| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1974
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
André Lhote et ses élèves yougoslaves
tekst, koncepcija i postavka izložbe Katarina Ambrozić
Narodni muzej 1974 57 strana, 80 strana s tablama ; uporedo srpski tekst i francuski prevod
očuvanost 5-
Katalog prikazuje značaj Andrea Lotea (1885–1962) kao slikara, teoretičara i naročito pedagoga čija je privatna akademija u Parizu tokom međuratnog perioda privlačila umetnike iz različitih zemalja. Među jugoslovenskim umetnicima koji su bili povezani sa njegovom školom bili su Sava Šumanović, Milan Konjović, Stojan Aralica, Zora Petrović, Milenko Šerban i drugi.
Osnovna tema kataloga jeste prenos modernih evropskih likovnih ideja iz Pariza u jugoslovensku umetničku sredinu. Loteova nastava bila je zasnovana na proučavanju konstrukcije slike, kompozicije, geometrijske organizacije oblika i odnosa boja, pri čemu je njegov pristup predstavljao jednu od važnih varijanti postkubizma.
Važno je da Lote nije svoje učenike svodio na jedinstveni stil. Njegova pedagoška metoda insistirala je na kompozicionom redu, geometrijskoj strukturi i harmonizaciji likovnih elemenata, ali je ostavljala prostor individualnom izrazu svakog umetnika. Zbog toga su njegovi jugoslovenski učenici posle boravka u Parizu razvijali različite slikarske pravce i lične poetike.
Posebno je značajna Sava Šumanović, čiji je boravak u Parizu i kontakt sa Lhoteovim učenjem bio važan za njegovu umetničku evoluciju. Lhoteov uticaj može se posmatrati kao jedan od činilaca u razvoju jugoslovenskog modernizma između dva svetska rata, zajedno sa drugim evropskim uticajima.
Katalog je zato značajan ne samo kao dokument jedne izložbe već i kao pregled jednog važnog kanala modernizacije jugoslovenskog slikarstva. On pokazuje kako su umetnici iz tadašnje Jugoslavije kroz školovanje i kontakte u Parizu usvajali nova iskustva, a zatim ih prilagođavali sopstvenom kulturnom i umetničkom okruženju.
Koncepcija i postavka izložbe
Koncepcija Katarine Ambrozić može se razumeti kao povezivanje učitelja i učenika: Loteovo slikarstvo i njegova teorijsko-pedagoška načela predstavljeni su kao polazište, a zatim se kroz dela jugoslovenskih umetnika prate različiti načini prihvatanja i transformisanja njegovih ideja.
Time izložba nije zamišljena samo kao prikaz „Loteovog stila“ u Jugoslaviji, već kao istorija umetničkog uticaja i njegove transformacije. To je naročito važno jer jugoslovenski umetnici nisu bili pasivni primaoci francuskog modernizma, već su Loteova iskustva povezivali sa sopstvenim interesovanjima i kasnijim razvojem.
Ključne reči
André Lhote; Andre Lot; Katarina Ambrozić; Narodni muzej Beograd; izložbeni katalog; jugoslovenski učenici; jugoslovensko slikarstvo; moderna umetnost; međuratna umetnost; Pariz; Académie André Lhote; postkubizam; kubizam; neoklasicizam; kompozicija; geometrijska struktura; konstrukcija slike; harmonija boja; likovna pedagogija; umetnički uticaji; francuska umetnost; jugoslovenski modernizam; Sava Šumanović; Milan Konjović; Stojan Aralica; Zora Petrović; Milenko Šerban; Oton Postružnik; umetničko školovanje; umetnici u Parizu; između dva svetska rata; moderna umetnost u Jugoslaviji; istorija umetnosti; istorija izložbi; Narodni muzej u Beogradu