Cena: |
Želi ovaj predmet: | 6 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Film
Jezik: Nemački
Autor: Strani
Theater und Film im Dritten Reich
eine Dokumentation von Joseph Wulf
Taschenbuch
1966
Treći rajh (njem. Drittes Reich — „Treće carstvo“) ili Nacistička Njemačka, uobičajeni su nazivi za Njemačku u razdoblju od 1933. do 1945. godine, kada su Adolf Hitler i njegova Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija (skr. Nacistička partija) kontrolisale zemlju kroz diktaturu. Pod Hitlerovom vlašću, Njemačka je transformisana u totalitarnu državu koja je kontrolisana gotovo sve vidove života putem pravnog procesa Glajhšaltung. Zvaničan naziv država je bio Njemački rajh (njem. Deutsches Reich — „Njemačko carstvo“) do 1943. i Velikonjemački rajh (njem. Großdeutsches Reich — „Velikonjemačko carstvo“) od 1943. do 1945. godine. Treći rajh, korišćen kao sinonim za nacističku Njemačku, pri čemu se Sveto rimsko carstvo vidi kao prvi, a Njemačko carstvo 1871—1918. kao drugi rajh. Nacistički režim je okončan pobjedom Saveznika u maju 1945. godine, čime je završen Drugi svjetski rat u Evropi.
Zastrašujuća vladavina nacista odrazila se i na njemačku kinematografiju. Godine između 1933. i 1945. zapečatili su zabavni filmovi i velika nacistička propaganda.
Filmska produkcija ispod kukastog krsta tekla je 12 godina i dobrim je dijelom doprinijela uspjehu nacističkog režima. Nacistički ministar za propagandu, Jozef Gebels je kao niko do tada najbolje otkrio važnost filma kao masovnog medija. Nacisti su odmah po dolasku na vlast zaposjeli filmsku komoru nekadašnje Vajmarske republike i iz članstva izbacili nepodobne filmske umjetnike,
Jozef Gebels sa režiserom Volfgangom Libenajnerom
što je drugim riječima za njih značilo zabranu bavljenja profesijom. Kao i u drugim društvenim oblastima, nacisti su jevrejskim firmama oduzeli sav kapital i sredstva za produkciju. 5.000 jevrejskih filmadžija i političkih protivnika je protjerano sa svojih pozicija. Mnogi umjetnici su morali emigrirati. Istoričar Frank Štern (Stern) komentariše:
„Do 1939. godine bio je cilj da se snimaju antisemitske i rasističke scene u filmovima da bi se Jevreji izolovali, diskriminisali, da bi i kulturološki bili predstavljeni kao `drugačiji`.`
`Trijumf volje`
Od 1.100 igranih filmova iz tog perioda koji su prikazani u kinu, ispostavilo se da je tek svaki deseti film otvoreno podržavao nacistički režim. Pored takvih propagandnih filmova, skoro polovina je spadala u navodno apolitične igrane filmove. Među publikom su, i pored ili upravo zbog jezive ratne svakodnevice, posebno omiljene bile operete i melodrame, domaći filmovi i komedije.
Leni Rifenštal
Zahvaljujući dokumentarnom filmu ispod kukastog krsta napredovala je mlada njemačka režiserka Leni Rifenštal (Riefenstahl) - prije svega sa njena dva filma o Olimpijskim igrama koje su 1936. godine održane u Berlinu. A tu je i film `Trijumpf volje` (Triumph des Willens), film o Hitleru, koji do danas važi kao dokument nacističke monumentalnosti. Montaža Rifenštalove je Hitlera propagandno stavila u prvi plan filma.
Navodno apolitični zabavni filmovi iz nacističkog perioda se do danas prikazuju u poslijepodnevnom i večernjem programu njemačkih televizijskih kanala. Nacistički propagandni filmovi, međutim, do danas su ostali pod ključem arhiva.
Nemacko pozoriste nemacki teatar film treci rajh uspon i pad treceg rajha pozorisna umetnost adolf hitler nacisti nacizam nemacka