pregleda

Aleksandar Petrović NOVI FILM 1950-1965 (RETKO)


Cena:
2.990 din
Želi ovaj predmet: 7
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5805)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9671

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Film
Jezik: Srpski

Odlično stanje


Dizajn Slobodan Mašić


Institut za film


Institut za film, Beograd 1971; biblioteka Pogledi i traganja: knj. 3, tiraž: 500 primeraka

Aleksandar Saša Petrović (14. januar 1929., Pariz — 20. avgust 1994., Pariz) bio je srpski reditelj, profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, pisac i filmski teoretičar [1]. Smatra se jednim od začetnika »Jugoslovenskog novog talasa« [2]. Napisao je i nekoliko knjiga o filmu.

Biografija Uredi

Aleksandar Saša Petrović je rođen u Parizu 1929. godine. Studije režije je započeo 1947 godine na FAMU, čuvenoj filmskoj akademiji u Pragu. Diplomirao je 1955. godine na Beogradskom univerzitetu istoriju umetnosti. 1957. po sopstvenom scenariju režira svoj prvi dokumentarni film Let nad močvarom. Prvo pretstavljanje jugoslovenskog filma u Kanu. Nastavlja rad na filmu snimajuci dokumentarne filmove. Od 1949. objavio je na stotinu eseja, kritika o filmu i umetnosti i drugih tekstova u nacionalnoj i svetskoj štampi. Dvoje (1961) je prvi autorski dugometražni film Aleksandra Petrovića koji obeležava početak modernog jugoslovenskog filma. Prikazan je na festivalu u Kanu.

1962. postavljen je za profesora filmske režije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

Njegov film Tri (1965) nominovan je za Oskara 1966. godine, a sledeće godine i čuveno ostvarenje Skupljači perja (1967), koje osvaja i Veliku Specijalnu nagradu u Kanu kao nagradu FIPRESCI. Jedan od njegovih najpoznatijih filmova je remek-delo Biće skoro propast sveta (1968), koji se smatra jednim od vrhunskih dometa jugoslovenske kinematografije. Petrović je inspiraciju za taj film pronašao u romanu Fjodora Dostojevskog Zli dusi.

1969. Ministar za kulturu Francuske Republike Andre Malro (André Malraux) uručuje Aleksandru Petroviću Orden Viteza reda lepih umetnosti i književnosti.

1972. Aleksandar Petrović duboko veruje u čvrstu vezu izmedju literature i filma i po Bulgakovu snima film Majstor i Margarita. Film izuzetno cenjen u zemljama zapadne Evrope i u Americi i nagrađen mnogobrojnim prestižnim nagradama. XX Filmski festival u Puli, 1972.: Velika zlatna arena za najbolji film, i još tri Zlatne arene za režiju, scenografiju i mušku ulogu kao i Zlatna vrata Pule, na XXXIII festivalu u Veneciji, Avgust 1972.: Srebrni lav (ukinuta je bila nagrada Zlatni lav), nagrada CIDALC za najbolju adaptaciju književnog dela i Zlatna plaketa Sv. Marka, Film godine po izboru domaće kritike. Drugo mesto po izboru francuske publike za najbolji film godine u Francuskoj 1973. I pored i mnogih domaćih i svetskih nagrada, proglašen je filmom godine od strane stručne kritike, Petrovićev film Majstor i Margarita je skinut sa bioskopskih repertoara posle premijere u Beogradu. Proglasen je za antikomunistički film.

1973. Petrović je u nemilosti, isključen sa katedre profesora filmske režije na beogradskoj Akademiji za film, pozorište, radio i televiziju, prinuđen je da napusti zemlju. Petrović piše tekstove i scenarija po narudžbini: scenario Bankar vampir, Emanuelle II, sinopsis za film o Džonu Kenediju. Takođe je za sobom ostavio scenarija po kojima je želeo da snima filmove po pripovetkama Isaka Babelja: Odesa, Benja kralj i Crvena konjica, Memoari Leopolda Trepera, Pseće srce po romanu Mihaila Bulgakova, zatim, U ime svih mojih po romanu Martina Greja (Martin Gray), koscenarista Max Gallo, originalni tekst Pravi kraj vikenda, 1975. – 1976. scenario po narodnoj pesmi Banović Strahinja (nagradjen za najbolji scenario radjen po književnom delu – festival Vrnjačka Banja) film je režirao Vatroslav Mimica. Na žalost, realizacija svih tih projekata je ostala jalova uzevši u obzir da je Aleksandar Petrović za sve svoje filmove on lično pronalazio materijalna sredstva i montirao razne saradnje a da mu je rad na filmu u Jugoslaviji u tom periodu bio onemogućen čitavih 18 godina.

1977. Veliki nemački pisac i nobelovac Hajnrih Bel (Heinrich Böll) stupa u saradnju sa Aleksandrom Petrovićem i poverava mu ekranizaciju njegovog najnovijeg dela Grupni portret sa damom. Film je prikazan na XXX festivalu u Kanu 1977. i bio nominovan za Zlatnu palmu. Nagrađen u Nemačkoj 1977. Zlatnom filmskom trakom za najbolju žensku ulogu Romi Šnajder i Srebrnom filmskom trakom za film u celini.

1979. Petrović uspeva da montira dve veoma zapažene pozorišne predstave: Majstor i Margarita u Narodnom pozorištu u Beogradu i Pseće srce u Ateljeu 212.

1987. Počinje snimanje Seobe po čuvenom istoimenom romanu Miloša Crnjanskog. Film o kome je maštao još od 1957. Film je grandiozni projekat, uporedo snima za televiziju seriju od osam epizoda. Diriguje plejadu afirmisanih glumaca Avtandila Maharadze (Avtandil Makharadze), Izabel Iper (Isabelle Huppert), Rišara Beria (Richard Berry) Bernar Bliea (Bernard Blier), Erlan Jozefsona (Erland Josephson), Dragana Nikolića, Mikija Manojlovića, Mirjanu Karanović. Petrović njegovom majstorskom umetničkom palicom stvara sliku velikih seoba Srpskog naroda. Stvorio je delo koje prikazuje ko su Srbi i kroz kakva su iskušenja, zablude i tragedije prolazili. Srpska verzija (film je bio francusko-srpska koprodukcija) prikazana je u “Sava Centru” 28. aprila 1994. godine. Francuska verzija Migrations još uvek nije prikazana publici. Snimanje serije je bilo prekinuto iz finansijskog razloga a od oko 70% snimljenog materijal koji je tokom snimanja Petrović montirao, posle njegove smrti sklopljen je film Seobe 2. Aleksandar Petrović je preminuo 20. Avgusta 1994. godine u bolnici Salpetrier (Hôpital Pitié Salpêtrière) u Parizu. Tokom svog života vodio je upornu borbu za film. Godinama je Aleksandar Petrović bio Predsednik Udruženja Filmskih Radnika. Jedan je od osnivača i član Evropske Akademije za Film i Televiziju (L’Académie Européenne du Cinéma & Télévision). Takođe je bio jedan od osnivača i predsednik FEST-a (Beogradski međunarodni festival), kao i jedan od osnivača AFUN-Akademija za Filmsku Umetnost i Nauku, član je SACD (Udruženje Autora i Dramskih Kompzitora – Pariz). Predsedavao je i bio član mnogih internacionalnih filmskih festivala. Petrović je uspeo da se afirmiše kao apsolutni autor svojih filmova i da bude drugima primer. Za sobom je ostavio bezbrojne tekstove ne samo iz oblasti filma već i iz oblasti umetnosti uopšte, estetike, književnosti. Bio je, i preko svog dela nastavlja da bude cenjeni filmski teoretičar.

1989. Aleksandar Petrović je bio jedan od prvih intelektualaca koji je digao glas protiv Slobodana Miloševića. Bio je jedan od osnivača Demoktatske stranke. Kasnije se povukao da bi prišao novo osnovanoj Liberalnoj Partiji gde je izabran za potpredsenika i tu funkciju vršio do svoje smrti.

Aleksandar Petrović je sahranjen u Parizu, na groblju Per Lašez (Père Lachaise) pored svog sina Dragana i majke Anke.

Od 1995. godine, glavna nagrada Festivala Autorskog Filma (FAF) u Beogradu nosi ime Aleksandar Saša Petrović.

Filmografija Uredi

Seobe 2 (1989)
Seobe (1989)
Majstor i Margarita (1972)
Biće skoro propast sveta (1968)
Skupljači perja (1967)
Sabori (1965)
Tri (1965)
Zapisnik (1964)
Dani (1963)
Dvoje (1961)
Rat - ratu (1960)
Jedini izlaz (1958)
Putevi (1958)
Petar Dobrović (1957)
Let nad močvarom (1956)
Uz druga je drug (1955)




Crni talas
Istorija jugoslovenskog filma






Tags:
Avangarda
Avangardni film

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 70219741
Odlično stanje


Dizajn Slobodan Mašić


Institut za film


Institut za film, Beograd 1971; biblioteka Pogledi i traganja: knj. 3, tiraž: 500 primeraka

Aleksandar Saša Petrović (14. januar 1929., Pariz — 20. avgust 1994., Pariz) bio je srpski reditelj, profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, pisac i filmski teoretičar [1]. Smatra se jednim od začetnika »Jugoslovenskog novog talasa« [2]. Napisao je i nekoliko knjiga o filmu.

Biografija Uredi

Aleksandar Saša Petrović je rođen u Parizu 1929. godine. Studije režije je započeo 1947 godine na FAMU, čuvenoj filmskoj akademiji u Pragu. Diplomirao je 1955. godine na Beogradskom univerzitetu istoriju umetnosti. 1957. po sopstvenom scenariju režira svoj prvi dokumentarni film Let nad močvarom. Prvo pretstavljanje jugoslovenskog filma u Kanu. Nastavlja rad na filmu snimajuci dokumentarne filmove. Od 1949. objavio je na stotinu eseja, kritika o filmu i umetnosti i drugih tekstova u nacionalnoj i svetskoj štampi. Dvoje (1961) je prvi autorski dugometražni film Aleksandra Petrovića koji obeležava početak modernog jugoslovenskog filma. Prikazan je na festivalu u Kanu.

1962. postavljen je za profesora filmske režije na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu.

Njegov film Tri (1965) nominovan je za Oskara 1966. godine, a sledeće godine i čuveno ostvarenje Skupljači perja (1967), koje osvaja i Veliku Specijalnu nagradu u Kanu kao nagradu FIPRESCI. Jedan od njegovih najpoznatijih filmova je remek-delo Biće skoro propast sveta (1968), koji se smatra jednim od vrhunskih dometa jugoslovenske kinematografije. Petrović je inspiraciju za taj film pronašao u romanu Fjodora Dostojevskog Zli dusi.

1969. Ministar za kulturu Francuske Republike Andre Malro (André Malraux) uručuje Aleksandru Petroviću Orden Viteza reda lepih umetnosti i književnosti.

1972. Aleksandar Petrović duboko veruje u čvrstu vezu izmedju literature i filma i po Bulgakovu snima film Majstor i Margarita. Film izuzetno cenjen u zemljama zapadne Evrope i u Americi i nagrađen mnogobrojnim prestižnim nagradama. XX Filmski festival u Puli, 1972.: Velika zlatna arena za najbolji film, i još tri Zlatne arene za režiju, scenografiju i mušku ulogu kao i Zlatna vrata Pule, na XXXIII festivalu u Veneciji, Avgust 1972.: Srebrni lav (ukinuta je bila nagrada Zlatni lav), nagrada CIDALC za najbolju adaptaciju književnog dela i Zlatna plaketa Sv. Marka, Film godine po izboru domaće kritike. Drugo mesto po izboru francuske publike za najbolji film godine u Francuskoj 1973. I pored i mnogih domaćih i svetskih nagrada, proglašen je filmom godine od strane stručne kritike, Petrovićev film Majstor i Margarita je skinut sa bioskopskih repertoara posle premijere u Beogradu. Proglasen je za antikomunistički film.

1973. Petrović je u nemilosti, isključen sa katedre profesora filmske režije na beogradskoj Akademiji za film, pozorište, radio i televiziju, prinuđen je da napusti zemlju. Petrović piše tekstove i scenarija po narudžbini: scenario Bankar vampir, Emanuelle II, sinopsis za film o Džonu Kenediju. Takođe je za sobom ostavio scenarija po kojima je želeo da snima filmove po pripovetkama Isaka Babelja: Odesa, Benja kralj i Crvena konjica, Memoari Leopolda Trepera, Pseće srce po romanu Mihaila Bulgakova, zatim, U ime svih mojih po romanu Martina Greja (Martin Gray), koscenarista Max Gallo, originalni tekst Pravi kraj vikenda, 1975. – 1976. scenario po narodnoj pesmi Banović Strahinja (nagradjen za najbolji scenario radjen po književnom delu – festival Vrnjačka Banja) film je režirao Vatroslav Mimica. Na žalost, realizacija svih tih projekata je ostala jalova uzevši u obzir da je Aleksandar Petrović za sve svoje filmove on lično pronalazio materijalna sredstva i montirao razne saradnje a da mu je rad na filmu u Jugoslaviji u tom periodu bio onemogućen čitavih 18 godina.

1977. Veliki nemački pisac i nobelovac Hajnrih Bel (Heinrich Böll) stupa u saradnju sa Aleksandrom Petrovićem i poverava mu ekranizaciju njegovog najnovijeg dela Grupni portret sa damom. Film je prikazan na XXX festivalu u Kanu 1977. i bio nominovan za Zlatnu palmu. Nagrađen u Nemačkoj 1977. Zlatnom filmskom trakom za najbolju žensku ulogu Romi Šnajder i Srebrnom filmskom trakom za film u celini.

1979. Petrović uspeva da montira dve veoma zapažene pozorišne predstave: Majstor i Margarita u Narodnom pozorištu u Beogradu i Pseće srce u Ateljeu 212.

1987. Počinje snimanje Seobe po čuvenom istoimenom romanu Miloša Crnjanskog. Film o kome je maštao još od 1957. Film je grandiozni projekat, uporedo snima za televiziju seriju od osam epizoda. Diriguje plejadu afirmisanih glumaca Avtandila Maharadze (Avtandil Makharadze), Izabel Iper (Isabelle Huppert), Rišara Beria (Richard Berry) Bernar Bliea (Bernard Blier), Erlan Jozefsona (Erland Josephson), Dragana Nikolića, Mikija Manojlovića, Mirjanu Karanović. Petrović njegovom majstorskom umetničkom palicom stvara sliku velikih seoba Srpskog naroda. Stvorio je delo koje prikazuje ko su Srbi i kroz kakva su iskušenja, zablude i tragedije prolazili. Srpska verzija (film je bio francusko-srpska koprodukcija) prikazana je u “Sava Centru” 28. aprila 1994. godine. Francuska verzija Migrations još uvek nije prikazana publici. Snimanje serije je bilo prekinuto iz finansijskog razloga a od oko 70% snimljenog materijal koji je tokom snimanja Petrović montirao, posle njegove smrti sklopljen je film Seobe 2. Aleksandar Petrović je preminuo 20. Avgusta 1994. godine u bolnici Salpetrier (Hôpital Pitié Salpêtrière) u Parizu. Tokom svog života vodio je upornu borbu za film. Godinama je Aleksandar Petrović bio Predsednik Udruženja Filmskih Radnika. Jedan je od osnivača i član Evropske Akademije za Film i Televiziju (L’Académie Européenne du Cinéma & Télévision). Takođe je bio jedan od osnivača i predsednik FEST-a (Beogradski međunarodni festival), kao i jedan od osnivača AFUN-Akademija za Filmsku Umetnost i Nauku, član je SACD (Udruženje Autora i Dramskih Kompzitora – Pariz). Predsedavao je i bio član mnogih internacionalnih filmskih festivala. Petrović je uspeo da se afirmiše kao apsolutni autor svojih filmova i da bude drugima primer. Za sobom je ostavio bezbrojne tekstove ne samo iz oblasti filma već i iz oblasti umetnosti uopšte, estetike, književnosti. Bio je, i preko svog dela nastavlja da bude cenjeni filmski teoretičar.

1989. Aleksandar Petrović je bio jedan od prvih intelektualaca koji je digao glas protiv Slobodana Miloševića. Bio je jedan od osnivača Demoktatske stranke. Kasnije se povukao da bi prišao novo osnovanoj Liberalnoj Partiji gde je izabran za potpredsenika i tu funkciju vršio do svoje smrti.

Aleksandar Petrović je sahranjen u Parizu, na groblju Per Lašez (Père Lachaise) pored svog sina Dragana i majke Anke.

Od 1995. godine, glavna nagrada Festivala Autorskog Filma (FAF) u Beogradu nosi ime Aleksandar Saša Petrović.

Filmografija Uredi

Seobe 2 (1989)
Seobe (1989)
Majstor i Margarita (1972)
Biće skoro propast sveta (1968)
Skupljači perja (1967)
Sabori (1965)
Tri (1965)
Zapisnik (1964)
Dani (1963)
Dvoje (1961)
Rat - ratu (1960)
Jedini izlaz (1958)
Putevi (1958)
Petar Dobrović (1957)
Let nad močvarom (1956)
Uz druga je drug (1955)




Crni talas
Istorija jugoslovenskog filma






Tags:
Avangarda
Avangardni film
70219741 Aleksandar Petrović NOVI FILM 1950-1965 (RETKO)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.