pregleda
MISAL 1483 (Misal po zakonu Rimskog dvora) retko!
| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.
Pozitivne: 10735
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: Posle 1950.
Kulturno dobro: Predmet koji prodajem nije kulturno dobro ili ovlašćena institucija odbija pravo preče kupovine
Tematika: Religija i duhovnost
Jezik: Srpski
Odlično očuvano. Retko u ponudi!
Naslov Misal po zakonu rimskoga dvora
Omotni naslov Misal 1483
Vrsta građe dr.knjiž.oblici
Jezik hrvatski
Godina 1971
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Mladost, 1971 (Zagreb : Grafički zavod Hrvatske)
Fizički opis [16], 426, XCIX str. ; 28 cm
Drugi autori - osoba Tandarić, Josip (drugo)
Tandarić, Josip (drugo)
Hercigonja, Eduard (autor dodatnog teksta)
Hercigonja, Eduard (autor dodatnog teksta)
Bošnjak, Mladen, 1912-1978 (autor dodatnog teksta)
Bošnjak, Mladen, 1912-1978 (autor dodatnog teksta)
Pantelić, Marija (autor dodatnog teksta)
Kulundžić, Zvonimir, 1911-1994 (autor dodatnog teksta)
Kulundžić, Zvonimir, 1911-1994 (autor dodatnog teksta)
Nazor, Anica, 1935- (autor dodatnog teksta)
Nazor, Anica, 1935- (autor dodatnog teksta)
Goldstein, Slavko, 1928-2017 (urednik)
Goldštajn, Slavko, 1928-2017 (urednik)
Zbirka `Liber Croaticus` : biblioteka pretisaka Instituta za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(Karton)
Napomene Kor. stv. nasl.: Misal 1483
Tekst glag. i lat.
Tiraž 2050
Sadržaj Misala / priredio Josip Tandarić: str. III-XIV
Napomene uz transliteraciju odabranih tekstova Misala / Eduard Hercigonja: str. XV-XXIX
O hrvatskom glagoljskom prvotisku / Mladen Bošnjak: str. XXXI-XLIV
Sadržaj i kulturnopovijesna komponenta misalskih tekstova / Marija Pantelić: str. XLV-LIII
Popis biblijskih odlomaka u prvotisku glagoljskoga misala / priredila Marija Pantelić: str. LIII-LX
Grafički znakovi prvotiska / Josip Tandarić: str. LXI-LXVIII
O mjestu tiskanja ovoga misala / Zvonimir Kulundžić: str. LXIX-LXXIX
Otvorena pitanja oko nastanka misala iz godine 1484. / Anica Nazor: str. LXXXI-LXXXIV
Riječ na kraju - od Uredništva / Slavko Goldstein ... [et al.]: str. LXXXV- LXXXVIII
Literatura o glagoljskom prvotisku / priredio Mladen Bošnjak: str. LXXXIXXCII.
Fototipsko izd. iz 1483.
Predmetne odrednice Misali
MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA 1483
LIBER
Zagreb
1971
„LIBER CROATICUS“
Ova je knjiga SPOMENIK drevnom staroslovenskom jeziku i glagoljskom pismu
PRETISAK je izrađen u 2050 numerisanih primeraka, uvezanih u PERGAMENT !!!
BROJ OVOG PRIMERKA je 1242.
Ova knjiga je spomenik, i poput većine spomenika i ovaj se morao sastavljati iz fragmenata. Od nepotpunih primjeraka, brižno čuvanih u trezorima Nacionalne i sveučilišne knjiženice u Zagrebu i Vatikanske biblioteke u Rimu, kompletiran je predložak za ovaj pretisak, kojim se MISAL iz 1483. godine vraća njegovoj prvotnoj namjeri i njegovim brojnim istraživačima. Ovaj pretisak je izrađen u 2050 primjeraka, a broj ovog primjerka je 1242.
Misal po zakonu rimskoga dvora je prva hrvatska tiskana knjiga, otisnuta svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove četrdesetdvoredne Biblije. Ujedno, to je prvi misal u Europi koji nije tiskan latiničnim slovima.
Pojava Misala, knjige tiskane na hrvatskom jeziku i pismu, svjedoči o društvenom, gospodarskom, kulturnom i intelektualnom potencijalu Hrvata u drugoj polovini XV stoljeća.
Misal iz 1483. prvi je spomenuo zadarski nadbiskup Matej Karaman (1700–1771), potom slovenski filolog Jernej Kopitar te Mihail Bobrowski, bjeloruski slavist i orijentalist, koji pišući 1820. o našem prvotisku duhovito primjećuje kako je „ovo prvo izdanje rjeđe od bijeloga gavrana“, a godinu dana poslije iz Pariza u pismu Jerneju Kopitaru s nadnevkom 20. listopada 1821. ističe da je Misal prva knjiga u slavenskome svijetu tiskana pomičnim slovima.
MISAL je najvažnija bogoslužbena knjiga zapadne Crkve, jer su u njoj sintetizovani vekovi sa svojim kulturnim dometima, potrebama i običajima.
Fototipsko izdanje prve knjige štampane glagoljicom iz 1483.
MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA 1483,
Prva je hrvatska inkunabula koja se izdaje reprintom. Misal je najstarija hrvatska knjiga, prva štampana knjiga u Južnih Slovena. Obuhvata 219 listova kvart formata, štampano dvostubačno s 36 redaka, lepim slovima uglate glagoljice. Štampan je dvobojan, crveno-crni. Lepotom slova nije ga nadmašila nijedna druga glagoljska štampa, sve do 19. veka.
Unatoč svim nagađanjima, za naš Prvotisak (lat. editio princeps), koji je ujedno i prvi Misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom, ne možemo sa sigurnošću reći gdje je bio tiskan. U početku se mislilo da je tiskan u Veneciji, ali u današnje vrijeme je prevladala pretpostavka da je hrvatski prvotisak tiskan na hrvatskome tlu. Eminentni poznavatelj i povjesničar knige Zvonimir Kulundžić u svojim je brojnim radovima na tu temu iznio uvjerljive dokaza koji govore u prilog Kosinja kao vjerojatnog mjesta tiskanja Misala.
Osim Venecije, za mjesto tiskanja Misala pretpostavljeni su tako Izola, Roč, Modruš u Lici i Kosinj. Tiskan je i na pergameni, te je prva slavenska inkunabula tiskana ne samo na papiru, nego i na pergameni. Osim toga, naš je prvotisak prva slavenska inkunabula tiskana dvobojno, crveno i crno. Mada se ne zna ni mjesto tiskanja, ni tiskari, ostaje činjenica da je to jedna od najljepših tiskanih inkunabula uopće.
Sačuvano je jedanaest nepotpunih primjeraka i šest fragmenata od kojih se pet čuva u Zagrebu, dva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici te dva u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Franjevački samostan u Zagrebu i Dominikanski samostan na otoku Braču imaju po jedan primjerak. Ostali primjerci se čuvaju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt Peterburgu, Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču te dva primjerka u knjižnici u Vatikanu.
Sadržaj
1. Sadržaj Misala (priredio Josip Tandarić)
2. Napomene uz transLiterciju odaBranih tekstova Misala (Edo Hercigonja)
3. Odabrane perikope Evanđelja iz Prvotiska (Edo Hercigonja)
4. Prva hrvatska tiskana knjiga (Mladen Bošnjak)
5. Sadržaj i kulturnoPovijesna komponenta tekstova Misala (Marija Pantelić)
6. Grafički znakovi našeg Prvotiska (Josip Tandarić)
7. O mjestu tiskanja ovog Misala (Zvonimir Kulundžić)
8. Otvorena pitanja oko nastanka Misala iz 1483. (Anica Nazor)
9. Pogovor uredništva
10. Bibliografija
11. Pretplatnici ove knjige
Pretplatnika 673 po imenu i prezimenu
Pretplatnik broj 1 – Njegova svetost papa Pavao VI
Pretplatnik broj 18 – Biblioteka apostolica Vaticana – Vaticano
Pretplatnik broj 263 – Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd
Pretplatnik broj 490 – Ante Rukavina, Gospić
itd. do broja 673
- POSEBAN PAPIR: Papirnica Vevče.
- PERGAMENT za korice: „Kokra“ Zagreb,
- Obeleživač stranica
- Šiven povez
- 426 str + DODATAK XCIX str
Za bibliofile, kolekcionare, javne i privatne biblioteke...
MG P28 (MBG)
Autor Eznepidis, Pajsije, 1924-1994
Naslov Duhovno buđenje / starac Pajsije Svetogorac ; [prevod sa grčkog jezika Sestrinstvo manastira Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana]
Ostali naslovi Pneumatiki afipnisi. scc
Jezik srpski
Vrsta građe knjiga
Godina 2005
Izdanje 1. izd.
Izdavanje i proizvodnja [Ristovac] : Manastir Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, 2004 (Niš : Sven)
Drugi autori Filoteja, igumanija (autor dodatnog teksta)
Sestrinstvo manastira Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana. Gornje Žapsko (prevodilac)
Fizički opis 355 str. : autorove slike ; 24 cm
Zbirka Pouke / starac Pajsije Svetogorac ; tom 2
Napomene Prevod dela: Pneumatiki afipnisi / Gerontos Paisioj Agioreitoj
Tiraž 2.000
Str. 13-17: Predgovor / igumanija Filoteja.
Predmetne odrednice Eznepidis, Pajsije, 1924-1994
Ovaj drugi tom pouka starca Pajsija Svetogorca, Duhovno buđenje, obuhvata teme koje se tiču današnje stvarnosti. One nas prizivaju na postojano bdenje i spremnost, pripremajući nas na neprilike sa kojima ćemo se najverovatnije suočiti. Jer – kao što smo već videli – obistinjuje se ono što je Starac često govorio: „Prelazićemo iz oluje u oluju. Neko vreme će tako da bude; jedna sveopšta pometnja“.
Starac Pajsije rođen je na praznik svete Ane, 25. jula 1924. godine u maloazijskom selu Farasa, u Kapadokiji (današnja jugoistočna Turska). Njegov otac Prodromos, bio je gradonačelnik Farase i veoma pobožan čovek. Duhovni otac Prodromosove porodice bio je čuveni sveti Arsenije Kapadokijski. Starac Pajsije kršten je 7. avgusta 1924. godine od samog svetog Arsenija koji nije ispunio želju njegove familije da se dečak zove Hristo, kako se zvao njegov deda, i dao mu ime Arsenije. Sveti Arsenije je tada proročki rekao: „Ja shvatam da biste vi želeli da neko bude dedin naslednik, ali zar i ja ne bih mogao da poželim monaha koji bi bio moj naslednik.`
Samo nedelju dana kasnije na praznik Vozdviženja Časnog Krsta, od Turaka nasilno proterane, grčke izbeglice iz Farase nakon mnogih iskušenja stižu u Pirejsku luku u Grčkoj.
Posle odslužene vojske 1949. godine, Arsenije odlazi na Svetu Goru, ali samo na kratko. Ponovo se na Svetu Goru vraća sledeće 1950. godine. Zamonašio se u manastiru Esfigmenu 1954. pod imenom Averkije. Iste godine po blagoslovu napušta Esfigmen i prelazi u manastir Filotej gde postaje učenik oca Simeona, vrlinskog čoveka. Ime Pajsije dobija 1956. kada je postrižen u malu shimu. Godine 1962. je iz duhovnih razloga otišao na Sinaj u keliju svetog Galaktiona, da bi se dve godine kasnije vratio na Svetu Goru u ivironski Skit svetih Arhangela.
Godine 1966. ozbiljno se razboleo i do kraja života imao probleme sa zdravljem.
Krajem 1967. odlazi u Katunakiju gde se nastanjuje u Ipatijevoj keliji koja pripada manastiru Velika Lavra.
Sledeće 1968. godine starac Pajsije odlazi u manastir Stavronikita gde postaje učenik znamenitog ruskog podvižnika oca Tihona koji je živeo u keliji Časnog Krsta. Posle blaženog usnuća starca Tihona nastanjuje se u njegovoj keliji gde živi do 1979. godine kada prelazi u manastir Kutlumuš, tj. isposnicu ovog manastira po imenu Panaguda.
Godine 1988. starac Pajsije teško oboleva od raka. Poslednje dane provodi van Svete Gore u ženskom manastiru svetog Jovana Bogoslova u Surotiju. Ovom sestrinstvu starac je već godinama bio duhovni savetnik. U utorak 12. jula 1994. godine starac je smireno predao svoju dušu Bogu, kojeg je duboko voleo i kome je služio od malena. Podvigom osvećeno telo blaženopočivšeg starca počiva u manastiru svetog Jovana Bogoslova u Surotijy, pored Soluna.
MG155 (NS)
Predmet: 80900949
