Cena: |
Želi ovaj predmet: | 4 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Film
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Zigfrid Krakauer OD KALIGARIJA DO HITLERA
Jako lepo očuvano
Retko u ponudi
Od Kaligarija do Hitlera - Psihološka istorija nemačkog filma. Zigfrid Krakauer. Izdavač: SKC, Beograd 1997; biblioteka Tačke oslonca, tiraž: 500 primeraka
Zigfrid Krakauer (8. februar 1889 — 26. novembar 1966) bio je nemački pisac, sociolog, novinar, kulturni kritičar i filmski teoretičar. Bio je povezivan sa Frankfurtskom školom.
Zigfrid Krakauer
Siegfriedkracauer.jpg
Datum rođenja
8. februar 1889.
Mesto rođenja
Frankfurt na Majni
Nemačko carstvo
Datum smrti
26. novembar 1966. (77 god.)
Mesto smrti
Njujork
SAD
Epoha
XX vek
Biografija Uredi
Zigfrid Krakauer rođen je 8. februara u Frankfurtu na Majni, u jevreskoj porodici. Studirao je arhitekturu od 1907. do 1913; a posle je radio u Berlinu i Minhenu do 1920. godine. Na kraju Prvog svetskog rata je upoznao Teodora Adorna, koji mu postaje filozofski mentor.[1]
Od 1922. do 1933. godine, Krakauer je pisao kulturne komentare u listu Frankfurter Zeitung među kojima i filmske kritike. Levičarski orijentisan, prvo je nakratko otišao u Pariz, a onda je emigrirao u SAD posle dolaska nacionalsocijalizma i Hitlera na vlast u Nemačkoj 1933. godine.
Tamo se bavio teorijom masovnih komunikacija i propagande, sociologijom, filmskom istorijom i estetikom. Od 1941. godine je asistent kustosu u filmskom arhivu Muzeja moderne umetnosti u Njujorku, sa posebnim zadatkom da istražuje metode nacističke filmske propagande. Bio je protivnik kapitalizma, iako čitajući dela Karla Marksa, bio je protivnik totalitarizma i sovjetske vlasti i Josifa Staljina.[2] Od 1943. do 1944. godine napisao je istoriju nemačkog filma sa socijalnog, ekonomskog i političkog gledišta From Caligari to Hitler.
Kao član biroa za primenjena socijalna istraživanja na Univerzitetu Kolumbija, napisao je satelitski mentalitet: propaganda i nacistički ratni film i veliku teorijsku knjigu `Priroda filma`. 1960. godine objavio je `Teoriju filma`.
Poslednjih godina svog života, radio je kao sociolog različitih instituta, među njima i u Njujorku kao direktor istraživanja primenjenih društvenih nauka na Univerzitetu Kolumbija. Preminuo je 1966. godine u Njujorku od posledica upala pluća.
Film Uredi
Kao tinejdžer, zastupao je tezu o fotografičnosti kao osnovi jedne materijalne estetike, tvrdeći da je film genetski izdanak fotografije i da zato mora da ostane veran svojoj urođenoj sposobnosti da beleži, otkriva vidljivu ili potencijalno vidljivu fizičku stvarnost. Specifičnost medijuma ogleda se u: a) filmskom prikazu objekta snimanja, to jest u ravnoteži između realističke i formativne težnje pokretne fotografije, pri čemu druga ne potčinjava prvu, nego joj verno sleduje. Ovo svojstvo otkriva dve funkcije: funkciju registracije i funkciju otkrovenja.
b) urođenim sklonostima filma: nerežiranosti, slučajnosti, beskrajnosti, da se uspostavi kontinuum fizičke stvarnosti zahvatom i onih materijalnih fenomena koji ne ulaze u okvir slike. Nadređenost u vidu nedostatka strukture u prirodi i prividnog odsustva smisla, sve dok se ne uspostave psihofizičke korespondencije delova prikazanog sveta i ` proticanja života`. Ovako shvaćen, film isključuje siže, ali to isključenje u samom svom jezgru dijalektički rađa potrebu za istorijom, donetom u rastrzanim odlomcima, bez objašnjenja na osnovu ideološkog jedinstva, gde se ideologija spira sa materijalnih predmeta, omogućujući da ih prvi put sagledamo u njihovom autentičnom vidu; ovo čini pravi kinematografski siže.
Nagrade i odlikovanja Uredi
Krakauer je posthumno odlikovan zvezdom na berlinskom bulevaru zvezda 2011. godine.
Dela Uredi
Die Entwicklung der Schmiedekunst in Berlin, Potsdam und einigen Städten der Mark vom 17. Jahrhundert bis zum Beginn des 19. Jahrhunderts. Worms: Verlags- und Druckereigesellschaft, 1915.
Soziologie als Wissenschaft. Eine erkenntnistheoretische Untersuchung, Sibyllen-Verlag: Dresden, 1922.
Ginster., Berlin: S. Fischer, 1928.
Die Angestellten. Aus dem neuesten Deutschland, Frankfurt a. M.: Frankfurter Societäts-Druckerei, 1930.
Jacques Offenbach und das Paris seiner Zeit, Amsterdam: Allert de Lange, 1937.
Propaganda and the Nazi War Film, New York: Museum of Modern Art Film Library, 1942.
The Conquest of Europe on the Screen. The Nazi Newsreel 1939-1940, Washington D.C.: Library of Congress, 1943.
From Caligari to Hitler. A Psychological History of the German Film, New York: Princeton University Press, 1947 / London: Denis Dobson Ltd, 1947.
Attitudes Toward Various Communist Types in Hungary, Poland and Czechoslovakia, New York: Bureau of Applied Social Research, Columbia University o.J.
Satellite Mentality. Political Attitudes and Propaganda Susceptibilities of Non-Communists in Hungary, Poland and Czechoslovakia. A Report of the Bureau of Applied Social Research, Columbia University. With a Foreword by Henry L. Roberts, Russian Institute/Columbia University, New York: Frederick A. Praeger Publishers, 1956.
Theory of Film. The Redemption of Physical Reality, New York: Oxford University Press 1960.
Deutschsprachige Ausgabe unter dem Titel: Theorie des Films. Die Errettung der äußeren Wirklichkeit, Frankfurt a.M.: Suhrkamp 1964.
Das Ornament der Masse. Essays, Frankfurt a.M.: Suhrkamp, 1963.
Straßen in Berlin und anderswo, Frankfurt a.M.: Suhrkamp 1964.