pregleda

17. oktobarski salon


Stara cena

1.490

din
-15%
Cena:
1.267 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: AKS
BEX
City Express
Pošta
CC paket (Pošta)
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (6540)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,85% pozitivnih ocena

Pozitivne: 10728

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski

odlično


Oktobarski salon je izložba reprezentativnih dela iz aktuelnog stvaralaštva u oblasti likovnih umetnosti, koja ima status stalne manifestacije u oblasti kulture od značaja za Grad Beograd, osnivača i pokrovitelja manifestacije.

Istorija Oktobarskog salona
Savet Moderne galerije (koja je s vremenom prerasla u Muzej savremene umetnosti u Beogradu) na osnovu svog statuta i akta Sekretarijata za prosvetu i kulturu Narodnog odbora grada Beograda na sednici održanoj 19. maja 1960. godine doneo je rešenje o osnivanju Oktobarskog salona.


Oktobarski salon, Beograd, 20.X.- 20.XI. 1960, naslovna strana kataloga u izdanju Moderne galerije i Oktobarskog salona u Beogradu, grafička oprema: M.Borota
Prvi Oktobarski salon održan je u Umetničkom paviljonu u Masarikovoj ulici 20. oktobra 1960,[1] u privremeno izgrađenom objektu koji je funkcionisao do 1974. godine. Od tada Oktobarski salona menja prostore u kojima se održava.

Umetnici koji su izlagali na prvom Oktobarskom salonu su: Ana Bešlić, Angelina Gatalica, Nandor Glid, Olga Jančić, Nikola Koka Janković, Olga Jevrić, Jovan Kratohvil, Oto Lego, Risto Stijović, Aleksandar Zarin.[1]

Zadatak Oktobarskog salona bio je da svake godine o godišnjici oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu koja se obeležava 20. oktobra priređuje izložbu reprezentativnih ostvarenja savremene srpske likovne umetnosti.

On će obogatiti kulturni život Beograda i pružiti mogućnost našoj javnosti da se upozna sa najboljim ostvarenjima naše likovne umetnosti i tako stekne jasniju i pregledniju sliku o njenim kretanjima i vrednostima. Oktobarski salon će doprineti umetničkom vaspitanju naših ljudi i umnogome stimulirati stvaranje samih umetnika. Pokazujući vredna ostvarenja naših likovnih umetnika, bez obzira kojim generacijama i školama pripadaju, Oktobarski salon će omogućiti i upoređenja, sadržajnije analize i određenije zaključke. Sigurno je da će Salon imati vidan uticaj na razvijanje našeg likovnog života i na pojedina umetnička stremljenja, što će svakako biti korisno za dalji razvoj naše likovne umetnosti. Iz tih razloga Narodni odbor grada Beograda pomoći će da Oktobarski salon ispuni svoje društvene, kulturne i umetničke zadatke radi kojih je i osnovan. To će biti moguće ostvariti uz potpuno angažovanje svih likovnih umetnika Srbije i ostalih kulturnih radnika kao i uz podršku široke kulturne javnosti.

(Iz teksta Đurice Jojkića, predsednika Narodnog odbora grada Beograda u katalogu 1. Oktobarskog salona, 1960.)

Tokom svoje istorije doživeo je mnoge izmene u koncepciji i metodologiji rada, pokušavajući da prati kretanja u sferi likovnih, a kasnije vizuelnih umetnosti, uvek sa jasnom namerom da bude prostor za predsatvljanje najboljih, najreprezentativnijih savremenih ostvarenja u ovoj oblasti. Godine 1967. Salon se pretvara u smotru aktuelnih umetničkih tokova kojoj se priključuju i ostvarenja iz primenjenih umetnosti.

Na inicijativu dugogodišnjeg organizatora, Kulturnog centra Beograda, a odlukom osnivača, Grada Beograda, 2004. godine Oktobarski salon dobija međunarodni karakter, a 2014. godine postaje bijenalna manifestacija.

Oktobarski salon ima Odbor i umetničkog direktora/direktorku, koje imenuje Skupština Grada Beograda. Organizacione, stručne, administrativne, finansijske i tehničke poslove za potrebe Oktobarskog salona obavlja pravno lice, kome obavljanje tih poslova ugovorom poveri Grad Beograd. Funkcionisanje Oktobarskog salona usklađeno je sa Pravilima kulturnih manifestacija od značaja za Grad Beograd, koji usvaja Skupština Grada Beograda.

Međunarodna izdanja
Od 2004. godine, od kada je dobio međunarodni karakter, izložbe Salona su kurirali: Anda Rotenberg ( 45. Oktobarski salon, Kontinentalni doručak), Darka Radosavljević i Nebojša Vilić (46. Oktobarski salon, Umetnost koja radi), Rene Blok i Barbara Hajnrih (47. Oktobarski salon, Umetnost, život i pometnja), Lorand Heđi (48. Oktobarski salon, Mikronarativi), Bojana Pejić (49. Oktobarski salon, Umetnik-građanin, umetnica-građanka), Branislava Anđelković (50. Oktobarski salon, Okolnosti), Juan Puset (51. Oktobarski salon, Noć nam prija), Alenka Gregorič i Galit Eilat (52. Oktobarski salon, Vreme je da se upoznamo), Branislav Dimitrijević i Mika Hanula (53. Oktobarski salon, Gud lajf), Red Min(e)d – Jelena Petrović, Danijela Dugandžić, Katja Kobolt, Dunja Kukovec (54. Oktobarski salon, Niko ne pripada više tu nego ti), Nikolaus Šafhauzen i Vanesa Miler (55. Oktobarski salon, Stvari koje nestaju), Dejvid Eliot (56. Oktobarski salon – Beogradski bijenale, Ljubavni zanos), Gunar Kvaran, Daniele Kvaran (57. Oktobarski salon – Beogradski bijenale, Čudo kakofonije), Ilarija Marota i Andrea Baćin (58. Oktobarski salon- Beogradski bijenale, Sanjari), Zorana Đaković Minniti i kolektiv Kulturnog centra Beograda (59. Oktobarski salon).

Vizuelni identitet
Oktobarski salon od nastanka ima poseban vizuelni identitet za svako izdanje, koji su do sada potpisivali: M. Borota, Nikola Masniković, Stjepan Fileki, Dušan Papadopolos, Dragoslav Stojanović–Sip, Aleksandar Pajvančić–Aleks, Kosta Bogdanović, Branislav Subotić, Ljubomir Pavićević Fis, Dobrilo Nikolić, Ljubomir Ivanković, Mile Grozdanić, Tode Rapaić, Eduard Čehovin, SMS BSB SAATCHI & SAATCHI ADVERTISING BALKANS, Bata Knežević, MMILAN&MARINKK, Blažina Dizajn Studio, Borut Vild, Pogon – Igor Mešulam, Daniel Glid, Gabriel Glid, Grupa Škart, Miloš Lužanin, Umetnička grupa FIA, Viktor Šekularac, Roi Vara, Dobrivoje Bata Krgović, Hana Rajković, Dan Perjovši, Minja Smajić, Mirko Ilić, Andrej Dolinka, Saša Kerkoš, Metaklinika, Jonathan Abbott at Barnbrook, NEW MOMENT NEW IDEAS COMPANY, CURA. & Dan Solbach, Bojana Aleksijević.

Autor logotipa Oktobarskog salona koji je izveden u okviru 56. Oktobarskog salona, je studio Džonatana Barnbruka.

Katalozi
Dvojezična izdanja kataloga Oktobarskih salona postoje od 2004. godine.

Kao deo programa 59. Oktobarskog salona realizovana je saradnja sa Odeljenjem za umetničku dokumentaciju Muzeja savremene umetnosti u Beogradu u okviru koje su postavljena digitalizovana izdanja kataloga Oktobarskih salona u periodu od 1960. do 2021. godine.

Kolekcija Oktobarski salon
Odlukom Upravnog odbora Kulturnog centra Beograda 2012. godine osnovana je Kolekcija Oktobarski salon Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (30. septembar 2023). Ideja da se osnuje Kolekcija Oktobarski salon nastala je nakon što je belgijski umetnik Jan Fabr poklonio Kulturnom centru Beograda svoj rad pod nazivom I’m a one man movement [Sam svoj pokret], koji je bio produciran za potrebe 52. Oktobarskog salona, 2012. godine.

Kolekcija je međunarodna i za sada je čine dela umetnika/umetnica i umetničkih grupa koji su učestvovali na međunarodnim izložbama Oktobarskog salona, i to od 2004. godine nadalje. Ovo je i glavni i jedini kriterijum kada je reč o politici akvizicija. Za sada se broj dela u Kolekciji uvećava kroz poklone i otkupe. Pojedina dela nastala su i producirana za potrebe određenih Salona, nakon čega su voljom umetnika postala i deo Kolekcije Oktobarski salon.

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje (pored Kulturne stanice Eđšeg) ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta (jedan deo predmeta je u Novom Sadu, drugi u kući van grada).

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine (do 2 kg), može biti od 170-264 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 340-450 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 81789405
odlično


Oktobarski salon je izložba reprezentativnih dela iz aktuelnog stvaralaštva u oblasti likovnih umetnosti, koja ima status stalne manifestacije u oblasti kulture od značaja za Grad Beograd, osnivača i pokrovitelja manifestacije.

Istorija Oktobarskog salona
Savet Moderne galerije (koja je s vremenom prerasla u Muzej savremene umetnosti u Beogradu) na osnovu svog statuta i akta Sekretarijata za prosvetu i kulturu Narodnog odbora grada Beograda na sednici održanoj 19. maja 1960. godine doneo je rešenje o osnivanju Oktobarskog salona.


Oktobarski salon, Beograd, 20.X.- 20.XI. 1960, naslovna strana kataloga u izdanju Moderne galerije i Oktobarskog salona u Beogradu, grafička oprema: M.Borota
Prvi Oktobarski salon održan je u Umetničkom paviljonu u Masarikovoj ulici 20. oktobra 1960,[1] u privremeno izgrađenom objektu koji je funkcionisao do 1974. godine. Od tada Oktobarski salona menja prostore u kojima se održava.

Umetnici koji su izlagali na prvom Oktobarskom salonu su: Ana Bešlić, Angelina Gatalica, Nandor Glid, Olga Jančić, Nikola Koka Janković, Olga Jevrić, Jovan Kratohvil, Oto Lego, Risto Stijović, Aleksandar Zarin.[1]

Zadatak Oktobarskog salona bio je da svake godine o godišnjici oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu koja se obeležava 20. oktobra priređuje izložbu reprezentativnih ostvarenja savremene srpske likovne umetnosti.

On će obogatiti kulturni život Beograda i pružiti mogućnost našoj javnosti da se upozna sa najboljim ostvarenjima naše likovne umetnosti i tako stekne jasniju i pregledniju sliku o njenim kretanjima i vrednostima. Oktobarski salon će doprineti umetničkom vaspitanju naših ljudi i umnogome stimulirati stvaranje samih umetnika. Pokazujući vredna ostvarenja naših likovnih umetnika, bez obzira kojim generacijama i školama pripadaju, Oktobarski salon će omogućiti i upoređenja, sadržajnije analize i određenije zaključke. Sigurno je da će Salon imati vidan uticaj na razvijanje našeg likovnog života i na pojedina umetnička stremljenja, što će svakako biti korisno za dalji razvoj naše likovne umetnosti. Iz tih razloga Narodni odbor grada Beograda pomoći će da Oktobarski salon ispuni svoje društvene, kulturne i umetničke zadatke radi kojih je i osnovan. To će biti moguće ostvariti uz potpuno angažovanje svih likovnih umetnika Srbije i ostalih kulturnih radnika kao i uz podršku široke kulturne javnosti.

(Iz teksta Đurice Jojkića, predsednika Narodnog odbora grada Beograda u katalogu 1. Oktobarskog salona, 1960.)

Tokom svoje istorije doživeo je mnoge izmene u koncepciji i metodologiji rada, pokušavajući da prati kretanja u sferi likovnih, a kasnije vizuelnih umetnosti, uvek sa jasnom namerom da bude prostor za predsatvljanje najboljih, najreprezentativnijih savremenih ostvarenja u ovoj oblasti. Godine 1967. Salon se pretvara u smotru aktuelnih umetničkih tokova kojoj se priključuju i ostvarenja iz primenjenih umetnosti.

Na inicijativu dugogodišnjeg organizatora, Kulturnog centra Beograda, a odlukom osnivača, Grada Beograda, 2004. godine Oktobarski salon dobija međunarodni karakter, a 2014. godine postaje bijenalna manifestacija.

Oktobarski salon ima Odbor i umetničkog direktora/direktorku, koje imenuje Skupština Grada Beograda. Organizacione, stručne, administrativne, finansijske i tehničke poslove za potrebe Oktobarskog salona obavlja pravno lice, kome obavljanje tih poslova ugovorom poveri Grad Beograd. Funkcionisanje Oktobarskog salona usklađeno je sa Pravilima kulturnih manifestacija od značaja za Grad Beograd, koji usvaja Skupština Grada Beograda.

Međunarodna izdanja
Od 2004. godine, od kada je dobio međunarodni karakter, izložbe Salona su kurirali: Anda Rotenberg ( 45. Oktobarski salon, Kontinentalni doručak), Darka Radosavljević i Nebojša Vilić (46. Oktobarski salon, Umetnost koja radi), Rene Blok i Barbara Hajnrih (47. Oktobarski salon, Umetnost, život i pometnja), Lorand Heđi (48. Oktobarski salon, Mikronarativi), Bojana Pejić (49. Oktobarski salon, Umetnik-građanin, umetnica-građanka), Branislava Anđelković (50. Oktobarski salon, Okolnosti), Juan Puset (51. Oktobarski salon, Noć nam prija), Alenka Gregorič i Galit Eilat (52. Oktobarski salon, Vreme je da se upoznamo), Branislav Dimitrijević i Mika Hanula (53. Oktobarski salon, Gud lajf), Red Min(e)d – Jelena Petrović, Danijela Dugandžić, Katja Kobolt, Dunja Kukovec (54. Oktobarski salon, Niko ne pripada više tu nego ti), Nikolaus Šafhauzen i Vanesa Miler (55. Oktobarski salon, Stvari koje nestaju), Dejvid Eliot (56. Oktobarski salon – Beogradski bijenale, Ljubavni zanos), Gunar Kvaran, Daniele Kvaran (57. Oktobarski salon – Beogradski bijenale, Čudo kakofonije), Ilarija Marota i Andrea Baćin (58. Oktobarski salon- Beogradski bijenale, Sanjari), Zorana Đaković Minniti i kolektiv Kulturnog centra Beograda (59. Oktobarski salon).

Vizuelni identitet
Oktobarski salon od nastanka ima poseban vizuelni identitet za svako izdanje, koji su do sada potpisivali: M. Borota, Nikola Masniković, Stjepan Fileki, Dušan Papadopolos, Dragoslav Stojanović–Sip, Aleksandar Pajvančić–Aleks, Kosta Bogdanović, Branislav Subotić, Ljubomir Pavićević Fis, Dobrilo Nikolić, Ljubomir Ivanković, Mile Grozdanić, Tode Rapaić, Eduard Čehovin, SMS BSB SAATCHI & SAATCHI ADVERTISING BALKANS, Bata Knežević, MMILAN&MARINKK, Blažina Dizajn Studio, Borut Vild, Pogon – Igor Mešulam, Daniel Glid, Gabriel Glid, Grupa Škart, Miloš Lužanin, Umetnička grupa FIA, Viktor Šekularac, Roi Vara, Dobrivoje Bata Krgović, Hana Rajković, Dan Perjovši, Minja Smajić, Mirko Ilić, Andrej Dolinka, Saša Kerkoš, Metaklinika, Jonathan Abbott at Barnbrook, NEW MOMENT NEW IDEAS COMPANY, CURA. & Dan Solbach, Bojana Aleksijević.

Autor logotipa Oktobarskog salona koji je izveden u okviru 56. Oktobarskog salona, je studio Džonatana Barnbruka.

Katalozi
Dvojezična izdanja kataloga Oktobarskih salona postoje od 2004. godine.

Kao deo programa 59. Oktobarskog salona realizovana je saradnja sa Odeljenjem za umetničku dokumentaciju Muzeja savremene umetnosti u Beogradu u okviru koje su postavljena digitalizovana izdanja kataloga Oktobarskih salona u periodu od 1960. do 2021. godine.

Kolekcija Oktobarski salon
Odlukom Upravnog odbora Kulturnog centra Beograda 2012. godine osnovana je Kolekcija Oktobarski salon Arhivirano na veb-sajtu Wayback Machine (30. septembar 2023). Ideja da se osnuje Kolekcija Oktobarski salon nastala je nakon što je belgijski umetnik Jan Fabr poklonio Kulturnom centru Beograda svoj rad pod nazivom I’m a one man movement [Sam svoj pokret], koji je bio produciran za potrebe 52. Oktobarskog salona, 2012. godine.

Kolekcija je međunarodna i za sada je čine dela umetnika/umetnica i umetničkih grupa koji su učestvovali na međunarodnim izložbama Oktobarskog salona, i to od 2004. godine nadalje. Ovo je i glavni i jedini kriterijum kada je reč o politici akvizicija. Za sada se broj dela u Kolekciji uvećava kroz poklone i otkupe. Pojedina dela nastala su i producirana za potrebe određenih Salona, nakon čega su voljom umetnika postala i deo Kolekcije Oktobarski salon.
81789405 17. oktobarski salon

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.