ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1991
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski

Autor - osoba Duranci, Bela
Naslov Duga nad akademijom / Bela Duranci ; [predgovor Sava Stepanov]
Vrsta građe knjiga
Jezik srpski
Godina 1991
Izdavanje i proizvodnja Pančevo : Savremena galerija Centra za kulturu `Olga Petrov`, 1991 (Beograd : Škola za industrijsko oblikovanje)
Fizički opis 239 str. : fotogr. ; 25 cm
Drugi autori - osoba Stepanov, Sava
Zbirka Biblioteka `Ka umetnosti`
Sadržaj S a d r ž a j: [Predgovor] / Sava Stepanov (1-4). [Duga nad akademijom] (5-11); U procepu (12-20); Ukorenjenost, couleur locale (21-31); Arhitektura i skulptura između dva rata (32-43); Od `Mirka` do `Ikarusa` (44-55); U glinu zapečen stvaralački čin (56-67); Ištvan Nađ u Jugoslaviji (68-70); Titus Mačković (71-77); Izložba slika i crteža Arpada Juhasa (78-84); Antal Štrejtman (85-104); Secesija u arhitekturi Vojvodine (105-110); Spomenici revoluciji u Vojvodini (111-128); `---samo toliko , živ sam i radim---` : (povodom izložbe A. G. Balaža) (129-133); Susret sa apstrakcijom u Galeriji `Milan Konjović` (134-139); Jožef Ač (140-141); Zlatko Prica (142-143); Đerđ B. Sabo (144-151); Prizori Miće Popovića (152-154); `Balada obešenih` : (skulpture Nandora Glida) (154-158); Pavle Blesić (158-159); Dostojanstveni zanos ukorenjenog (159-162); Gabor Silađi (162-163); Monodrama jednog čkalja : povodom retrospektive slikara Imrea Šafranja (164-170); Endre Farago (170-172); Slike Zdravka Mandića (172-175); Ivan Balažević (175-177); `Listovi apsurdne poezije` : (crteži Ferenca Mauriča) (178-182); Sava Halugin (183-184); Bez predrasuda--- (185-186); Trofejni predeli Milenka Prvačkog (187-188); Laslo Silađi (189-191); Nasuprot mitu o posebnosti slikarskoj : (Ištvan Sajko) (191-194); 3. pančevačka izložba jugoslovenske skulpture (194-196); `Život forme` : 4. pančevačka izložba jugoslovenske skulpture (197-202); Krajem leta u Veneciji (202-209); Jugoslovenska dokumenta `89 (209-215); Lazar Trifunović (215-219); Reprodukcije (221-230); Registar imena (233-239).
ISBN (Broš. sa omotom)
Napomene Tiraž 500.
Slika autora i beleška o autoru na presavitku omota.
[Predgovor]: str. 1-4.
Bibliografija uz pojedina poglavlja.
Registar imena: str. 233-239.
Predmetne odrednice Duranci, Bela, 1931-
Konjović, Milan, 1898-
Nađ, Ištvan, 1873-1937
Mačković, Titus, 1851-1919
Juhas, Arpad, 1863-1914
Štrejtman, Antal, 1850-1918
Balaž, Arpad G., 1887-1981
Ač, Jožef, 1914-1990
Prica, Zlatko, 1916-
Sabo, Đerđ B., 1920-1963
Popović, Mića, 1923-
Glid, Nandor, 1924-
Blesić, Pavle, 1924-
Vuković, Matija, 1925-1985
Marinkov, Mladen, 1947-
Silađi, Gabor, 1926-
Šafranj, Imre, 1928-1980
Farago, Endre, 1929-1986
Mandić, Zdravko, 1935-
Balažević, Ivan, 1949-
Maurič, Ferenc, 1945-
Halugin, Sava, 1946-
Prvački, Milenko, 1951-
Silađi, Laslo, 1953-
Sajko, Ištvan, -
Trifunović, Lazar, 1929-1983
Likovna umetnost -- Vojvodina
Arhitektura -- Vojvodina
Likovna umetnost -- Jugoslavija
Vojvodina
Jugoslavija
Venecija

Bela Duranci (Tomori pustara, Bač, 5. srpnja 1931), vojvođanski je povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, kroničar, erudit i pisac. Dalji je rođak Lajče Budanovića (Budanović je Duranciju dalji ujak).
Životopis
Rodio se u Baču 1931. u obitelji Slovaka Jovana(Jan) i bunjevačke Hrvatice Katice. Majčina obitelj bila je iz tog kraja, a otac se kao bilježnik doselio u taj kraj. Odatle je s obitelji Duranci otišao živjeti u Selenču, Monoštor te u Bođane. U Bođanima je vidio freske Hristifora Žefarovića. Tu se prvi put sreo s visokom umjetnošću što je utjecalo na izbor njegovog životnog zvanja. Gimnaziju je upisao u Somboru, a završio u Subotici. U Suboticu je došao početkom siječnja 1945. i za stalno ostao u njoj. Izbivao je samo kad je otišao studirati u Beograd gdje je diplomirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Iz poštovanja prema ljudima s kojima je živio, naučio je srpski, mađarski i njemački.
Kratko je izbivao iz Subotice dok je bio školski tajnik i nastavnik crtanja u Bajmaku. Radni je vijek proveo u Subotici gdje je radio u brojnim kulturnim ustanovama, a i sam je osnovao brojne kulturne ustanove (1962. Galerija Likovni susret ). U Subotici je prvo radio izvan likovne umjetnosti. Bio je sreski porezni inspektor. 1959. prešao je u Gradski muzej u Subotici u kojem je postao kustos. Radio je u njemu do 1975. godine. Neko je vrijeme interventno predavao povijest umetnosti u subotičkoj gimnaziji nakon tragične smrti nastavnika. Poslije je bio zaštitar Doma kulture. Surađivao je s Međuopćinskim zavodom za zaštitu spomenika kulture, kojem je bio suosnivač 1980. godine. Kroničar je likovnog života preko 45 godina. Umirovio se 1984. godine. Unatoč tome, nastavio je plodni autorski rad. I prije i poslije nego što se umirovio je postavljao izložbe, kojih je postavio na stotinjke.
Veliki su doprinos kulturi njegova djela o vojvođanskom likovnom životu 18. i 19. stoljeća, a iznimno je cijenjeno njegovo poznavanje mađarske secesije u arhitekturi, prepoznatljivom obilježju grada Subotice. 2001. je godine dobio nagradu Ferenc Bodrogvári.
Pisao je za Subotičke novine. Članom je Savjeta za kulturu Izvršnog vijeća AP Vojvodine (uz Zoltána Siflisa, Berislava Skenderovića i druge)
Protagonist je dokumentarnog filma Branka Ištvančića Od zrna do slike.
Djela
Objavio je preko dvadesetak knjiga i preko stotinjak separata. Izbor iz djela:
A vajdasagi epiteszeti szecesszio , 1983 (Arhitektura secesije u Vojvodini) (fotografije: Augustin Juriga)
Oromi szallasok , 1984.
Subotica: slike, reči, zvuci/Szabadka: kepekben, szavakban, zeneben (suautori Boško Krstić, Tomislav Vojnić, Eva Bačlija i dr., fotografije Zlatko Jovanov i Augustin Juriga.
Umetničke kolonije, 1989. Fotografije Vilmos Bertalan, György Maki, Augustin Juriga i Aleksandar Sedlak. Dizajn: mr. Ivan Hegediš. Urednik: Milovan Miković
Slikar Stipan Kopilović : 1877– 1924, 1990. fotografije Augustin Juriga. Dizajn: mr. Ivan Hegediš. Urednik: Milovan Miković
Slikar Stipan Kopilović : 1877– 1924 (reizdano 2011; fotografije Augustin Juriga, urednik Tomislav Žigmanov, stručna suradnica Olga Šram, likovna oprema Darko Vuković, teh. urednik Gábor Mészáros)
Donacija dr. Vinka Perčića, umjetnine zavičajne zbirke , 1996. (fotografije: Augustin Juriga)
Nesto Orčić, monografija, 2007. (Naco Zelić, Béla Duránci, Andrija Kopilović, Marija Šercer, Drago Miletić, Stano Jančić, urednik Milovan Miković
Splav fregate Meduza, dnevničke bilješke, 2011.
Nagrade
Dobitnik je brojnih nagrada.
Pro urbe, 1996.
nagrada Ferenc Bodrogvári, 2001.
nagrada Bela Kondor, za razvitak grafike, 2008.
počasni građanin Subotice, 2008.

MG161 (N)