| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Kraljevo, Kraljevo |
Godina izdanja: 1988
ISBN: 86-7339-010-1
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Oblast: Strip
Eseji o stripu
Izdavač: Vidici, Beograd
Biblioteka Posebna izdanja
Predgovor: Ješa Denegri
Povez: broširan
Broj strana: 230
Ilustrovano.
Sadržaj priložen na slikama.
Listovi požuteli inače vrlo dobro očuvana.
„Autor ove knjige jedan je od onih što su sačuvali osobine zanesenih čitača, ali je istovremeno s time stigao da to svoje čitanje uvede u područje kritičke refleksije o mediju koji ga zaokuplja. Zoran Đukanović zna da strip danas ne treba ni od koga braniti, priznaje da je ovo za strip povoljno vreme, ali to kritičaru stripa ne samo da ne olakšava nego mu, štaviše, znatno otežava posao interpretacije i valorizacije. Otežava mu pre svega stoga što nije nimalo lako snaći se u golemoj produkciji stripa, među mnoštvom autora, njihovih priča i njihovih likova, u materiji u kojoj su vrednosni rasponi toliki da osciliraju između krajnjih tačaka vrhunskih autorskih dometa s jedne i potrošne, s kulturnog gledišta posve bezvredne, isključivo komercijalne “robe” s druge strane.
Prolazeći tekstovima ove knjige pisac nas vodi pustolovinama što ih doživljavaju Talični Tom i Hogar (“ne tako strašni”), Corto Maltese i Cisco Kid; govori o autorima kao što su Dick Browne i Alfonso Font, Hugo Pratt i Milo Manara. Sudeći po dužini priloga posebno ga je privlačio “paradoksalni klasik” Milton Caniff i njegove serije Terry i pirati i Steve Canyon. Tu je još Hermann Huppen, tvorac Bernarda Prinsa i Jughurte. Ne mora da znači da se u ovim izborima ispoljavaju, pogotovo iscrpljuju svi njegovi afiniteti, pre će biti da se Đukanović oseća obaveznim da prati zbivanja na jugoslovenskoj izdavačkoj strip sceni i njegovi su tekstovi o inostranim autorima većinom osvrti na stripove koji su u vreme objavljivanja kod nas pobuđivali pažnju čitalačke publike.
Danas nema sumnje da je problematika stripa stripa važno i punopravno područje savremene masovne i medijske kulture i kao takvo zahteva temeljno i specijalizovano razmatranje, zasnovano na sopstvenoj istoriji, teoriji i kritici. Pisati o stripu ne samo da je moguće nego je i nephodno na način produbljenih analiza, s detaljnim poznavanjem autorskih profila, specifičnosti izražajnog jezika ovog medija tipologije žanrova i tipologije junaka, osobina produkcije i recepcije itd.
Za Zorana Đukanovića tumačenje sadržaja stripa je postupak vođen u više nivoa: poštuje faktografska osnova, često se navode potrebni i korisni podaci o osobinama autora, o produkciji stripa u raznim vremenskim razdobljima i kulturnim sredinama, no to je samo kontekst u koji se smešta analiza značenja specifičnosti stripovskog “pisma”.
Knjiga eseja o stripu Zorana Đukanovića ukazuje se ne samo kao zanimljivo štivo nego i kao doprinos stručnoj literaturi s područija istoriografije, teorije i pogotovo kritike jugoslovenskog stripa, a takođe i kao grada za neku buduću razradu pojedinih tema.“
- Ješa Denegri
(K-315)