pregleda

Društvena uloga salonske muzike, Retko !!!


Cena:
1.490 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7467)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13928

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: Ms
Oblast: Muzika
Jezik: Srpski

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 20 tak recenica podvuceno hem. olovkom, nista strasno. Sve ostalo uredno! Posveta!

Društvena uloga salonske muzike u životu i sistemu vrednosti
srpskog građanstva u 19.veku, Marijana Kokanović-Marković


Istraživanje srpske salonske muzike 19. veka započeto je radom na magistarskoj tezi Igre i marševi u srpskoj klavirskoj muzici 19. veka. Kulturna povezanost u javnom i privatnom životu. Igre i marševi predstavljaju paradigmatične primere muzičkih žanrova, karakterističnih za ukrštanje javne i privatne sfere društvenog života, i baš zbog toga su verodostojni pokazatelji ukusa i duha epohe. Pored toga, igre i marševi bili su veoma zastupljeni u stvaralaštvu kompozitora koji su radili na teritoriji današnje Srbije u razmatranom periodu. Zaokruženje magistarske teze ujedno je „otvorilo“ niz novih pitanja i izazova. Rad u bečkim arhivima i bibliotekama, u okviru stipendije austrijskog Ministarstva za nauku i istraživanje (Österreichische Bundesministerium für Wissenschaft und Forschung: 2007, 2009) urodio je novim idejama, koje su svoje „razrešenje“ našle u doktorskoj disertaciji. Salonska kultura − koja je formirana prema zapadnim uzorima, i to najpre u srpskim oblastima u sklopu Habzburške monarhije, a potom i u Kneževini/Kraljevini Srbiji – posmatrana je kao deo sveobuhvatnog procesa evropeizacije srpske kulture u 19. veku, tačnije do početka Prvog svetskog rata (1914). Ponuđeni hronološki okvir odgovara standardnoj periodizaciji evropske istorije (dugi 19. vek) i poklapa se sa političkim, društvenim i kulturnim dešavanjima na našim prostorima. U ovom periodu stvaranja moderne, građanske države, konstituiše se i specifičan domen privatnog života, kao i sistem kulturnih vrednosti, mahom preuzetih iz Centralne Evrope. Salonska muzika posmatrana je kao karakterističan produkt i medijum životnog stila i mentaliteta jedne epohe. Da bi se dobio odgovor na pitanja o mestu i funkciji salonske muzike u životu i sistemu vrednosti jednog društva ili socijalne grupe, bilo je neophodno iskoračiti iz tradicionalne muzikologije u smeru interdisciplinarnih istraživanja, koja uključuju sociologiju, istoriju kulture, istoriju svakodnevnog života i socijalnu istoriju. Zahvaljujući saradnji na međunarodnom projektu Musik im städtischen Milieu. Eine Untersuchung aus der Sicht interkultureller Beziehungen zwischen Mitteleuropa und dem Balkan (Beč, Pariz), dopunjena su samostalna istraživanja i omogućeno je komparativno sagledavanje fenomena salonske muzike u dve geokulturne zone: na Balkanu (Srbija, Rumunija, Grčka) i u Centralnoj Evropi (Austrija). Prilikom istraživanja srpske kulture 19. veka, pa tako i salonske muzike, neophodno je imati u vidu postojanje kulturnog pluralizma, uslovljenog kompleksnim i dinamičnim društveno-istorijskim gibanjima, kao i činjenicom da se privatni i javni život srpskog naroda odvijao u različitim socijalnim i državnim sistemima, kojima je bio svojstven drugačiji oblik privatnosti, kao i odnos javne i privatne sfere i drugačija „politika roda“. Međutim, sve navedene podele „neophodno je shvatiti uslovno, jer su se one u životu susretale, preplitale i sažimale“. Krećući se u kontekstualnim okvirima, cilj je bio da se rekonstruišu ideali privatnosti i pojedini aspekti privatnog života, koji su bili važni za salonsku muzičku praksu srpskog građanstva u 19. veku. Značajne smernice za dalji tok promišljanja i razumevanja fenomena salonske muzike došle su neposredno „iz prakse“. Pripremanje za štampu albuma kompozicija za klavir Iz novosadskih salona omogućilo je da se i praktično „pređe put“ od rukopisa do notnog izdanja, odnosno od arhiva do izvođača. Kao tipična „izdavačka forma“ salonske muzike, upravo albumi pružaju pogled u „kaleidoskopski“ svet salonskog repertoara i njegovih konzumenata – izvođača i publike. Drugi ugao posmatranja omogućili su koncerti salonske muzike koje sam organizovala sa studentima Akademije umetnosti u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu. Ovakva rekonstrukcija salonskog muziciranja, kao i neposredni uvid u odnos izvođača i publike, doprineli su „ozvučenju“ i boljem razumeSa velikim zadovoljstvom želim, pre svega, da izrazim zahvalnost prof. dr Danici Petrović, mentoru i recenzentu ove knjige, koja me je vodila od prve stepenice u akademskom napredovanju, brižljivo razvijajući moj odnos prema radu. Zahvaljujući njenim znalačkim savetima i podršci, knjiga je „izrasla“ kao rezultat višegodišnjih arhivskih, istorijskih i muzikoloških istra-živanja. Iskrenu zahvalnost upućujem i recenzentu akademiku dr Dimitriju Stefanoviću. Profesoru dr Gernotu Gruberu (Gernot Gruber, Austrijska akademija nauka) srdačno se zahvaljujem na konsultacijama, kao i na upu-ćivanjima za vreme arhivskih istraživanja u Beču. Duboko sam zahvalna saradnicima Biblioteke i Rukopisnog odeljenja Matice srpske u Novom Sadu, Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu i Muzičke zbirke Austrijske nacionalne biblioteke u Beču. Srdačnu zahvalnost upućujem svojoj porodici na podršci i razumevanju.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 81604365
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! 20 tak recenica podvuceno hem. olovkom, nista strasno. Sve ostalo uredno! Posveta!

Društvena uloga salonske muzike u životu i sistemu vrednosti
srpskog građanstva u 19.veku, Marijana Kokanović-Marković


Istraživanje srpske salonske muzike 19. veka započeto je radom na magistarskoj tezi Igre i marševi u srpskoj klavirskoj muzici 19. veka. Kulturna povezanost u javnom i privatnom životu. Igre i marševi predstavljaju paradigmatične primere muzičkih žanrova, karakterističnih za ukrštanje javne i privatne sfere društvenog života, i baš zbog toga su verodostojni pokazatelji ukusa i duha epohe. Pored toga, igre i marševi bili su veoma zastupljeni u stvaralaštvu kompozitora koji su radili na teritoriji današnje Srbije u razmatranom periodu. Zaokruženje magistarske teze ujedno je „otvorilo“ niz novih pitanja i izazova. Rad u bečkim arhivima i bibliotekama, u okviru stipendije austrijskog Ministarstva za nauku i istraživanje (Österreichische Bundesministerium für Wissenschaft und Forschung: 2007, 2009) urodio je novim idejama, koje su svoje „razrešenje“ našle u doktorskoj disertaciji. Salonska kultura − koja je formirana prema zapadnim uzorima, i to najpre u srpskim oblastima u sklopu Habzburške monarhije, a potom i u Kneževini/Kraljevini Srbiji – posmatrana je kao deo sveobuhvatnog procesa evropeizacije srpske kulture u 19. veku, tačnije do početka Prvog svetskog rata (1914). Ponuđeni hronološki okvir odgovara standardnoj periodizaciji evropske istorije (dugi 19. vek) i poklapa se sa političkim, društvenim i kulturnim dešavanjima na našim prostorima. U ovom periodu stvaranja moderne, građanske države, konstituiše se i specifičan domen privatnog života, kao i sistem kulturnih vrednosti, mahom preuzetih iz Centralne Evrope. Salonska muzika posmatrana je kao karakterističan produkt i medijum životnog stila i mentaliteta jedne epohe. Da bi se dobio odgovor na pitanja o mestu i funkciji salonske muzike u životu i sistemu vrednosti jednog društva ili socijalne grupe, bilo je neophodno iskoračiti iz tradicionalne muzikologije u smeru interdisciplinarnih istraživanja, koja uključuju sociologiju, istoriju kulture, istoriju svakodnevnog života i socijalnu istoriju. Zahvaljujući saradnji na međunarodnom projektu Musik im städtischen Milieu. Eine Untersuchung aus der Sicht interkultureller Beziehungen zwischen Mitteleuropa und dem Balkan (Beč, Pariz), dopunjena su samostalna istraživanja i omogućeno je komparativno sagledavanje fenomena salonske muzike u dve geokulturne zone: na Balkanu (Srbija, Rumunija, Grčka) i u Centralnoj Evropi (Austrija). Prilikom istraživanja srpske kulture 19. veka, pa tako i salonske muzike, neophodno je imati u vidu postojanje kulturnog pluralizma, uslovljenog kompleksnim i dinamičnim društveno-istorijskim gibanjima, kao i činjenicom da se privatni i javni život srpskog naroda odvijao u različitim socijalnim i državnim sistemima, kojima je bio svojstven drugačiji oblik privatnosti, kao i odnos javne i privatne sfere i drugačija „politika roda“. Međutim, sve navedene podele „neophodno je shvatiti uslovno, jer su se one u životu susretale, preplitale i sažimale“. Krećući se u kontekstualnim okvirima, cilj je bio da se rekonstruišu ideali privatnosti i pojedini aspekti privatnog života, koji su bili važni za salonsku muzičku praksu srpskog građanstva u 19. veku. Značajne smernice za dalji tok promišljanja i razumevanja fenomena salonske muzike došle su neposredno „iz prakse“. Pripremanje za štampu albuma kompozicija za klavir Iz novosadskih salona omogućilo je da se i praktično „pređe put“ od rukopisa do notnog izdanja, odnosno od arhiva do izvođača. Kao tipična „izdavačka forma“ salonske muzike, upravo albumi pružaju pogled u „kaleidoskopski“ svet salonskog repertoara i njegovih konzumenata – izvođača i publike. Drugi ugao posmatranja omogućili su koncerti salonske muzike koje sam organizovala sa studentima Akademije umetnosti u Sremskim Karlovcima i Novom Sadu. Ovakva rekonstrukcija salonskog muziciranja, kao i neposredni uvid u odnos izvođača i publike, doprineli su „ozvučenju“ i boljem razumeSa velikim zadovoljstvom želim, pre svega, da izrazim zahvalnost prof. dr Danici Petrović, mentoru i recenzentu ove knjige, koja me je vodila od prve stepenice u akademskom napredovanju, brižljivo razvijajući moj odnos prema radu. Zahvaljujući njenim znalačkim savetima i podršci, knjiga je „izrasla“ kao rezultat višegodišnjih arhivskih, istorijskih i muzikoloških istra-živanja. Iskrenu zahvalnost upućujem i recenzentu akademiku dr Dimitriju Stefanoviću. Profesoru dr Gernotu Gruberu (Gernot Gruber, Austrijska akademija nauka) srdačno se zahvaljujem na konsultacijama, kao i na upu-ćivanjima za vreme arhivskih istraživanja u Beču. Duboko sam zahvalna saradnicima Biblioteke i Rukopisnog odeljenja Matice srpske u Novom Sadu, Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umetnosti u Beogradu i Muzičke zbirke Austrijske nacionalne biblioteke u Beču. Srdačnu zahvalnost upućujem svojoj porodici na podršci i razumevanju.
81604365 Društvena uloga salonske muzike, Retko !!!

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.