Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Dizajn
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Odlično stanje
Nenad Puhovski
Naslov DIGITALNI ABECEDARIJ AUDIOVIZUALNIH MEDIJA
Impressum Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2008
Materijalni opis 599 stranica
Kad se nešto već zove rječnik, pojmovnik ili abecedarij, dvije su konotacije nezaobilazne: prvo, da je to tumač, da autor ima pretenziju objašnjavati smisao nedovoljno poznatih pojmova; i drugo, sveobuhvatnost – kakav bi to bio rječnik kad čitatelj u njemu ne bi našao tumačenje gotovo svih relevantnih pojmova?
Područje digitalnog veoma ja naraslo; kako izabrati one bitne i zanimljive pojmove? Prvo, mora se znati kojeg užeg područja je pojmovnik, i drugo, kome je namijenjen.
Letimični pregled nekoliko dostupnih informatičkih ("digitalnih") rječnika pokazuje trend njihove specijalizacije, odnosno profiliranja: svi su informatički, no neki obrađuju područja poslovne, a neki opće, ili pak inženjerske informatike, neki desk top publishing, jedni su općenito namijenjeni digitalnim fotografima, drugi baš digitalnoj obradi fotografija, treći pak video-amaterima... Kod nekih sam naslov precizira o čemu je riječ, u druge pak treba zaviriti da bi se to ustanovilo.
Nenad Puhovski je sastavljao je Digitalni abecedarij vođen svojim interesima, a to su široko shvaćeni različiti elektronski mediji povezani natuknicama audiovizualno i video - danas se to područje rado opisuje terminom multimedija. Taj pojam može zavesti jer obično podrazumijeva tehnike audiovizualnog snimanja, reproduciranja i prezentiranja temeljene na potencijalu kućnog računala, te je takva multimedija korisnički dostupna širokim masama, poslovnim i kućnim korisnicima. Podataka o takvoj multimediji u ovoj knjizi ima, no prije bi se moglo reći da je Puhovskom pravo polazište tehnika standardne televizije. Polazeći od broadcast kvalitete kao svojevrsnog audiovizualnog standarda, on u ovom radu obuhvaća i "substandardne" tehnike, namijenjene amaterskim korisnicima. Ipak, više pozornosti poklanja tehnikama namijenjenim specifičnim zadacima u profesionalnoj audiovizualnoj proizvodnji - standardnoj televiziji i televiziji visoke rezolucije, preplitanju različitih tehnika, kao i računalnim pojmovima koji prate nastanak, pohranu, obradu i transmisiju podataka o digitaliziranoj slici i zvuku.
audio-vizuelni multimedialni mixed media kompjuterske tehnologije montaža filmska literatura