, crveno-crni. Lepotom slova nije ga nadmašila nijedna druga glagoljska štampa, sve do 19. veka.

Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak (lat. editio princeps), koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u Veneciji, ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu. Eminentni poznavatelj i povjesničar knige Zvonimir Kulundžić u svojim je brojnim radovima na tu temu iznio uvjerljive dokaza koji govore u prilog Kosinja kao vjerojatnog mjesta tiskanja Misala.
Osim Venecije, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljeni su tako Izola, Roč, Modruš u Lici i Kosinj. Tiskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergameni. Osim toga, naš je prvotisak prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno. Mada se ne zna ni mjesto tiskanja, ni tiskari, ostaje činjenica da je to jedna od najljepših tiskanih inkunabula uopće.
Sačuvano je jedanaest nepotpunih primjeraka i šest fragmenata od kojih se pet čuva u Zagrebu, dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču imaju po jedan primjerak. Ostali primjerci se čuvaju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu.


Sadržaj

1. Sadržaj Misala (priredio Josip Tandarić)
2. Napomene uz transLiterciju odaBranih tekstova Misala (Edo Hercigonja)
3. Odabrane perikope Evanđelja iz Prvotiska (Edo Hercigonja)
4. Prva hrvatska tiskana knjiga (Mladen Bošnjak)
5. Sadržaj i kulturnoPovijesna komponenta tekstova Misala (Marija Pantelić)
6. Grafički znakovi našeg Prvotiska (Josip Tandarić)
7. O mjestu tiskanja ovog Misala (Zvonimir Kulundžić)
8. Otvorena pitanja oko nastanka Misala iz 1483. (Anica Nazor)
9. Pogovor uredništva
10. Bibliografija
11. Pretplatnici ove knjige
Pretplatnika 673 po imenu i prezimenu
Pretplatnik broj 1 – Njegova svetost papa Pavao VI
Pretplatnik broj 18 – Biblioteka apostolica Vaticana – Vaticano
Pretplatnik broj 263 – Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd
Pretplatnik broj 490 – Ante Rukavina, Gospić
itd. do broja 673


- POSEBAN PAPIR: Papirnica Vevče.
- PERGAMENT za korice: „Kokra“ Zagreb,
- Obeleživač stranica
- Šiven povez
- 426 str + DODATAK XCIX str

Za bibliofile, kolekcionare, javne i privatne biblioteke...

MG P28 (MBG)