pregleda

GRUPA 69 katalog izložbe


Cena:
2.500 din
Želi ovaj predmet: 5
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Lično
Grad: Šabac,
Šabac
Prodavac

marija015 (20280)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 44066

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1978
Autor: Domaći
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski

55542) GRUPA 69 katalog izložbe , Muzej savremene umetnosti Beograd 1978 ,
Grupa 69 je osnovana 1969. godine na grupnoj izložbi u Vili Bled na Bledu. Njeni osnivači bili su: Janez Bernik (1933–), Jože Ciuha (1924–), Riko Debenjak (1908–1987), Andrej Jemec (1934–), Meško Kiar Meško (Bogdan Meško, Bogdan Meško, 1936–), Adriana Maraž (1931–), France Rotar (1933–2001), Gabrijel Stupica (1913–1990), Marko Šuštaršič (1927–1976), Slavko Tihec (1928–1993), Drago Tršar (1927–) i bosanski umetnik koji radi u Sloveniji Džavad Hozo (1938–). Definisali su se kao izrazito radna grupa, koja od samog početka treba da bude otvorena za umetnike svih uzrasta, smerova i škola. Umesto zajedničke ideologije, identifikovali su se sa opredeljenjem za najviše umetničke kriterijume.

Tokom svog rada, grupa 69 proširila je svoje redove novim članovima, a ponekad je na izložbu pozivala i gostujuće umetnike. Već na prvoj izložbi u Vili Bled, grupi su se pridružili i najpoznatiji jugoslovenski umetnici: Jagoda Buić, Radomir Damnjanović - Damnjan, Miroslav Šutej i Vladimir Veličković. Novi članovi su se pridružili grupi 1973. godine: Zdenko Kalin (1911–1991), France Mihelič (1907–1998) i Štefan Planinc (1925–). Gosti na izložbi u Modernoj galeriji 1974. bili su Zoran Mušič i Lojze Spacal. 1976. godine, međutim, jugoslovenski umetnici su predstavljeni ne samo kao gosti Grupe, već kao njeni članovi. Jagoda Buić (1925–) predstavila se kao novi član grupe na izložbi, koja je prvo bila postavljena u Modernoj galeriji u Ljubljani i obišla Sloveniju i Sarajevo, a potom posetila Fondazione Bevilakua La Masa u Veneciji. Stojan Čelić ( 1925–), Dušan Džamonja (1928–), Miodrag B. Protić (1922–), Vjenceslav Rihter (1917–2002), Miroslav Šutej (1936–2005) i Mehmed Zaimović (1938–).

Grupa se redovno predstavljala svake godine, a 1975. godine u uvodnom tekstu kataloga je naglašena želja da se na izložbu sledeće godine uključi i mlada generacija.
U pozadini rada grupe bila je potreba da slovenački (i jugoslovenski) umetnici konačno uspeju da se afirmišu na međunarodnom planu, kao i da prepoznaju svoj nedvosmislen umetnički kvalitet kod kuće. Stoga nije čudila optužba za elitizam upućena članovima grupe iz redova onih, posebno umetnika i manje kritičara, koji su se teško mirili sa kosmopolitskim tendencijama u slovenačkoj umetnosti. Ako se pre toga činilo da u svetu postoji političko interesovanje za jugoslovensku umetnost, umetnici su želeli da preuzmu inicijativu i afirmišu se pre svega svojim umetničkim dometima, bez političkog zaleđa. Tako je njihov prvi putokaz bio kvalitet koji treba da bude međunarodno prepoznatljiv i poželjan, ali istovremeno autentičan, jer dolazi iz specifičnog kulturnog prostora. Umesto zalaganja za određeni stil ili izraz, oni su stoga težili da apsolutizuju estetske umetničke kriterijume, koji bi trebalo da se ogledaju u likovnim formulacijama obojenim ličnim bojama i autorskim specifičnostima.

Grupa je okupila najuglednije slovenačke umetnike. To i njena relativna zatvorenost, zbog čega je – ali i zbog svoje relativne zatvorenosti, posebno značenjske, bila i retkost – optužbe za elitizam nisu bile retke. Njena bliska veza sa tadašnjim direktorom ljubljanske Moderne galerije i glavnim organizatorom Ljubljanskog međunarodnog bijenala grafike Zoranom Kržišnikom, koji se ponekad pominje kao jedan od osnivača grupe, bila je otvorena vrata za izložbe u Sloveniji i međunarodne nastupe. Čak pet članova grupe bili su vaspitači na ALU, a nekoliko mlađih koji su se pridružili grupi kao gosti postali su to narednih godina.

Organizovali su godišnje izložbe, obično u Modernoj galeriji u Ljubljani, koje su potom gostovale na jednoj ili dve slovenačke izložbe, neke jugoslovenske i povremeno u inostranstvu. Grupa je imala oko 20 izložbi, od kojih je poslednja bila 1980. godine na Umetničkoj izložbi Riharda Jakopiča u Ljubljani.
Umetnici predstavljeni u ovom katalogu :
Janez Bernik
Jagoda Buić
Jože Ciuha
Stojan Ćelić
Dušan Džamonja
Dževad Hozo
Andrej Jemec
Adriana Maraž
France Mihelič
Štefan Planinc

Miodrag B. Protić
Vjenceslav Richter
France Rotar
Gabrijel Stupica
Miroslav Šutej
Slavko Tihec
Drago Tršar
Vladimir Veličković
Mehmed Zaimović
Mek povez, format 22 x 23,5 cm , ilustrovano, latinica, tiraž 500 primeraka , 42 strane

CENOVNIK POŠTE SRBIJE od 1.aprila 2023. ZA PREPORUČENE TISKOVINE: :

od 101 g do 250 g 138 din
od 251 g do 500 g 169 din
od 501 g do 1.000 g 180 din
od 1.001 g do 2.000 g 211 din


Predmet: 69818385
55542) GRUPA 69 katalog izložbe , Muzej savremene umetnosti Beograd 1978 ,
Grupa 69 je osnovana 1969. godine na grupnoj izložbi u Vili Bled na Bledu. Njeni osnivači bili su: Janez Bernik (1933–), Jože Ciuha (1924–), Riko Debenjak (1908–1987), Andrej Jemec (1934–), Meško Kiar Meško (Bogdan Meško, Bogdan Meško, 1936–), Adriana Maraž (1931–), France Rotar (1933–2001), Gabrijel Stupica (1913–1990), Marko Šuštaršič (1927–1976), Slavko Tihec (1928–1993), Drago Tršar (1927–) i bosanski umetnik koji radi u Sloveniji Džavad Hozo (1938–). Definisali su se kao izrazito radna grupa, koja od samog početka treba da bude otvorena za umetnike svih uzrasta, smerova i škola. Umesto zajedničke ideologije, identifikovali su se sa opredeljenjem za najviše umetničke kriterijume.

Tokom svog rada, grupa 69 proširila je svoje redove novim članovima, a ponekad je na izložbu pozivala i gostujuće umetnike. Već na prvoj izložbi u Vili Bled, grupi su se pridružili i najpoznatiji jugoslovenski umetnici: Jagoda Buić, Radomir Damnjanović - Damnjan, Miroslav Šutej i Vladimir Veličković. Novi članovi su se pridružili grupi 1973. godine: Zdenko Kalin (1911–1991), France Mihelič (1907–1998) i Štefan Planinc (1925–). Gosti na izložbi u Modernoj galeriji 1974. bili su Zoran Mušič i Lojze Spacal. 1976. godine, međutim, jugoslovenski umetnici su predstavljeni ne samo kao gosti Grupe, već kao njeni članovi. Jagoda Buić (1925–) predstavila se kao novi član grupe na izložbi, koja je prvo bila postavljena u Modernoj galeriji u Ljubljani i obišla Sloveniju i Sarajevo, a potom posetila Fondazione Bevilakua La Masa u Veneciji. Stojan Čelić ( 1925–), Dušan Džamonja (1928–), Miodrag B. Protić (1922–), Vjenceslav Rihter (1917–2002), Miroslav Šutej (1936–2005) i Mehmed Zaimović (1938–).

Grupa se redovno predstavljala svake godine, a 1975. godine u uvodnom tekstu kataloga je naglašena želja da se na izložbu sledeće godine uključi i mlada generacija.
U pozadini rada grupe bila je potreba da slovenački (i jugoslovenski) umetnici konačno uspeju da se afirmišu na međunarodnom planu, kao i da prepoznaju svoj nedvosmislen umetnički kvalitet kod kuće. Stoga nije čudila optužba za elitizam upućena članovima grupe iz redova onih, posebno umetnika i manje kritičara, koji su se teško mirili sa kosmopolitskim tendencijama u slovenačkoj umetnosti. Ako se pre toga činilo da u svetu postoji političko interesovanje za jugoslovensku umetnost, umetnici su želeli da preuzmu inicijativu i afirmišu se pre svega svojim umetničkim dometima, bez političkog zaleđa. Tako je njihov prvi putokaz bio kvalitet koji treba da bude međunarodno prepoznatljiv i poželjan, ali istovremeno autentičan, jer dolazi iz specifičnog kulturnog prostora. Umesto zalaganja za određeni stil ili izraz, oni su stoga težili da apsolutizuju estetske umetničke kriterijume, koji bi trebalo da se ogledaju u likovnim formulacijama obojenim ličnim bojama i autorskim specifičnostima.

Grupa je okupila najuglednije slovenačke umetnike. To i njena relativna zatvorenost, zbog čega je – ali i zbog svoje relativne zatvorenosti, posebno značenjske, bila i retkost – optužbe za elitizam nisu bile retke. Njena bliska veza sa tadašnjim direktorom ljubljanske Moderne galerije i glavnim organizatorom Ljubljanskog međunarodnog bijenala grafike Zoranom Kržišnikom, koji se ponekad pominje kao jedan od osnivača grupe, bila je otvorena vrata za izložbe u Sloveniji i međunarodne nastupe. Čak pet članova grupe bili su vaspitači na ALU, a nekoliko mlađih koji su se pridružili grupi kao gosti postali su to narednih godina.

Organizovali su godišnje izložbe, obično u Modernoj galeriji u Ljubljani, koje su potom gostovale na jednoj ili dve slovenačke izložbe, neke jugoslovenske i povremeno u inostranstvu. Grupa je imala oko 20 izložbi, od kojih je poslednja bila 1980. godine na Umetničkoj izložbi Riharda Jakopiča u Ljubljani.
Umetnici predstavljeni u ovom katalogu :
Janez Bernik
Jagoda Buić
Jože Ciuha
Stojan Ćelić
Dušan Džamonja
Dževad Hozo
Andrej Jemec
Adriana Maraž
France Mihelič
Štefan Planinc

Miodrag B. Protić
Vjenceslav Richter
France Rotar
Gabrijel Stupica
Miroslav Šutej
Slavko Tihec
Drago Tršar
Vladimir Veličković
Mehmed Zaimović
Mek povez, format 22 x 23,5 cm , ilustrovano, latinica, tiraž 500 primeraka , 42 strane
69818385 GRUPA 69 katalog izložbe

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.