| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: 1990
ISBN: 86-01-01909-9
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autor - osoba Baltrušaitis, Jurgis
Naslov Fantastični srednji vijek : antičko i egzotizmi u gotičkoj umjetnosti / Jurgis Baltrušaitis ; [prevela Mirna Cvitan ; crteže figura napravio je autor]
Vrsta građe stručna monog.
Jezik hrvatski, srpski
Godina 1990
Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Svjetlost, 1990
Fizički opis 258 str. : ilustr. ; 29 cm
Drugi autori - osoba Cvitan, Mirna (prevodilac)
Zbirka Biblioteka Krugovi
Napomene Prevod djela: Le moyen age fantastique : antiquités et exotismes dans l`art gothique
Bibliogarfske bilješke uz tekst.
Registar.
Predmetne odrednice Umetnost, srednjevekovna gotska -- Evropa -- 12-15. v.
UVOD
(Ova je knjiga u početku sačinjavala dio mnogo šire studije, s naslovom Buđenja i čudesa u gotičkoj umjetnosti. Antički i orijentalni elementi bili su u njoj obrađeni u vezi sa svim tokovima koji su u punom razdoblju srednjovjekovnog realizma uskrsli ukus prema nadnaravnom i čudesnom. Sticajem okolnosti, dva su dijela - jedan koji se odnosi na unutrašnji razvoj, a drugi na izvanjske doprinose – bila objavljena odvojeno, kao dva nezavisna djela: prvo (Buđenja i čudesa, fantastična gotika), 1960, a drugo (Fantastični srednji vijek, antičko i egzotizmi u gotičkoj umjetnosti), ranije, 1955.
Knjiga je izašla prije četvrt stoljeća u kolekciji Henri Focillona, i ubrzo je bila rasprodana. U međuvremenu, bila je izdana u Italiji (1973, i u džepnom izdanju 1977. i 1979), pa čak i u Rumunjskoj (1975). Nametalo se novo francusko izdanje. Objelodanjujemo ga ovdje, dopunjeno obogaćenom dokumentacijom. Budući da nijedno istraživanje nije do sada, koliko nam je poznato, promijenilo ili nadišlo njegove elemente, ono još uvijek odgovara posljednjem stadiju pitanja čiji značaj za povijest jednog vremenskog razdoblja ne prestaje rasti.
SADRŽAJ
Uvod 5
Predgovor 7
**POGLAVLJE I – Gotički grili** 9
I. Čudovišta određena kombinacijama glava: glavonošci; višestruke glave i lica na različitim dijelovima tijela 10
II. Antički grili: grčko-rimska gliptika; porijeklo – bezglavi bogovi i lica na trupu; višeglava božanstva; perzijski i skitski grozdovi glava; sardinski skarabeji; kacige s maskama i zoomorfnim perjanicama 17
III. Antičke geme u srednjem vijeku: u predromaničkom zlatarstvu; ponovno buđenje karolinškog ukusa u drugoj polovici XII i u XIII stoljeću; antički pečatnjak; legenda o kamenju; intalji s grilima; kameja Matthieua Parisa 23
IV. Bezglavi i višegrlavi bogovi srednjeg vijeka: u legendi; u Paklu i alegorijama; dvostruki gorgoneion u anglo-normanskoj Apokalipsi; gotičke kacige 28
V. Grili na kraju srednjeg vijeka: pomak, novi život; Hieronymus Bosch, slikar grila 42
**POGLAVLJE II – Neobičnosti antičkog pečata i novca** 47
I. Neobičnosti pečata: životinja u školjci; antičke životinje koje izlaze iz školjke i Afrodita purpurissa; školjka koja rađa srednjovjekovne zvijeri; leteća lađa i brod-riba 48
II. Antički novac: tronog; kapitolska vučica; uloga numizmatike u prenošenju tema; oslikana medalja; „dvonožni četveronog“ galskog i keltskog novca 57
**POGLAVLJE III – Islamski ornamenti i okviri** 65
I. Muslimanski svijet u gotičkom srednjem vijeku: arapska znanost; „saracenski“ ukus – zbirke, patvorine 66
II. Apstraktni dekor: kufijski ornament; poligonalni preplet; zvjezdolika vitica; *cadeata* 73
III. Fantastična vegetacija – gotički rumi: orijentalna polupalmeta i flora rukopisa XIII i XIV stoljeća; rese 81
IV. Okviri: orijentalni medaljoni; višelisti; četverolisti u kvadratu; fatimidske grede; tkanine; renesansne arabeske 85
**POGLAVLJE IV – Fantastične arabeske** 91
I. Povratak hijeratskih čudovišta 92
II. Preobrazbe arapskih ornamenata: živi pleteri; zoomorfni rumi; zvijeri bez udova 94
III. Vitica s glavama i trupovima: na Istoku i na Zapadu; ljudi bez nogu; antropomorfni naskhi 97
IV. Wakwak: hrast s glavama; zoomorfne biljke i biljke koje govore u islamskim legendama i slikama; zapadnjačke metamorfoze – drvo života s glavama i rajnska serija; istočnjačke bajke u srednjovjekovnoj botanici; stablo Sunca i Mjeseca; stablo Jeseovo i stablo sukoba duše 105
V. Ostale teme: lica u Mjesecu; borba s repom; isprepletene kompozicije – zečevi, ribe, konji, ljudi, majmuni, s dijelovima tijela koji se međusobno zamjenjuju 119
VI. Mudhabbibi – gotički iluminator 129
**POGLAVLJE V – Krila šišmiša i kineski demoni** 133
I. Krila šišmiša i krestasti zmajevi u srednjem vijeku: romanički demoni bez krila ili s krilima anđela; pojava krila netopira i nazubljenih kresti u XIII stoljeću – ljudi, zmajevi, čudovišta, konjanici; leteći čovjek Leonarda da Vincija 134
II. Krila šišmiša i demoni Dalekog istoka: Yin-Long; krilati ljudi; Pakao Li Long-miena; bog-grom Lei-Kong; zapadne analogije – demon sa ženskim grudima, drvoliki demon, demon sa slonovskom surlom, jednoorogi demon velikih ušiju, psoglavi demon; oklopi T’ang 139
III. Daleki istok i Zapad: mongolska osvajanja i privlačenja; ambasadori i istraživači; franjevačko stoljeće u Kini; *Tatarika*; trgovina – tkanine, porculan; moda – kapa s rogom i piramidalna kapa; Kinezi i Mongoli u zapadnim slikama 151
IV. Legenda o slikarstvu i o dalekoistočnom Paklu na Zapadu: svjedočanstva Hethuma, Ibn Batute, Marca Pola, Guillaumea Bouchera; zlatari zmajeva; mit o Antikristu u Mongoliji i Armeniji – u Kirakosovoj Kronici; na Zapadu – Ricold da Monte Croce, Roger Bacon; izravni kontakti i veze 162
**POGLAVLJE VI – Dalekoistočna čudesa** 171
I. Bogovi Dalekog istoka i njihova postolja – njihove aureole: višeruka božanstva i Naga; stablo Jeseovo s likovima koji sjede na cvjetnim čaškama; kristalne aureole; prozirni kozmos; čovjek u staklenci 173
II. Pokrenuta priroda: zoomorfne planine i stijene; kineska geomancija – Fong-Chuei; zmaj plavetnila i bijeli tigar koji nastanjuju koru zemaljsku; antropomorfni pejzaži u traktatima o kineskom slikarstvu; domaćin i uzvanici; zoomorfne stijene Perzije; sistem Fong-Chuei u jednom gotičkom herbariju; živa priroda na Zapadu; mrlje na zidu koje tumače Leonardo da Vinci i Song Ti 187
III. Živi predmeti: osveta predmeta kod Boscha i Bruegela; humanizirani predmeti i oživljene posude na Dalekom istoku 197
**POGLAVLJE VII – Velike budističke teme** 201
I. Budistička i zapadnjačka iskušenja: iskušenja istočne Azije i Buddhina iskupljenja; orijentalne legende o svetom Antunu; zamjena sukcesivnih iskušenja potpunim opsjedanjem svetog Antuna 202
II. Mrtvački plesovi i raspadnuti leševi: susret s mrtvima u srednjem vijeku – polegli mrtvaci, uspravni mrtvaci, mrtvaci koji plešu; antičke ličinke; treći i četvrti susret Bodhisattve; stanja mrtvih na Zapadu; nadgrobna skulptura; uspravni mrtvaci – razgovor kostura i redovnika u Quizilu i na talijanskim freskama; demonizirani kosturi, Vetale i Citipatisi; lamaistički mrtvački plesovi; Peking – lamaistički i franjevački centar; Citipatis Wolgemuta 207
III. Mandale: budistička mandala; gotička mandala; točak seoba i njegove zapadne preobrazbe 219
IV. Gotički chi 226
**POGLAVLJE VIII – Orijentalni sedlasti luk** 229
I. Orijentalna vitica: sedlasti luk – skulpturalno oblikovani luk; spiljski hramovi Indije i Kine; raznolikosti vitice; islamska i armenska vitica 230
II. Vitica na Zapadu: vitica u Engleskoj; vitica na vijencima; trostruka vitica; vitice u arhitekturi cvjetne gotike – na polukružnom luku, na oblom luku, spljoštena vitica; prilagođavanje tlu i trenutku 251
Zaključak 262
Kazalo 266
MG142 (L)