pregleda

Anka Bulat Simić - VJEKOSLAV KARAS (monografija)


Cena:
1.290 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

alenemigrant (4791)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,92% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9910

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1948
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski

Omot iskrzan, repariran, unutra odlično očuvano.

Autor - osoba Bulat-Simić, Anka, 1899-1987 = Bulat-Simić, Anka, 1899-1987
Naslov Vjekoslav Karas / Anka Bulat-Simić
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski, nemački
Godina 1948
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Društvo historičara umjetnosti Narodne Republike Hrvatske, 1948 (Zagreb : Štamparski zavod "Ognjen Prica")
Fizički opis 144 str., [26] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm
ISBN (Karton.)
Napomene Napomene i bibliografske reference: str. 61-74
Bibliografija: str. 77-82.
Résumé.
Predmetne odrednice Karas, Vjekoslav, 1821-1858 – Slikarstvo

Karas, Vjekoslav, hrvatski slikar (Karlovac, 19. V. 1821 – Karlovac, 5. VII. 1858). Učio u radionici karlovačkoga slikara Fridrika Hamerlića (1836–38). Potporom svojega mecene Franje Kosa von Kossena i imućnih rodoljuba iz Zagreba školovao se u Italiji (Firenca 1838–41, kratko Siena i Rim 1841–47). U Rimu je isprva bio pod utjecajem nazarenaca (Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke, Marta se tuži Kristu), potom razvija vlastiti stil (Rimljanka s lutnjom, Rimska pučanka). Vrativši se u Karlovac (1848) slikao je portrete, likove i žanr-prizore iz pučkoga života (Portret Stjepka Ljuboja Lopašića, Slunjanka, Trgovac iz Sinja, Oproštaj serežana). Kratko vrijeme (1849–51) bio je učitelj na Risarskoj školi u Zagrebu, kada je nastao portret pjesnika Stanka Vraza. God. 1851. odlazi u Bosnu, gdje je portretirao Omer-pašu Latasa i njegovu kćer. Posljednje godine života proveo u siromaštvu u Zagrebu i Karlovcu, gdje je završio život samoubojstvom u Korani. U tom je razdoblju naslikao portrete koji se ubrajaju u njegova najvrsnija ostvarenja (Ana Krešić, Mijo Krešić, Dječak, Alojz Duquenois, Jozefina Barac-Bernardić). Njegovim je stvaralaštvom obilježen uspon i osamostaljenje hrvatskoga slikarstva u XIX. stoljeću. „Prvi ilirski slikar“ ujedno je prvi hrvatski slikar iz sjevernih krajeva koji se školovao u Italiji. U Rimu se Karas bavio glazbom (svirao je flautu i gitaru), skladanjem (solo pjesme i 38 skladbi za zbor, pretežito na rodoljubne tekstove) i pisanjem pjesama na talijanskom i hrvatskom jeziku.
MG69 (N)


Predmet: 75650153
Omot iskrzan, repariran, unutra odlično očuvano.

Autor - osoba Bulat-Simić, Anka, 1899-1987 = Bulat-Simić, Anka, 1899-1987
Naslov Vjekoslav Karas / Anka Bulat-Simić
Vrsta građe knjiga
Jezik hrvatski, nemački
Godina 1948
Izdavanje i proizvodnja Zagreb : Društvo historičara umjetnosti Narodne Republike Hrvatske, 1948 (Zagreb : Štamparski zavod "Ognjen Prica")
Fizički opis 144 str., [26] str. s tablama : ilustr. ; 25 cm
ISBN (Karton.)
Napomene Napomene i bibliografske reference: str. 61-74
Bibliografija: str. 77-82.
Résumé.
Predmetne odrednice Karas, Vjekoslav, 1821-1858 – Slikarstvo

Karas, Vjekoslav, hrvatski slikar (Karlovac, 19. V. 1821 – Karlovac, 5. VII. 1858). Učio u radionici karlovačkoga slikara Fridrika Hamerlića (1836–38). Potporom svojega mecene Franje Kosa von Kossena i imućnih rodoljuba iz Zagreba školovao se u Italiji (Firenca 1838–41, kratko Siena i Rim 1841–47). U Rimu je isprva bio pod utjecajem nazarenaca (Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke, Marta se tuži Kristu), potom razvija vlastiti stil (Rimljanka s lutnjom, Rimska pučanka). Vrativši se u Karlovac (1848) slikao je portrete, likove i žanr-prizore iz pučkoga života (Portret Stjepka Ljuboja Lopašića, Slunjanka, Trgovac iz Sinja, Oproštaj serežana). Kratko vrijeme (1849–51) bio je učitelj na Risarskoj školi u Zagrebu, kada je nastao portret pjesnika Stanka Vraza. God. 1851. odlazi u Bosnu, gdje je portretirao Omer-pašu Latasa i njegovu kćer. Posljednje godine života proveo u siromaštvu u Zagrebu i Karlovcu, gdje je završio život samoubojstvom u Korani. U tom je razdoblju naslikao portrete koji se ubrajaju u njegova najvrsnija ostvarenja (Ana Krešić, Mijo Krešić, Dječak, Alojz Duquenois, Jozefina Barac-Bernardić). Njegovim je stvaralaštvom obilježen uspon i osamostaljenje hrvatskoga slikarstva u XIX. stoljeću. „Prvi ilirski slikar“ ujedno je prvi hrvatski slikar iz sjevernih krajeva koji se školovao u Italiji. U Rimu se Karas bavio glazbom (svirao je flautu i gitaru), skladanjem (solo pjesme i 38 skladbi za zbor, pretežito na rodoljubne tekstove) i pisanjem pjesama na talijanskom i hrvatskom jeziku.
MG69 (N)
75650153 Anka Bulat Simić - VJEKOSLAV KARAS (monografija)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.