ISBN: 1
Godina izdanja: 1957
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
Autor: Strani

Autor: Herbert Read
Izdavač: Mladost, Zagreb
Godina: 1957
Obim: ~310 str.

Stanje i sadržaj knjige je prikazan na fotografijama.

Knjiga „Umjetnost danas” (izvornog naslova Art Now, prva objava 1933. godine) uglednog britanskog povjesničara i teoretičara umjetnosti Herberta Reada, predstavlja jedno od ključnih teorijskih djela za razumijevanje moderne umjetnosti.

Na prostorima bivše Jugoslavije najpoznatije izdanje ove knjige objavila je izdavačka kuća Mladost iz Zagreba 1957. godine, u prijevodu Sene Gvozdanović i pod uredništvom Ota Šolca.

Knjiga obuhvata oko 120 stranica teorijskog teksta praćenog s gotovo 190 crno-bijelih ilustracija i priloga s reprodukcijama umjetničkih djela.

Knjiga služi kao detaljan uvod u teoriju modernog slikarstva i kiparstva. Read u njoj objašnjava dramatičan estetski i filozofski zaokret koji se dogodio raskidom s klasičnom akademskom tradicijom 19. stoljeća.

Kroz tekst analizira razvoj ključnih modernih pravaca:
- Ekspresionizam: Fokus na subjektivni integritet i izražavanje unutarnjeg stanja umjetnika.
- Apstrakcija: Težnja prema čistoj formi i oslobađanju umjetnosti od obveze prikazivanja stvarnog svijeta.
- Nadrealizam (Superrealizam): Istraživanje nesvjesnog uma, simbola snova i psiholoških procesa.

Read brani modernu umjetnost od kritika da je `nerazumljiva` ili `ružna`, dokazujući da moderni umjetnici ne uništavaju tradiciju, već je nadograđuju i prilagođavaju novom vremenu i složenijoj ljudskoj svijesti.



Sir Herbert Read (1893–1968) bio je engleski pjesnik, estetičar, književni kritičar i jedan od najutjecajnijih povjesničara i teoretičara umjetnosti 20. stoljeća. Odigrao je ključnu ulogu u popularizaciji moderne umjetnosti u Velikoj Britaniji i svijetu, a bio je poznat i po svojim radovima o radikalnoj reformi obrazovanja te kao istaknuti filozof anarhizma.

Rođen je na farmi u Yorkshireu, a studirao je na Sveučilištu u Leedsu. Tijekom Prvog svjetskog rata borio se na bojišnici, za što je odlikovan visokim vojnim priznanjima. Radio je kao kustos u poznatom Victoria and Albert muzeju u Londonu, a kasnije je predavao povijest umjetnosti na sveučilištima u Edinburghu, Liverpoolu, Harvardu i Cambridgeu. Godine 1947. suosnovao je Institut suvremenih umjetnosti (ICA) u Londonu, koji je postao središte avangardnih zbivanja. Unatoč svojim otvorenim anarhističkim uvjerenjima, 1953. godine prihvatio je titulu viteza (Sir) za doprinos književnosti, što je izazvalo kontroverze u političkim krugovima. Dobitnik je i prestižne Erasmus nagrade 1962. godine.

Read je bio strastveni zagovornik modernizma. Pomogao je javnosti da prihvati umjetnike poput Henryja Moorea, Barbare Hepworth i Ben Nicholsona. Smatrao je da umjetnost nije samo estetski ukras, već esencijalna biološka i društvena potreba čovjeka. Njegova teorija obrazovanja počiva na ideji da se djeca ne trebaju tjerati na puko učenje činjenica, već da kroz kreativno i umjetničko izražavanje razvijaju cjelovitu osobnost. Sebe je definirao kao pacifističkog anarhista. Vjerovao je da društvo treba biti organizirano u male, samoupravne zajednice umjetnika i radnika, bez pritiska državnog aparata.

Najvažnija djela (prevedena na našim prostorima):
- „Značenje umjetnosti” (The Meaning of Art) – Njegov najpristupačniji uvod u teoriju likovnih umjetnosti.
- „Obrazovanje kroz umjetnost” (Education Through Art) – Njegovo kapitalno pedagoško i filozofsko djelo.
- „Kratka istorija modernog slikarstva” (A Concise History of Modern Painting) – Standardni udžbenik za povijest moderne umjetnosti.
- „Zeleno dijete” (The Green Child) – Njegov jedini i iznimno cijenjeni filozofsko-fantastični roman.