| Cena: | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Novi Sad, Novi Sad | 
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1978
                                                                                                                        Autor: Domaći
                                                                                                                        Jezik: Hrvatsko-srpski
                                                                                                                        Oblast: Pozorište
                                                                                
                        Polovna knjiga, korice blago pohabane, unutrašnjost odlično očuvana. Ima pečat prethodnog vlasnika na predlistu. Otpis biblioteke. 
 
Izdavač: centar za kulturnu djelatnost SSO Zagreba - Zagreb, 
1978. god. 
Broširan povez, 21 cm, 
508 str. 
 
Stjepan Miletić mlađi rodio se u Zagrebu 1868. godine u plemićkoj obitelji Stjepana Miletića. Studirao je filozofiju u Beču a tu je i doktorirao. Od mladih dana piše kazališne i književne prikaze te kazališne komade koji su izvođeni na zagrebačkoj pozornici. Preuzevši upravu HNK u Zagrebu, 11. veljače 1894. godine, proveo je niz administrativnih, tehničkih i umjetničkih reformi: uveo funkciju intendanta, uveo električnu rasvjetu, obnovio Operu, osnovao prvu glumačku školu u Hrvatskoj. U svojoj drugoj sezoni intendanta HNK preselio je, 14. listopada 1895. godine, kazalište u novu zgradu. Vodio je HNK samo četiri sezone ali je ostavio neizbrisiv trag u životu kazališta. Bio je imućan i na kazalište je potrošio velike svote novca, ali mu je to isto omogućilo samostalnost u provođenju kazališne politike te nije bio ovisan o državnim dotacijama. Svoj rad na usavršavanju jezika te modernizaciji stila i poboljšanju repertoara zagrebačkog teatra prikazao je u memoarskoj ali i analitičkoj knjizi Hrvatsko glumište iz 1904. godine. Autor je nekoliko drama i libreta. S pravom nosi titulu utemeljitelja hrvatskog glumišta. Bio je starješina Saveza hrvatskih sokolskih društava. Zagrebu je poklonio Preradovićev spomenik. Njegov sin Oktavijan Miletić bio je pionir i doajen hrvatske (i jugoslavenske) kinematografije te vrsni snimatelj koji je režirao prvi hrvatski zvučni film Lisinski. 
 
Umro je u Münchenu 8. rujna 1908. godine a tijelo mu je preneseno i sahranjeno na Mirogoju 13. rujna 1908. godine.