ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1953
Autor: Domaći
Oblast: Pozorište
Jezik: Srpski

Branko Gavella - Hrvatsko glumište
Zora, Zagreb, 1953
117 str.
meki povez
stanje: vrlo dobro

analiza nastajanja njegova stila, razmišljanja o hrvatskom glumištu.
Mala biblioteka / Zora ; 162

Branko Gavella rođen je u Zagrebu 1885. godine. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1903. godine. Filozofiju, germanistiku i slavistiku studirao je u Beču. U Beču je i doktorirao 1908. godine. Od 1909. godine bio je zaposlen u zagrebačkoj Sveučilišnoj knjižnici. Pisao je kazališne kritike u dnevniku Agramer Tagblatt, a 1914. godine prvi puta režirao je u HNK. Poticao je osnivanje glumačke škole, ravnao je dramom HNK i postavljao svoje najbolje predstave, te realizirao brojna djela opernoga repertoara. Osobito se zalagao za scensko izvođenje hrvatske dramske baštine. Režirao je u godinama nakon Drugoga svjetskoga rata u Bratislavi, Ostravi i Ljubljani, a od 1949. godine ponovno je u svom rodnom gradu, a 1950. godine preustrojio je zagrebačku Zemaljsku glumačku školu u Akademiju za kazališnu umjetnost (danas ADU).

Godine 1953. pokrenuo je utemeljenje Zagrebačkog dramskog kazališta (danas Gradsko dramsko kazalište Gavella). Režirao je oko 270 dramskih, opernih i operetnih djela, a napisao je knjige: Hrvatsko glumište, Glumac i kazalište i Književnost i kazalište). Branko Gavella jedan je od najvećih umjetnika što ih je imala hrvatska pozornica. Stvaratelj i teoretičar, organizator i pedagog, redatelj, prevoditelj i publicist koji svojim nezaobilaznim djelom postao je pojmom i simbolom cijeloga kazališnoga razdoblja. Bio je redoviti član JAZU od 1961. godine u Razredu za filologiju.

Kći Branka Gavelle poznata je hrvatska romanistica Ivana Batušić, unuk akademik i teatrolog Nikola Batušić i unuka Yvonne Vrhovac profesorica francuskog.
-----------------------
PREDGOVOR
Ova je knjiga nastala zapravo iz ideje za jedan članak. Pod perom mi se međutim taj jedan članak pretvorio u čitav niz članaka i konačno u ovu knjigu. Spominjem to zbog toga, što joj je taj postanak utisnuo pečat neke neuravnoteženosti. Ima u njoj partija možda i odviše detaljiziranih pored mjesta i odviše sintetiziranih Nisam htio dirati u taj nerazmjer, da bih sačuvao primarnu povezanost temeljnih misli.
Mislim, da bal danas, kad se o problemima našega kazališta toliko raspravlja, ne će biti na odmet ovaj moj pokušaj, da dam stilsku i strukturalnu analizu temelj nih osebina toga kazališta, Sto razumijem pod stilom i kakva je oznaka upotrebljene metode, naći će čitalac u samoj knjizi. Riječju struktura pak htio bih označiti stalan trag svih onih elemenata stvarnosti, koji djeluju kao objektivni preduvjeti oko svakog umjetničkog djela i u njemu samom, a pogotovo postaju vidljivi u umjetničkoj ustanovi kao što je kazalište, koje je sve protkano najraznovrsnijim nitima, što ga vežu za zocijalnu stvarnost. Ne bih htio da se ova moja namisao izgubi u sjeni živoga materijala, što sam ga podvrgao svojim analitičkim razmatranjima, pa da se izvrgne u neka memoarsko-biografska nizanja portreta i podataka. Jednako ne bih htio, da ti portreti budu promatrani kao neka glumačka antologija, neki izbor kvalitetno-najistaknutijih glumačkih ličnosti. Moj kriterij nije bio...
------------------------------