Stara cena  | 
                                
                                     990 din | 
                            |
| Cena: | ||
| Želi ovaj predmet: | 2 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta  CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje  | 
                            
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)  Ostalo (pre slanja) Lično  | 
                            
| Grad: | 
                                    Novi Sad,  Novi Sad  | 
                            
                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        ISBN: Ss
                                                                                                                        Godina izdanja: Ss
                                                                                
                        Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 
 
Potpis Autora! 
 
Tajne albanske mafije su istiniti zapis o vremenu zla, koje traje do danas. Knjiga se pojavila 1988. godine i bila je šok za jugoslovensku javnost, uljuljkanu komunističkim bajkama o bratstvu i jedinstvu. Njome sam lupio šamar komunističkoj eliti, dokazavši da postoji zavera čiji je cilj secesija Kosova i Metohije. 
 
CIA, MI-6, turska tajna služba, albanski Sigurimi i turski Sivi vukovi dali su bazu za stvaranje albanske mafije, koja je kao kancer prodrla među Albance na Kosovu i Metohiji. Zavera se proširila na sve srbofobe u Jugoslaviji – tajne službe Hrvatske i Slovenije uključile su se u šverc droge i tako finansirale emigrantske političke grupacije. 
 
Hilmija Hasanagić, bivši komunistički rukovodilac, pomogao mi je da krenem u opasnu potragu za Muratom Bajrakom, „kumom“ Sivih vukova: svaki kontakt sa „izvorom“ mogao je da bude zamka i – moj kraj! Tragajući za njim, dospeo sam do Dauta Kadriovskog i Sadika Tezdogana, organizatora krijumčarenja heroina. 
 
Obaveštajac Gojko Medenica, bivši pomoćnik Aleksandra Rankovića, povezao me je s ljudima koji su mi dali dragocene podatke – tako sam sastavio listu tajnih agenata Sigurimija i krijumčara širom sveta. 
 
Zli jezici su širili trač da te informacije potiču od mog kolege s fakulteta Jovice Stanišića, šefa tajne službe Srbije, pa sam dobio epitet „tajni agent“ RDB-a. Urbanu legendu nemoguće je uništiti. Rešio sam da je iskoristim i postao sam pisac špijunskih romana. Mit da sam operativac Službe otvarao mi je vrata u inostranstvu, pa sam imao kontakte sa templarima u Americi, masonima u Nemačkoj, sufistima u Iranu, bivšim pripadnicima KGB-a u Azerbejdžanu… 
 
Tajne albanske mafije su temelj moje karijere. Razlika između špijuna i novinara je što jednom istraživanje završi u fioci, a drugom postane knjiga koju držite u ruci! 
 
Vaš Dejan Lučić 
 
 
 
Dejan Lučić (Beograd, 15. novembar 1950)[1] je srpski publicista, geopolitičar i teoretičar zavere. 
 
 
 
Detinjstvo i mladost 
Dejan Lučić završio je žurnalistiku[1] na Fakultetu političkih nauka, zajedno sa bivšim načelnikom državne bezbednosti Jovicom Stanišićem, i komandantom specijalnih jedinica državne bezbednosti Frankom Simatovićem Frenkijem, sa kojima je ostao dugogodišnji prijatelj. 
 
Lučić o svom poreklu 
Dejan Lučić navodi da je potomak Jelene-Ilke Marković, koja je 11. oktobra 1882. godine u Sabornoj crkvi u Beogradu pucala na kralja Milana Obrenovića. Ovaj događaj je poznat kao Ilkin atentat. Lučić tvrdi i da je potomak vojvode Milenka Stojkovića iz Prvog srpskog ustanka. Takođe navodi da je njegov deda bio učesnik demonstracija u Beogradu 27. marta 1941.[traži se izvor] 
 
Književni rad 
Tematika 
Dejan Lučić se u svojim knjigama bavi tematikom teorijama zavere poput masonerije, tajnih društava, Rimokatoličke crkve i sl. koje predstavlja u svojim špijunsko-obaveštajnim romanima. 
 
Promocije 
Dejan Lučić je promocije svojih knjiga održavao u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Prva promocija je bila 1999. godine, kada je predstavio knjigu Islamska Republika Nemačka. Na toj promociji je pored autora, govorio i beli mag Lav Geršman. Druga promocija je takođe bila u Studentskom kulturnom centru u Beogradu, kada je predstavljena knjiga Kineska osveta. 
 
Promocije u dijaspori 
Dejan Lučić je održavao promocije svojih knjiga i u dijaspori. 
 
On je u srpskoj emigraciji u Nemačkoj i Sjedinjenim Američkim Državama držao promocije svojih knjiga, prvenstveno knjige Tajne albanske mafije. 
 
Politički rad 
Dejan Lučić je devedesetih godina bio jedan od osnivača Srpskog pokreta obnove,[traži se izvor], i bio je predsednik gradskog odbora istog, ali je ubrzo izbačen iz partije. Vuk Drašković, predsednik stranke, u svojoj knjizi Meta, okarakterisao ga je kao člana Službe državne bezbednosti. 
 
Dejan Lučić je dugo prekinuo rad u politici, sve do 2011. godine, kada se u politiku vratio kao osnivač Srpske demokratske stranke osnovane u martu 2011. godine. 
 
Kao dugogodišnji prijatelj Jovice Stanišića i Franka Simatovića, pojavio se kao svedok na njihovom suđenju u Haškom tribunalu 2011. godine, gde je potvrdio da poznaje optužene, i da nikada nije radio za Službu državne bezbednosti. 
 
Dela 
Islamska Republika Nemačka, 1. deo, Ekopres, ISBN 978-86-83003-02-0 
Islamska Republika Nemačka, 2. deo, Ekopres, ISBN 978-86-83003-03-7 
Варварство у име Христово, 1. део, Екопрес, ISBN 978-86-83003-05-1 
Варварство у име Христово, 2. део, Екопрес, ISBN 978-86-83003-07-5 
Pavelićev testament, 1. deo, Ekopres, ISBN 978-86-83003-16-7 
Pavelićev testament, 2. deo, Ekopres, ISBN 978-86-83003-17-4 
Краљевство Хазара, 1. део, Екопрес, ISBN 978-86-83003-19-8 
Краљевство Хазара, 2. део, Екопрес. ISBN 978-86-83003-20-4. 
Тајне албанске мафије, Екопрес, ISBN 978-86-83003-04-4 
Тајне лоповског заната, Екопрес, ISBN 978-86-83003-08-2 
Владари из сенке, Екопрес, ISBN 978-86-83003-01-3 
Теорија завере, Екопрес, ISBN 978-86-83003-23-5. 
Kineska osveta, 2011, Laguna