pregleda

Elementary algebra, enlarged edition, Retko !!!


Cena:
1.790 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (5964)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10884

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 228
Jezik: Engleski
Oblast: Matematika
Autor: Strani

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Eng. Jezik!

Algebra (arap. الجبر „al-gebr“ ponovno sastavljanje razdvojenih delova, sjedinjavanje[1]) je grana matematike koja istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću znakova. Geneza naziva vodi do knjige arapskog matematičara Al Horezmija Hisab al džabr val mukabala što se u slobodnijem prevodu može biti Knjiga o svođenju i dvostrukom oduzimanju. Postupak se prvo odnosio na uređivanje leve i desne strane kod jednačina ali je kasnije, razvojem matematike, značajno proširen.

Izvorno se pod „algebrom“ podrazumevala teorija „algebarskih“ jednačina, u kojima su pomoću „algebarskih“ računskih operacija (sabiranje, oduzimanje, množenje, deljenje itd.) povezane poznate i nepoznate veličine.[2] Algebra je ujedinjavajuća nit skoro svih oblasti matematike.[3] Kao takva, ona obuhvata sve od rešavanja elementarnih jednačina do studiranja apstrakcija kao što su grupe, prstenovi, i polja. Osnovni delovi algebre se nazivaju elementarnom algebrom; apstraktniji delovi se nazivaju apstraktnom algebrom ili modernom algebrom. Elementarna algebra se generalno smatra neophodnim za svako istraživanje matematike, nauke ili inženjerstva, kao i za primene u oblastima poput medicine i ekonomije. Apstraktna algebra je glavna oblast napredne matematike, koju uglavnom proučavaju profesionalni matematičari. Danas pojam algebre označava i opštiju teoriju matematičkih struktura, u kojoj se posebno istražuju strukturne jednakosti između tako različito usmerenih oblasti kao što su teorija brojeva, geometrija ili algebra u tradicionalnom smislu.

Elementarna algebra se razlikuje od aritmetike po upotrebi apstrakcija, kao što je korištenje slova za označavanje brojeva koji su bilo nepoznati ili mogu da imaju mnoge vrednosti.[4] Na primer, u {\displaystyle x+2=5}{\displaystyle x+2=5} slovo {\displaystyle x}x je nepoznata, ali se zakon inverzija može koristiti za otkrivanje te vrednosti: {\displaystyle x=3}{\displaystyle x=3}. U E = mc2, slova {\displaystyle E}{\displaystyle E} i {\displaystyle m}m su promenljive, a slovo {\displaystyle c}{\displaystyle c} je konstanta, brzina svetlosti u vakuumu. Algebra daje metode za rešavanje jednačina i izražavanje formula koje su mnog lakše (za one koji znaju kako da ih koriste) od starijeg metoda pisanja svega rečima.

Važne algebarske strukture su, recimo, grupe, prsteni, tela i asocijacije. Sve tvorevine koje pokazuju neku određenu strukturu nazivaju se „modeli“ ove strukture. Rezultati na koje se smera istraživanjima apstraktnih struktura pokatkad važe i za njihove modele. Nadovezujući se na Mathematical Analysis of Logic (1847.) Džordž Bula, algebarska istraživanja su postala značajna i za formalnu logiku. Važnu ulogu tu igraju posebno „bulovske asocijacije“ ili „bulovske algebre“. Pored algebarskih struktura, govori se još i ο „strukturama uređenja“ i „topološkim strukturama“.

Reč algebra se isto tako koristi na nekoliko specijalizovanih načina. Specijalna vrsta matematičkog objekta u apstraktnoj algebri se naziva „algebra“, i ta reč se koristi, na primer, u frazama linearna algebra i algebarska topologija. Matematičar koji se bavi istraživanjem algebre se naziva algebrista.

Reč algebra potiče od arapske reči arap. الجبر (al-jabr sa značenjem „ponovno sastavljanje razdvojenih delova“) od naslova knjige Ilm al-jabr wa`l-muḳābala persijskog matematičara i astronoma el Horezmija. Reč je ušla u engleski jezik tokom petnaestog veka, iz bilo španskog, italijanskog, ili srednjovekovnog latinskog. Ona se originalno odnosila na hiruršku proceduru postavljanja polomljenih ili dislociranih kostiju. Matematičko značenje je prvi put zapisano u šesnaestom veku.[5]

Različita značenja reči „algebra“
Reč „algebra“ ima nekoliko srodnih značenja u matematici, kao pojedinačna reč ili sa kvalifikatorima.

Kao pojedinačna reč „algebra“ označava široku oblast matematike.
Kao pojedinačna reč u jednini ili množini ona označava specifične matematičke strukture, čija precizna definicija zavisi od autora. Obično struktura obuhvata dodavanje, množenje, i skalarno množenje (vidi algebru nad poljem). Kad neki autori koriste termin „algebra“, oni čine podskup sledećih dodatnih pretpostavki: asocijativnost, komutativnost, postojanje elementa identičnosti, i/ili konačnu-dimenzionalnost. U univerzalnoj algebri, reč „algebra“ se odnosi na generalizaciju gornjeg koncepta, što omogućava n-arne operacije.
Sa kvalifikatorom, postoji ista distinkcija.


Elementarna algebra je osnovna algebra koju izučavaju učenici sa malo ili nimalo formalnog znanja iz oblasti matematike izuzev aritmetike.[1][2] Dok se u aritmetici javljaju samo brojevi i njihove aritmetičke operacije (poput +, −, ×, ÷), u algebri se takođe koriste simboli (poput x i y, ili a i b) za označavanje brojeva. Ovi simboli se nazivaju promenljive. One su korisne jer:

omogućavaju da se generalizacije aritmetičkih jednačina (i nejednačina) izraze u obliku zakona (kao što je {\displaystyle a+b=b+a}{\displaystyle a+b=b+a} za svako a i b), a ovo je prvi korak u sistematskom izučavanju svojstava realnih brojeva.
omogućavaju pozivanje na brojeve koji nisu poznati. U kontekstu problema, promenljiva može da predstavlja neku vrednost koja nije poznata, ali može biti rešena kroz formulaciju i manipulaciju jednačinama.
omogućavaju proučavanje matematičkih odnosa izmeću veličina (poput ako prodaš x karata, onda će tvoj profit iznositi {\displaystyle 3x-10}{\displaystyle 3x-10} dinara).
U elementarnoj algebri, izraz može da sadrži brojeve, promenljive i aritmetičke operacije. Sledi nekoliko primera:

{\displaystyle x+3\,}{\displaystyle x+3\,}
{\displaystyle y^{2}+2x-3\,}{\displaystyle y^{2}+2x-3\,}
{\displaystyle z^{7}+a(b+x^{3})+42/y-\pi .\,}{\displaystyle z^{7}+a(b+x^{3})+42/y-\pi .\,}
U malo naprednijoj algebri, izraz može da sadrži i elementarne funkcije.

Jednačina predstavlja tvrdnju da su dva izraza jednaka. Neke jednačine su tačne za sve vrednosti promenljivih koje se u njima pojavljuju (na primer {\displaystyle a+b=b+a}{\displaystyle a+b=b+a}); takve izraze nazivamo identitetima. Uslovne jednačine su tačne samo za neke vrednosti svojih promenljivih: {\displaystyle x^{2}-1=4.}{\displaystyle x^{2}-1=4.} Vrednosti promenljivih koje čine da jednačina bude tačna se nazivaju rešenjima jednačine....


◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 69315189
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Eng. Jezik!

Algebra (arap. الجبر „al-gebr“ ponovno sastavljanje razdvojenih delova, sjedinjavanje[1]) je grana matematike koja istražuje odnose i svojstva brojeva pomoću znakova. Geneza naziva vodi do knjige arapskog matematičara Al Horezmija Hisab al džabr val mukabala što se u slobodnijem prevodu može biti Knjiga o svođenju i dvostrukom oduzimanju. Postupak se prvo odnosio na uređivanje leve i desne strane kod jednačina ali je kasnije, razvojem matematike, značajno proširen.

Izvorno se pod „algebrom“ podrazumevala teorija „algebarskih“ jednačina, u kojima su pomoću „algebarskih“ računskih operacija (sabiranje, oduzimanje, množenje, deljenje itd.) povezane poznate i nepoznate veličine.[2] Algebra je ujedinjavajuća nit skoro svih oblasti matematike.[3] Kao takva, ona obuhvata sve od rešavanja elementarnih jednačina do studiranja apstrakcija kao što su grupe, prstenovi, i polja. Osnovni delovi algebre se nazivaju elementarnom algebrom; apstraktniji delovi se nazivaju apstraktnom algebrom ili modernom algebrom. Elementarna algebra se generalno smatra neophodnim za svako istraživanje matematike, nauke ili inženjerstva, kao i za primene u oblastima poput medicine i ekonomije. Apstraktna algebra je glavna oblast napredne matematike, koju uglavnom proučavaju profesionalni matematičari. Danas pojam algebre označava i opštiju teoriju matematičkih struktura, u kojoj se posebno istražuju strukturne jednakosti između tako različito usmerenih oblasti kao što su teorija brojeva, geometrija ili algebra u tradicionalnom smislu.

Elementarna algebra se razlikuje od aritmetike po upotrebi apstrakcija, kao što je korištenje slova za označavanje brojeva koji su bilo nepoznati ili mogu da imaju mnoge vrednosti.[4] Na primer, u {\displaystyle x+2=5}{\displaystyle x+2=5} slovo {\displaystyle x}x je nepoznata, ali se zakon inverzija može koristiti za otkrivanje te vrednosti: {\displaystyle x=3}{\displaystyle x=3}. U E = mc2, slova {\displaystyle E}{\displaystyle E} i {\displaystyle m}m su promenljive, a slovo {\displaystyle c}{\displaystyle c} je konstanta, brzina svetlosti u vakuumu. Algebra daje metode za rešavanje jednačina i izražavanje formula koje su mnog lakše (za one koji znaju kako da ih koriste) od starijeg metoda pisanja svega rečima.

Važne algebarske strukture su, recimo, grupe, prsteni, tela i asocijacije. Sve tvorevine koje pokazuju neku određenu strukturu nazivaju se „modeli“ ove strukture. Rezultati na koje se smera istraživanjima apstraktnih struktura pokatkad važe i za njihove modele. Nadovezujući se na Mathematical Analysis of Logic (1847.) Džordž Bula, algebarska istraživanja su postala značajna i za formalnu logiku. Važnu ulogu tu igraju posebno „bulovske asocijacije“ ili „bulovske algebre“. Pored algebarskih struktura, govori se još i ο „strukturama uređenja“ i „topološkim strukturama“.

Reč algebra se isto tako koristi na nekoliko specijalizovanih načina. Specijalna vrsta matematičkog objekta u apstraktnoj algebri se naziva „algebra“, i ta reč se koristi, na primer, u frazama linearna algebra i algebarska topologija. Matematičar koji se bavi istraživanjem algebre se naziva algebrista.

Reč algebra potiče od arapske reči arap. الجبر (al-jabr sa značenjem „ponovno sastavljanje razdvojenih delova“) od naslova knjige Ilm al-jabr wa`l-muḳābala persijskog matematičara i astronoma el Horezmija. Reč je ušla u engleski jezik tokom petnaestog veka, iz bilo španskog, italijanskog, ili srednjovekovnog latinskog. Ona se originalno odnosila na hiruršku proceduru postavljanja polomljenih ili dislociranih kostiju. Matematičko značenje je prvi put zapisano u šesnaestom veku.[5]

Različita značenja reči „algebra“
Reč „algebra“ ima nekoliko srodnih značenja u matematici, kao pojedinačna reč ili sa kvalifikatorima.

Kao pojedinačna reč „algebra“ označava široku oblast matematike.
Kao pojedinačna reč u jednini ili množini ona označava specifične matematičke strukture, čija precizna definicija zavisi od autora. Obično struktura obuhvata dodavanje, množenje, i skalarno množenje (vidi algebru nad poljem). Kad neki autori koriste termin „algebra“, oni čine podskup sledećih dodatnih pretpostavki: asocijativnost, komutativnost, postojanje elementa identičnosti, i/ili konačnu-dimenzionalnost. U univerzalnoj algebri, reč „algebra“ se odnosi na generalizaciju gornjeg koncepta, što omogućava n-arne operacije.
Sa kvalifikatorom, postoji ista distinkcija.


Elementarna algebra je osnovna algebra koju izučavaju učenici sa malo ili nimalo formalnog znanja iz oblasti matematike izuzev aritmetike.[1][2] Dok se u aritmetici javljaju samo brojevi i njihove aritmetičke operacije (poput +, −, ×, ÷), u algebri se takođe koriste simboli (poput x i y, ili a i b) za označavanje brojeva. Ovi simboli se nazivaju promenljive. One su korisne jer:

omogućavaju da se generalizacije aritmetičkih jednačina (i nejednačina) izraze u obliku zakona (kao što je {\displaystyle a+b=b+a}{\displaystyle a+b=b+a} za svako a i b), a ovo je prvi korak u sistematskom izučavanju svojstava realnih brojeva.
omogućavaju pozivanje na brojeve koji nisu poznati. U kontekstu problema, promenljiva može da predstavlja neku vrednost koja nije poznata, ali može biti rešena kroz formulaciju i manipulaciju jednačinama.
omogućavaju proučavanje matematičkih odnosa izmeću veličina (poput ako prodaš x karata, onda će tvoj profit iznositi {\displaystyle 3x-10}{\displaystyle 3x-10} dinara).
U elementarnoj algebri, izraz može da sadrži brojeve, promenljive i aritmetičke operacije. Sledi nekoliko primera:

{\displaystyle x+3\,}{\displaystyle x+3\,}
{\displaystyle y^{2}+2x-3\,}{\displaystyle y^{2}+2x-3\,}
{\displaystyle z^{7}+a(b+x^{3})+42/y-\pi .\,}{\displaystyle z^{7}+a(b+x^{3})+42/y-\pi .\,}
U malo naprednijoj algebri, izraz može da sadrži i elementarne funkcije.

Jednačina predstavlja tvrdnju da su dva izraza jednaka. Neke jednačine su tačne za sve vrednosti promenljivih koje se u njima pojavljuju (na primer {\displaystyle a+b=b+a}{\displaystyle a+b=b+a}); takve izraze nazivamo identitetima. Uslovne jednačine su tačne samo za neke vrednosti svojih promenljivih: {\displaystyle x^{2}-1=4.}{\displaystyle x^{2}-1=4.} Vrednosti promenljivih koje čine da jednačina bude tačna se nazivaju rešenjima jednačine....


69315189 Elementary algebra, enlarged edition, Retko !!!

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.