| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 4 |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2011
ISBN: 978-86-447-0535-2
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Plato 2011 408 strana : ilustrovano
odlična očuvanost
zpk
„Beskrajni spiskovi“ Umberta Eka je esejističko-kulturološko delo u kojem autor istražuje fenomen liste kao jednog od temeljnih načina na koji čovek pokušava da razume, opiše i obuhvati stvarnost.
Eko polazi od ideje da je lista odgovor na nemogućnost totalnog znanja. Kada se suočimo sa neizmernošću sveta, pribegavamo nabrajanju – stvaramo liste kako bismo privremeno uveli red u haos. Knjiga pokazuje da su liste prisutne u književnosti, filozofiji, umetnosti, religiji, nauci i popularnoj kulturi, od Homera i srednjovekovnih bestijarijuma, preko Dantea i Rablea, do modernih enciklopedija i savremenih baza podataka.
Eko razlikuje praktične (zatvorene) liste, koje imaju jasno definisan cilj, i poetičke (otvorene) liste, koje namerno ostaju nedovršene i proizvode osećaj beskonačnosti. Upravo ova druga vrsta dovodi do „vrtoglavice“ – osećaja da se svet ne može u potpunosti obuhvatiti.
Knjiga je bogato ilustrovana i ima interdisciplinarni karakter, spajajući teoriju, istoriju umetnosti i književnu analizu. Nije klasična teorijska studija, već intelektualna šetnja kroz zapadnu kulturu, u prepoznatljivom Ekovom stilu: eruditskom, duhovitom i refleksivnom.
Strukturalni prikaz
Delo je tematski organizovano i prati razvoj pojma liste kroz različite epohe i oblasti kulture.
1. Uvod: Zašto pravimo liste
Ljudska potreba za redom
Nemogućnost potpunog obuhvatanja stvarnosti
Lista kao kulturni odgovor na haos
2. Praktične i poetičke liste
Zatvorene liste (inventari, katalozi, zakoni)
Otvorene liste (književnost, umetnost)
Razlika između funkcionalnosti i estetskog efekta
3. Liste u antičkoj i srednjovekovnoj kulturi
Homer i epska nabrajanja
Biblijske genealogije
Srednjovekovni bestijarijumi i katalogizacije sveta
4. Renesansa i barok: obilje i preterivanje
Rable i hiperboličke liste
Barokna fascinacija viškom
Estetika prepunjenosti
5. Moderne i savremene liste
Enciklopedije i sistematizacija znanja
Borgesa i imaginarne klasifikacije
Liste u modernoj književnosti i umetnosti
6. Vizuelne liste
Slikarstvo i arhitektura kao oblici nabrajanja
Muzeji i kolekcije
Izložbeni prostor kao lista
7. Lista i beskonačnost
Nabrajanje kao pokušaj da se dotakne beskonačno
Strah i fascinacija pred neograničenim
„Beskrajni spiskovi“ kao estetski i egzistencijalni efekat
Zaključak
„Beskrajni spiskovi“ pokazuje da liste nisu samo tehničko sredstvo, već duboko kulturni i filozofski fenomen. One otkrivaju granice ljudskog znanja i istovremeno našu stalnu težnju ka razumevanju sveta. Kod Eka, lista postaje metafora same kulture – uvek nedovršene, uvek otvorene.