pregleda

Vera Jovanović - MIRA SANDIĆ (monografija)


Cena:
1.490 din
Stanje: Nekorišćen
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

alenemigrant (6102)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 12572

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1996
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Oblast: vajarstvo, skulptura

Autor - osoba Jovanović, Vera, 1933-2025
Naslov Mira Sandić : likovi i oblici detinjstva i mladosti / Vera Jovanović ; [prevod na francuski Milorad Arsenijević] ; [fotografije Žika Vučić, Dragoljub Kažić, Anton Vaš]
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1996
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, 1996 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 223 str. : ilustr. ; 28 cm
Drugi autori - osoba Arsenijević, Milorad, 1951-2003 (prevodilac sažetka)
Vučić, Žika (fotograf)
Kažić, Dragoljub, 1922-1999 (fotograf)
Vaš, Anton (fotograf)
Zeremski, Vida, 1934-2010 (autor dodatnog teksta)
(Karton sa omotom)
Napomene Tiraž 500
Biografija: str. 181-187
Str. 188-206: Bibliografija / sastavila Vida Zeremski
Katalog: str. 207-219
Résumé: str. 221-223.
Predmetne odrednice Sandić, Mira, 1924- -- Srpska skulptura


Umetnički opus vajarke Mire Sandić, po rođenju Miroslave Marković, samosvojnosti i uverljivosti njenih viševrsnih likovnih dela, te njena izvanredna odanost motivima i sadržajima iz detinjstva, privlačili su i još uvek privlače pažnju ljubitelja i proučavalaca umetnosti. O njenom stvaralačkom doprinosu i neprekidnoj angažovanosti svedoče mnogi, poetski nadahnuti i kritički iskazi i natpisi.
Parafrazirajući reči Milana Kašanina, moglo bi se kazati: po ozarenosti i vedrini njena je umetnost jedinstvena u srpskom vajarstvu kao što je jutarnji osvit nezamenljiv u lepoti dana. Ona svojom verodostojnošću i istinom osvežava, a plemenitim porukama, rafinovanim oblicima, virtuoznom obradom i upotrebom prirodnih materijala udahnjuje radost življenja.
Prateći rezultate njenog rada, u nastajanju jedinstvenih dela, a s tim u vezi prevashodnu posvećenost težnji da odraslima približi svet mladalaštva na originalan i zanimljiv način, dospeva se u blagorodnu i blagotvornu oazu humanosti, među takva ostvarenja koja i sadržajem i formom deluju prisno, a umetničkom izvedbom zavređuju vidno mesto u srpskoj likovnoj umetnosti druge polovine XX veka.
Radovi Mire Sandić pretežno pripadaju lirskoj figuraciji, koja je u tradiciji ovog podneblja i čini bitna opredeljenja i kontinuitet stvaralaštva mnogih vrsnih umetnika.


Sadržaj
(Uvod) 9
Rodoslov 11
Detinjstvo 13
Umetničko školovanje 16
Umetnička klima 25
„Laboratorija” 29
Portreti dece 33
Portreti žena 68
Igra i rast (figurine) 79
Parkovska skulptura 92
Kompozicije sa više figura 114
Predstave životinja 127
Reljefi i plakete 133
Medalje 143
Reljefi sa ratnom tematikom 147
Keramika i keramoplastika 149
Tapiserije 161
Zaključak 171
Biografija 181
Nagrade i priznanja 182
Samostalne izložbe 182
Grupne izložbe 183
Bibliografija 188
Katalog 207
Rezime 221


Mira Sandić (rođena kao Miroslava Marković, Beograd, 1924 – Beograd, 2010) bila je srpska vajarka, autorka prepoznatljivog opusa u kojem posebno mesto zauzimaju motivi detinjstva, mladosti, materinstva, igre i odrastanja. Akademiju likovnih umetnosti završila je u Beogradu, kao stipendistkinja Fonda Moša Pijade, a članica ULUS-a bila je od 1956. godine. Svoja dela izlagala je od 1957, na brojnim kolektivnim i na više od četrdeset samostalnih izložbi u Jugoslaviji, Srbiji i inostranstvu.
U njenom stvaralaštvu, pored skulpture, važno mesto zauzimaju keramika, keramoplastika, tapiserija, medaljoni i plakete. Radovi Mire Sandić najčešće se vezuju za lirsku figuraciju: prefinjene, smirene i humanistički intonirane predstave dece, žena, životinja i porodičnih scena. Kritika je naročito isticala vedrinu, poetsku toplinu, neposrednost i plemenitost njenog izraza, kao i njenu sposobnost da svet detinjstva približi odraslima na originalan i emotivno uverljiv način.
Najveći deo života i rada provela je u svom ateljeu na Senjaku, zajedno sa suprugom, vajarom Savom Sandićem. Njih dvoje su delili srodne umetničke preokupacije, a motiv materinstva često se javlja u opusima oba umetnika. Mira i Sava Sandić ubrajaju se i među velike dobrotvore Narodnog muzeja u Beogradu, kome su poklonili značajan broj svojih dela, ali i radove drugih umetnika koje su posedovali.
Za svoj rad Mira Sandić dobila je više priznanja, među kojima su Zlatno dleto ULUS-a, Spomen-plaketa grada Beograda, Orden rada sa srebrnim vencem, Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom. Njeno delo zauzima vidno mesto u srpskoj likovnoj umetnosti druge polovine XX veka, naročito u oblasti intimističke, lirske i figurativne skulpture.

Vera Jovanović, istoričar umetnosti (Novi Sad, 1933 – Novi Sad, 2025). Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Novom Sadu, diplomirala na Katedri za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu (1960), magistrirala na Sveučilištu u Zagrebu (1976) i doktorirala na Univerzitetu u Ljubljani (1986). Radila je u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu, kao kustos-rukovodilac, od njenog osnivanja 1961. do kraja 1998. godine. Objavljene knjige: „Spomen-zbirka Pavla Beljanskog“ (1977), „Ivan Tabaković i Nedeljko Gvozdenović – zapisi i prepiska“ (1980), „Slikar Bogdan Šuput 1914–1942“ (1984), „Sudbina umetnina – zbirke, sakupljači i darodavci u Vojvodini“ (1987), „Sava Sandić na rasputici srpskog slikarstva“ (1990), „Mira Sandić“ (1991), „Memorijal Pavla Beljanskog“ (katalog, 1994), „Mira Sandić – likovi i oblici detinjstva i mladosti“ (1996), „Paja Pavle Radovanović“ (sa Mirjanom Džepinom, 1997), „Liza Križanić – život i slikarstvo“ (2001), „Pavle Beljanski i Milan Konjović – sećanja i pisma“ (2004), „Liza Križanić – sećanja i pisma“ (2005), „Slike iz nepoznate zemlje Pavla Jovanovića“ (2005), „Mihailo Tomić – vreme i stvaralaštvo“ (2006), „Porodica Jovanović Vakin“ (2006), „Tri slikara – sećanja i pisma“ (2008), „Pavle Beljanski i njegova zbirka“ (2009), „Likovni krug Pavla Beljanskog – okolnosti i ostvarenja“ (2010), „Pet slikara – sećanja i pisma“ (2011) i „Šest slikarki“ (2012). Pojedini njeni članci i drugi prilozi objavljivani su u katalozima, zbornicima, časopisima, novinama i posebnim publikacijama, uključujući „Enciklopediju Novog Sada“ i „Srpski biografski rečnik“.

MG P76 (N)


Predmet: 84644695
Autor - osoba Jovanović, Vera, 1933-2025
Naslov Mira Sandić : likovi i oblici detinjstva i mladosti / Vera Jovanović ; [prevod na francuski Milorad Arsenijević] ; [fotografije Žika Vučić, Dragoljub Kažić, Anton Vaš]
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1996
Izdavanje i proizvodnja Novi Sad : Spomen-zbirka Pavla Beljanskog, 1996 (Novi Sad : Budućnost)
Fizički opis 223 str. : ilustr. ; 28 cm
Drugi autori - osoba Arsenijević, Milorad, 1951-2003 (prevodilac sažetka)
Vučić, Žika (fotograf)
Kažić, Dragoljub, 1922-1999 (fotograf)
Vaš, Anton (fotograf)
Zeremski, Vida, 1934-2010 (autor dodatnog teksta)
(Karton sa omotom)
Napomene Tiraž 500
Biografija: str. 181-187
Str. 188-206: Bibliografija / sastavila Vida Zeremski
Katalog: str. 207-219
Résumé: str. 221-223.
Predmetne odrednice Sandić, Mira, 1924- -- Srpska skulptura


Umetnički opus vajarke Mire Sandić, po rođenju Miroslave Marković, samosvojnosti i uverljivosti njenih viševrsnih likovnih dela, te njena izvanredna odanost motivima i sadržajima iz detinjstva, privlačili su i još uvek privlače pažnju ljubitelja i proučavalaca umetnosti. O njenom stvaralačkom doprinosu i neprekidnoj angažovanosti svedoče mnogi, poetski nadahnuti i kritički iskazi i natpisi.
Parafrazirajući reči Milana Kašanina, moglo bi se kazati: po ozarenosti i vedrini njena je umetnost jedinstvena u srpskom vajarstvu kao što je jutarnji osvit nezamenljiv u lepoti dana. Ona svojom verodostojnošću i istinom osvežava, a plemenitim porukama, rafinovanim oblicima, virtuoznom obradom i upotrebom prirodnih materijala udahnjuje radost življenja.
Prateći rezultate njenog rada, u nastajanju jedinstvenih dela, a s tim u vezi prevashodnu posvećenost težnji da odraslima približi svet mladalaštva na originalan i zanimljiv način, dospeva se u blagorodnu i blagotvornu oazu humanosti, među takva ostvarenja koja i sadržajem i formom deluju prisno, a umetničkom izvedbom zavređuju vidno mesto u srpskoj likovnoj umetnosti druge polovine XX veka.
Radovi Mire Sandić pretežno pripadaju lirskoj figuraciji, koja je u tradiciji ovog podneblja i čini bitna opredeljenja i kontinuitet stvaralaštva mnogih vrsnih umetnika.


Sadržaj
(Uvod) 9
Rodoslov 11
Detinjstvo 13
Umetničko školovanje 16
Umetnička klima 25
„Laboratorija” 29
Portreti dece 33
Portreti žena 68
Igra i rast (figurine) 79
Parkovska skulptura 92
Kompozicije sa više figura 114
Predstave životinja 127
Reljefi i plakete 133
Medalje 143
Reljefi sa ratnom tematikom 147
Keramika i keramoplastika 149
Tapiserije 161
Zaključak 171
Biografija 181
Nagrade i priznanja 182
Samostalne izložbe 182
Grupne izložbe 183
Bibliografija 188
Katalog 207
Rezime 221


Mira Sandić (rođena kao Miroslava Marković, Beograd, 1924 – Beograd, 2010) bila je srpska vajarka, autorka prepoznatljivog opusa u kojem posebno mesto zauzimaju motivi detinjstva, mladosti, materinstva, igre i odrastanja. Akademiju likovnih umetnosti završila je u Beogradu, kao stipendistkinja Fonda Moša Pijade, a članica ULUS-a bila je od 1956. godine. Svoja dela izlagala je od 1957, na brojnim kolektivnim i na više od četrdeset samostalnih izložbi u Jugoslaviji, Srbiji i inostranstvu.
U njenom stvaralaštvu, pored skulpture, važno mesto zauzimaju keramika, keramoplastika, tapiserija, medaljoni i plakete. Radovi Mire Sandić najčešće se vezuju za lirsku figuraciju: prefinjene, smirene i humanistički intonirane predstave dece, žena, životinja i porodičnih scena. Kritika je naročito isticala vedrinu, poetsku toplinu, neposrednost i plemenitost njenog izraza, kao i njenu sposobnost da svet detinjstva približi odraslima na originalan i emotivno uverljiv način.
Najveći deo života i rada provela je u svom ateljeu na Senjaku, zajedno sa suprugom, vajarom Savom Sandićem. Njih dvoje su delili srodne umetničke preokupacije, a motiv materinstva često se javlja u opusima oba umetnika. Mira i Sava Sandić ubrajaju se i među velike dobrotvore Narodnog muzeja u Beogradu, kome su poklonili značajan broj svojih dela, ali i radove drugih umetnika koje su posedovali.
Za svoj rad Mira Sandić dobila je više priznanja, među kojima su Zlatno dleto ULUS-a, Spomen-plaketa grada Beograda, Orden rada sa srebrnim vencem, Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije i Orden zasluga za narod sa srebrnom zvezdom. Njeno delo zauzima vidno mesto u srpskoj likovnoj umetnosti druge polovine XX veka, naročito u oblasti intimističke, lirske i figurativne skulpture.

Vera Jovanović, istoričar umetnosti (Novi Sad, 1933 – Novi Sad, 2025). Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Novom Sadu, diplomirala na Katedri za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu (1960), magistrirala na Sveučilištu u Zagrebu (1976) i doktorirala na Univerzitetu u Ljubljani (1986). Radila je u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog u Novom Sadu, kao kustos-rukovodilac, od njenog osnivanja 1961. do kraja 1998. godine. Objavljene knjige: „Spomen-zbirka Pavla Beljanskog“ (1977), „Ivan Tabaković i Nedeljko Gvozdenović – zapisi i prepiska“ (1980), „Slikar Bogdan Šuput 1914–1942“ (1984), „Sudbina umetnina – zbirke, sakupljači i darodavci u Vojvodini“ (1987), „Sava Sandić na rasputici srpskog slikarstva“ (1990), „Mira Sandić“ (1991), „Memorijal Pavla Beljanskog“ (katalog, 1994), „Mira Sandić – likovi i oblici detinjstva i mladosti“ (1996), „Paja Pavle Radovanović“ (sa Mirjanom Džepinom, 1997), „Liza Križanić – život i slikarstvo“ (2001), „Pavle Beljanski i Milan Konjović – sećanja i pisma“ (2004), „Liza Križanić – sećanja i pisma“ (2005), „Slike iz nepoznate zemlje Pavla Jovanovića“ (2005), „Mihailo Tomić – vreme i stvaralaštvo“ (2006), „Porodica Jovanović Vakin“ (2006), „Tri slikara – sećanja i pisma“ (2008), „Pavle Beljanski i njegova zbirka“ (2009), „Likovni krug Pavla Beljanskog – okolnosti i ostvarenja“ (2010), „Pet slikara – sećanja i pisma“ (2011) i „Šest slikarki“ (2012). Pojedini njeni članci i drugi prilozi objavljivani su u katalozima, zbornicima, časopisima, novinama i posebnim publikacijama, uključujući „Enciklopediju Novog Sada“ i „Srpski biografski rečnik“.

MG P76 (N)
84644695 Vera Jovanović - MIRA SANDIĆ (monografija)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.