| Cena: |
| Stanje: | Nekorišćen |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Mladenovac, Beograd-Mladenovac |
Godina izdanja: 2021
ISBN: 978-86-6427-161-5
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918-1941.
urednici Aleksandar Kadijević i Aleksandra Ilijevski
Filozofski fakultet 2021 378 strana : ilustrovano ; jezik srpski, bosanski, hrvatski, slovenački
odlična očuvanost
Period od 1918. do 1941. godine u jugoslovenskom kontekstu obeležava paralelno postojanje tradicionalnih stilova i snažan prodor modernizma u arhitekturi i vizuelnim umetnostima. Ovaj period karakteriše pluralizam stilova i intenzivna debata između zagovornika akademskog pristupa i modernih, avangardnih tendencija.
Arhitektura
Jugoslovenska arhitektura ovog perioda odražava složene političke i kulturne prilike novonastale države. Glavni pravci su bili:
Akademski realizam/istoricizam: Prisutan naročito u prvim godinama nakon osnivanja Kraljevine SHS, sa elementima neoklasicizma i eklektike, često korišćen za predstavljanje `državnog` stila.
Moderna arhitektura (funkcionalizam): Snažno se razvija od sredine 1920-ih, pod uticajem međunarodnih pokreta poput Bauhausa i ideja Le Korbizjea (Le Corbusier). Karakterišu je čiste linije, funkcionalnost prostora i upotreba novih materijala poput armiranog betona. Vodeći arhitekti su bili okupljeni oko grupa i časopisa koji su promovisali ove ideje, a mnogi su studirali u inostranstvu, uključujući i Bauhaus.
Regionalni i nacionalni stilovi: Pokušaji stvaranja `nacionalnog stila` bili su prisutni u različitim delovima zemlje, kombinujući moderne tendencije sa lokalnim, tradicionalnim elementima.
Značajna dela uključuju nacionalne paviljone na međunarodnim izložbama, koji su često služili kao primeri državne umetnosti i modernističkih težnji.
Vizuelne Umetnosti
U vizuelnim umetnostima, period je takođe bio obeležen sukobom starih i novih ideja:
Tradicionalno slikarstvo i skulptura: Nastavilo se u duhu post-impresionizma, secesije i drugih etabliranih evropskih stilova, sa fokusom na nacionalne teme i portrete.
Avangardni pokreti: Umetnici, posebno u Beogradu i Zagrebu, bili su pod uticajem ekspresionizma, kubizma, nadrealizma i konstruktivizma. Umetničke grupe su igrale ključnu ulogu u širenju ovih ideja, organizovanju izložbi i kritičkoj debati.