Cena: |
Želi ovaj predmet: | 2 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
Lično |
Grad: |
Sombor, Sombor |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Monografija
Jezik: SRPSKO MAĐARSKI
Subotica - slike, reči, zvuci + 1 L.P. Ploča
Boško Krstić
Bela Duranci
Eva Bačlija
Monografije
1989
Subotica je najseverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Vojvodini. Prema popisu iz 2011. godine ima 105.681 stanovnika. Nalazi se na 10 km udaljenosti od granice Srbije sa Mađarskom, na severnoj širini od 46°5`55` i istočnoj dužini od 19°39`47`. Administrativni je centar Severnobačkog okruga.
Subotica se prvi put pominje 1391. pod latinskim imenom Zabatka. Godine 1526,—1527. Subotica je bila prestonica kratkotrajne srpske države samoproglašenog cara Jovana Nenada. Osmansko carstvo je vladalo gradom od 1542. do 1686, kada je Subotica postala posed Habzburške monarhije. Tokom osmanske uprave ime grada je bilo Sobotka. Polovinom 18. veka ime joj je zvanično promenjeno u Sancta Maria, po austrijskoj carici Mariji Tereziji. Ime grada je ponovo promenjeno 1779. u Maria Tereziopolis, a mađarsko ime Szabadka je privremeno ušlo u službenu upotrebu 1845. a potom ponovo 1867. godine. Subotica je 1918. ušla u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Lokalni Srbi i Bunjevci su od 17. veka koristili naziv Subotica, koji je nakon 1918. godine i ozvaničen. Od 2007. godine Subotica ima status grada.
31.5x31.5 cm, tvrdi povez, 46 str.
Izdavač - Subotičke novine
Monografija na srpskom i mađarskom jeziku,
L.3. ORM. 4, POL. 7.