Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
Godina izdanja: 2014
ISBN: 978-86-7264-070-0
Autor: Domaći
Oblast: Muzika
Jezik: Srpski
Gajde i Vesela Srbija ALMANAX-sa CD- Dejan Tomić *2071*2025
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Prisutan je u CD
Gajde i vesela Srbadija - almanah + CD
Autor: Deja Tomić
Izdavač: Tiski cvet 2014.g isbn 978-86-7264-070-0
Povez: karton na preklop, str : 233,ćirilica, ilustracije, format veći 30,5 x 23 cm,težina 750 grama
stanje odlično očuvana -nema ispisivanja i oštećenja
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Prisutan je u CD-ima posveta autora na predlisku
Uprkos tome što viševekovnu tradiciju „gajdanja“ danas u Srbiji čuva svega desetak nosilaca ove kulturne veštine, gajde i dalje žive.
Setni zvuci vraćaju u prošlost, u pastirske dane kada su se na livadi dok ovce pasu pevale pesme, igrale narodne igre i ručno izrađivali stari instrumenti.
Postoji nekoliko vrsta gajdi koje se izrađuju i sviraju na ovim prostorima. Najpoznatiji je svakako južnomoravsko-makedonski tip, koji se svira od okoline Niša pa sve do juga Makedonije. Pored njih često se može naići i na svrljiške,erske, banatske ili mokrinske i vojvođanske gajde. Razlike su pre svega u metodama izrade, delovima od kojih se sastoje, ali i područijima i načinima na koje se sviraju.
Gajde se sastoje od nekoliko elemenata: gajdenice (dela koji daje zvuk i koji se najčešće pravi od drveta šimšira, jorgovana, drena i šljive), piska od koga umnogome zavisi štim gajdi, mešine koja se pravi od kože jareta ili jagnjeta koja se suši, glavčine ili prstenova, i prdala (velike dugačke cevi koja daje dubok ton). Ceo instrument maže se lojem ili voskom, a mešina svinjskom mašću kako bi se što bolje očuvala.
gajdeVremenom su gajde postale sastavni deo neofolk i neovizantijskih sastava, kao i svih grupa koje se bave arhaičnom muzikom. Prava dragocenost je činjenica da se na Balkanu i danas prave primitivni tipovi gajdi koje su nekada davno svirali naši preci. Sam zvuk koji proizvode vodi duboko u prošlost, u vreme kada su se na gajdama svirala kola i kada su ih pastirili ručno pravili idući za ovcama.
O važnosti i prisutnosti gajda u prošlosti, svedoči i zanimljiva priča o srpskom vojniku i gajdašu iz Prvog svetskog rata. Naime, Petar Milenković je u rat krenuo sa tri konja i gajdama na kojima je svirao i u vreme golgote u Albaniji. Zvuk starog instrumenta vojnicima je u najtežim trenucima bio podsetnik da još ima života i da ne smeju odustati, a gajde su zajedno sa Milenkovićem preživele rat i pobedonosno dočekale povratak kući.