Cena: |
Želi ovaj predmet: | 1 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Film
Jezik: Srpski
strana 449, 24cm
ODLIČNO OČUVANO
Uvodeći čitaoca prvim poglavljem (Uvodna razmatranja) u oblast i problematiku vojne kinematofafije uopšte, Milovanović postupno prelazi na temu kojom se bavi. Metodološki spretno, podelivši razdoblje od 1948. do 1975. godine na četiri jasno omeđena perioda, autor je u okviru svakog od četiri osnovna poglavlja jasno sistematizovao sve relevantne podatke koji pomažu da se celovito sagleda razvoj vojne kinematografije u Jugoslaviji do 1975. godine. Veoma lako i pregledno se prati odnos vojnog rukovodstva prema armijskoj filmskoj delatnosti, koji se menjao u skladu sa nekim opštim društvenim promenama, a u okviru toga - i organizacione transformacije ”Zastava-filma” koje predstavljaju kontinuirano traženje sopstvenog produkcionog identiteta. Iz toga su proizilazili i rezultati rada ”Zastavinog” kolektiva: velika tematska lepeza filmova, počev od svrsishodnih nastavnih, preko ambicioznih i veoma uspešnih dokumentovanih i kratkometražnih, do nešto manje uspešnih i malobrojnih igranih filmova. Obuhvaćeni su mesto i funkcija vojnog filma unutar armije, javni uspesi i doprinos nekih ”Zastavinih” filmova razvoju jugoslovenske filmske umetnosti, uspesi na domaćim i međunarodnši filmskim festivalima. Data je slika ”Zastavinog” kolektiva koji, tokom obuhvaćenog vremena, istražuje i traži specifični jugoslovenski vojni film, koji, s jedne strane treba da odgovori
postavljenim zadacima i potrebama armije, a s druge strane ima ambicije da se uključi i postane činilac domaće filmske umetnosti kao i javnog kulturnog života. Rukovodioci i organizatori produkcije, tehničari, snimatelji, scenaristi i reditelji - svi su oni, tokom godina, bili razapeti između dve krajnosti: pragmatizma vojnog filma i čarobne privlačnosti sedme umetnosti, za koju ima prostora i u okvirima vojne kinematofafije. Uz razumevanje i objašnjavanje suštine svih ovih suprotnosti, koje su ponekad prerastale u sukobe, Vukoman Milovanović je opisao delatnost pojedinaca, učesnika u događajima i pokretača razvoja ”Zastava-filma”. Naročita pažnja je posvećena rukovodiocima produkcije i, naravno, filmskim stvaraocima koji su, svojim delima, stvorili jugoslovenski vojni film. Posebnu vrednost ovog rada predstavljaju detaljni i provereni statistički i filmografski podaci dati u salom tekstu i u filmografiji na kraju knjige.
Profesor Dejan Kosanović