Cena: |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1986.Zagreb : Školska knjiga,
Oblast: Slikarstvo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Sociologija Umetnosti 2. Arnold Hauser *3741*09-2021
Arnold Hauser autor ; prevele Ruža i Jagoda Rubčić
Prevod dela: Sociologie der Kunst
izdanje: Zagreb : Školska knjiga, 1986.g (Zagreb : Informator)
Tvrd povez,latinica,VIII,+ 263 str. ; Format: 24 x 17 cm,težina 530.grama
stanje: vrlo očuvana-stranice kao nove, korice perforirane impregniranim platnom-duže i večnije u upotrebi
Sociologija umjetnosti 2
Preuzeto iz uvoda: `Uz tradicionalne (stare) discipline koje se ex professo bave svijetom umjetnosti - estetiku, poetiku, teoriju i filozofiju umjetnosti - javlja se i snažno razvija, osobito u našem stoljeću, disciplina sociologija umjetnosti. Štoviše, sociologija umjet nosti razvija se istodobno kao sociologija pojedinih umjetničkih vrsta (književnosti, likovne umjetnosti, glazbe, kazališta itd.). Uspostavljanju i razvoju sociologije umjetnosti dao je Arnold Hauser velik doprinos te bi se bez dvoumljenja moglo reći da mu pripada posebno mjesto među najistaknutijim predstavnicima te discipline u našem stoljeću, predstavnicima kao što su Plehanov, Lukacs, Gramsci, Raphael, Mannheim, Lunačarski, Caudvvell, Benjamin, Adorno, Marcuse, Sartre, Wilson, Francastel, Read, Antal, Goldmann, Bastide, Bahtin, Divignaud, Esoarpit, itd., itd. Zadaća je sociologije umjetnosti, najkraće rečeno, u tome da ispita socijalno-povijesnu uvjetovanost te socijalno-povijesno značenje i funkciju umjetničkih tvorbi. Razumije se, kad je riječ o istraživanju socijalno-povijesne uvjetovanosti, misli se poglavito na to da se utvrdi kako se društveni bitak iskazuje u umjetničkom djelu kao uvjetujući, ali i kao njegov konstitutivni moment. Jer očito je da djelo opstoji i djeluje (ili vremenuje) u neraskidivom jedinstvu barem triju konstitutivnih momenata: tvorca, autora (proiz voditelj a) djela (koji je uvijek u isti mah i pojedinac za sebe i »ensemble društvenih odnosa«), medija (»materije«) u kojem se djelo obistinjuje, konkretizira, te primalaca i uživalaca djela (publika,