pregleda

Mihailo Živković 1776-1824, Kosta Vuković


Cena:
500 din
Želi ovaj predmet: 1
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac Nije trgovac

LukiVikt (1267)

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 1601

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1997
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski

Polovna knjiga, izuzetno očuvana.

Izdavač: Galerija Matice srpske - Novi Sad,
1997. god.
Broširan povez, 23,5 cm.
127 str. Kunstdruk, ilustrovano

Mihajlo Živković (Budim, 1776. - Budim, 1824) bio je srpski akademski slikar koji je živeo i radio u periodu kasnog baroka i rokoko perioda. Slikao je u evropskom neoklasičnom stilu.

Živković je 1798. godine diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beču. Po povratku kući otvorio je atelje u centru Budima, a bavio se i slikanjem portreta.

Nakon što je 1802. godine slikao ikone ktitora za imućne srpske porodice u Budimu i okolini, započeo je radove na velikom ikonostasu crkve Blagoveštenja u Sentandreji koji je završio dve godine kasnije (1804). U središtu ikonostasa su Carske dveri, na kojima su ikone Hrista i Bogorodice, obojene na konvencionalan način, po želji naručioca. Likovi Dvanaestorice apostola u medaljonima levo i desno od velike kompozicije Bogorodičinog krunisanja pokazuju da se Živković odvojio od uobičajenog oblika. Apostoli su prikazani u živahnim pokretima i spontanim pozicijama, što je odstupanje od tipičnih ukočenih stojećih figura tog vremena. U manjim kompozicijama Izvor života i Hristos i žena iz Samarije, smeštenim u donjem delu ikonostasa, Živković je pokazao prirodnu privrženost koloritu rokoko slikara. Nakon što je završio ikonostas, vratio se slikanju portreta pre nego što je 1815. došla još jedna porudžbina za slikanje velikog ikonostasa u srpskoj pravoslavnoj crkvi Balašađarmat

Srpska crkva u Balašađarmatu je danas muzej u kome su izložene njegove ikone. Živkovićevi ikonostasi u Sentandreji i Balašađarmatu su do danas opstali kao „izuzetni spomenici iz prelaznog perioda vekova i stilova“.

Komunikacija isključivo porukama na Kupindu. Plaćanje pre slanja. Knjige šaljem kao preporučenu tiskovinu, paket, Post Express-om. Poštarina isključivo na teret kupca. Knjige ne šaljem pouzećem. Za oštećenja nastala u transportu, ne odgovaram, ali ću se truditi da robu zapakujem najbolje moguće, i da je obezbedim od bilo kakvih oštećenja. Šaljem u inostranstvo po cenovniku Pošte Srbije (uplata Western Union-om). Na području Novog Sada preuzimanje knjiga je moguće na adresi koju ćete dobiti porukom (Novo Naselje).

Zbog velikog broja predmeta, molim Vas da pre kupovine proverite da li imam predmet koji želite putem poruke na Kupindu.

Predmet: 84303135
Polovna knjiga, izuzetno očuvana.

Izdavač: Galerija Matice srpske - Novi Sad,
1997. god.
Broširan povez, 23,5 cm.
127 str. Kunstdruk, ilustrovano

Mihajlo Živković (Budim, 1776. - Budim, 1824) bio je srpski akademski slikar koji je živeo i radio u periodu kasnog baroka i rokoko perioda. Slikao je u evropskom neoklasičnom stilu.

Živković je 1798. godine diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beču. Po povratku kući otvorio je atelje u centru Budima, a bavio se i slikanjem portreta.

Nakon što je 1802. godine slikao ikone ktitora za imućne srpske porodice u Budimu i okolini, započeo je radove na velikom ikonostasu crkve Blagoveštenja u Sentandreji koji je završio dve godine kasnije (1804). U središtu ikonostasa su Carske dveri, na kojima su ikone Hrista i Bogorodice, obojene na konvencionalan način, po želji naručioca. Likovi Dvanaestorice apostola u medaljonima levo i desno od velike kompozicije Bogorodičinog krunisanja pokazuju da se Živković odvojio od uobičajenog oblika. Apostoli su prikazani u živahnim pokretima i spontanim pozicijama, što je odstupanje od tipičnih ukočenih stojećih figura tog vremena. U manjim kompozicijama Izvor života i Hristos i žena iz Samarije, smeštenim u donjem delu ikonostasa, Živković je pokazao prirodnu privrženost koloritu rokoko slikara. Nakon što je završio ikonostas, vratio se slikanju portreta pre nego što je 1815. došla još jedna porudžbina za slikanje velikog ikonostasa u srpskoj pravoslavnoj crkvi Balašađarmat

Srpska crkva u Balašađarmatu je danas muzej u kome su izložene njegove ikone. Živkovićevi ikonostasi u Sentandreji i Balašađarmatu su do danas opstali kao „izuzetni spomenici iz prelaznog perioda vekova i stilova“.
84303135 Mihailo Živković 1776-1824, Kosta Vuković

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.