Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 2002-2007
Autor: Domaći
Oblast: Film
Jezik: Srpski
Polovne knjige, izuzetno očuvane.
Izdavač: Niški kulturni centar - Niš, Art Press - Beograd, Centar film - Beograd,
2002. - 2007. god.
Tvrd povez, 24 cm.
1308 str.
Knjiga “Beogradski filmski kritičarski krug”, prema rečima samog priređivača, nije antologija; pre je to hrestomatija, zbir napisa o filmu koji “zahtevaju da budu iščitani u kontinuitetu kojim nastaju, od 1896. do naših dana”. Birajući tekstove, Munitić pokušava da ukaže na unutarnja svojstva na kojima počiva fenomen beogradskog filmskog kritičarskog kruga. U širem kulturnom kontekstu, to je specifična kulturna klima Beograda, posebno onog između dva svetska rata, u kojem kosmopolitska širina i otvorenost za novo i nepoznato nisu tek fraze i izborne parole političara. Jer ne treba zaboraviti, krajem dvadesetih godina prošlog veka bio je to grad koji je, zahvaljujući svojim mnogobrojnim umetnicima i čudacima (pre svega avangardnog usmerenja) išao u korak s umetničkim tokovima, pa donekle i sa kulturom življenja svetskih metropola. U užem kontekstu filmske poetike Munitić traga za karakteristikama ovdašnjeg razmišljanja i pisanja o sedmoj umetnosti. To su, između ostalog, i ljubav prema filmskom fenomenu, i svestrano poznavanje filmskog korpusa, pri čemu ovdašnji kritičari, kako naglašava autor, “unutarnju varničavost, stilsku živahnost, sklonost humoru, čak paradoksu, pretpostavljaju suvom, akademskom formulisanju svojih misli”.
Izbor otvara tekst Pavla V. Vujića iz 1896. godine, nekoliko dana posle prve filmske projekcije na Balkanu, u kafani kod “Zlatnog krsta” na Terazijama. Očaran mogućnostima novog medija, Vujić ispisuje jednu od najjezgrovitijih i najuzbudljivijih definicija kinematografije: “Čitav makrokozam na pozornici koja nije veća od jednog kvadratnog metra, a kojoj je dubina, tačno matematski uzev, ravna nuli!”...