| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 1 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Voždovac, Beograd-Voždovac |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
BEOGRAD - 2009 - 308 STRANA, MEK POVEZ.
Narodni muzej priređuje i izdaje ovu monografiju u želji da s različitih aspekata prikaže jednu od najznačajnijih i najplodonosnijih faza u svojoj istoriji, godine u kojima je jasno određena politika razvoja muzeja našla snažnu podršku, razumevanje i, pre svega, pokretačku snagu u državnom vrhu i kraljevskoj porodici, što se posebno odnosi na kneza Pavla. To je bilo vreme u kojem je kobna privremenost konačno ustuknula pred dostojnom, privlačnom i živom kućom (Milan Kašanin, Vreme, 6—9. januar 1936). Ovo je knjiga o kratkom ali veoma značajnom i kreativnom periodu od 1926. do 1944. godine.
Autori, njih osmoro, predstavljaju nastanak Muzeja savremene umetnosti i njegovo povezivanje s Narodnim muzejom, ustrojstvo Muzeja kneza Pavla, njegove istraživačke, izložbene, izdavačke, obrazovne aktivnosti, istražuju politiku razvoja zbirki, velike otkupe, zatim i arhitekturu Novog dvora i Novi dvor kao prostor Muzeja kneza Pavla. Posebna pažnja posvećena je ličnostima ključnim za formiranje i razvoj muzeja — knezu Pavlu Karađorđeviću i Milanu Kašaninu.
Istorija jedne institucije nikada nije samo događajna istorija. Nju svakako određuju ukupne okolnosti, političke prilike, a za ustanove poput muzeja i kulturne ali u velikoj meri i učesnici u događajima. To su one ličnosti koje su vodile takve institucije i koje su u njima i za njih radile, a kada je reč o Narodnom muzeju, posebno o Muzeju kneza Pavla, i njegovi dobrotvori i zaštitnici. Svi oni doprineli su tome da Narodni muzej postane pravi simbol kulture Srbije. Nadamo se da ćemo i mi ovom monografijom doprineti tumačenju značaja i značenja tog simbola i razumevanju istorije Narodnog muzeja, te da ćemo biti učesnici u stvaranju novog odnosa i novog senzibiliteta — a senzibilitet je najstručnija mera kulture jednog Društva (Milan Kašanin, Vreme, 6—9. januar 1936).
Tatjana Cvjetićanin
Iz predgovora