Godina izdanja: 2015
ISBN: 978-86-7227-090-7
Oblast: Film
Jezik: Srpski
Autor: Strani

NIKOLA LORENCIN

DŽEJMS DŽOJS I FILM (ili Film ponad Džojsova književna djela) - Cineromanzo di tutti colori - Kino-roman sviju boja

Pogovor - Dragan Velikić

Pogovor - Velimir Abramović

Izdavač - Filmski centar Srbije, Beograd

Godina - 2015

551 strana

20 cm

Edicija - Pogledi i traganja

ISBN - 978-86-7227-090-7

Povez - Broširan

Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja


`Još kao mladić, dok mu je glava bila u pjesničkoj torbi, Džejms Džojs izravno se zanio i zauzeo za kinematografsku praksu – otputovao je 1909. iz Trsta u Dablin da pomogne postavljanju prvoga stalnoga kina u Irskoj! A onda su literatura i kazalište, belcanto i muzika, njegova sklonost ka tradicionalnim oblicima duhovnoga izraza, natkrilili novo umijeće – film, i naprosto zagospodarili Džojsovim stvaralačkim namjerama. Film je, ipak, ostao – do kraja njegova života – mogućnost u koju je polagao onoliko nade koliko su drugi – ljudi od filma – bili spremni da se zauzmu za moguću ekranizaciju Džojsova književnoga štiva i da se pojave kao inicijatori filmskoga pothvata, već nagovješće noga filmskoga djela! Iako za istraživanja o Džojsu i filmu suvremeni mislilac sve teže dopire do pouzdanijih tragova ili određenijih podataka (u svim artefaktima Džojsova djela ili života), velika je i izuzetno zavodna džojsovska strana filma i filmske umjetnosti: pragmatički su prisutni u njegovome životu i film i umjetnost filma, u pokušajima da se nađe usred filmskih poslova i pothvata (Trst – Dablin, 1909; pokušaj suradnje sa Ejzenštejnom, npr), te da stvaralački, literarnim djelom i estetikom književnoga izraza, zađe u, još uvijek neistražene, prostore kinematografa i filmske ekspresije. Stoga je posebno vrijedno pažnje i izazovno utvrditi analogije ili prožimanja Džojsovih spisateljskih namjera i filmskoga izraza, predstavljačke umješnosti ili posebnosti, koja je u njegovo doba tek začeta u dramatičnome procesu nastajanja i oblikovanja umjetnosti i izraza Filma! Također, i njegovi filmski susreti i poznanstva zahtijevaju pomnija istraživanja: to su, najprije, učestali susreti s pionirom kinematografa i filmskih djelatnosti u Trstu, sve stranim poklonikom filma, Salvatoreom Spinom (Salvatore Spina); u istom razdoblju i s prvim samostalnim prikazivačima, kinematografičarima Aleksandrom i Karlom (Karel) Lifom, koji su još 1904-05. godine, u vrijeme Džojsova dolaska i boravka u Puli, prikazivali raskošne kinematogtrafske predstave u svome Elektro-bioskopu LIF KA, Elettro-bioscopio Lifa (imaginarni susret mladoga Džojsa i braće Aleksandra i Karela Life!); slijede poznanstvo i razgovori s Kanudom, prvim filmskim teoretičarem – svakako: ranim i vrlo hrabrim misliocem samosvojnosti i osobene kreativne moći filma – pripadnikom (po duhu i predlaganom programu filmske prakse) francuskoga prvoga vala sineasta, uzgibanoga od strane grupe stvaralaca, po sebi ujedinjenih u pokret impresionista. Bili su vođeni idejom stvaranja posebnoga oblika filma i zalagali su se za film ostvaren u duhu i autentičnome izrazu kinematografa. Predstavljali su se kao sljedbenici predstavljačkih uputa impresionista, ili – određenije – vizualista – prve avangarde stvaralaca (Luj Delik, Abel Gans, Žermen Dilak, Žan Epsten, Marsel Lerbije); najposlije, kao izuzetno značajan stvaralački dodir posebno se ističe pariski susret Džejmsa Džojsa i njegovoga novoga znanca, sovjetskoga sineaste S. M. Ejzenstein, što se dogodio koncem 1929. u stanu književnikovome. Tada su razgovarali o mogućem adaptiranju romana Uliks za film. U tome času obojica umjetnika svojim, tek do vršenim, djelima – Džojs Uliksom, Ejzenštejn Oklopnjačom Potemkin – na vrhuncu su pozornosti i radoznalosti svjetske kulturne javnosti, kako se to obično određuje: stekli su najveće hvale, uzburkali mnogo tromiji svijet umjetnosti, filma i literature, i postali doista centralnim ličnostima, čiji se svaki naredni korak iščekuje s velikim nestrplje njem, jer će uslijediti novi – umjetnički udar!`


Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.

James Joyce Ulysses