pregleda

HECTOR BERLIOZ - Josip Andreis (1946)


Cena:
1.490 din
Želi ovaj predmet: 4
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
DExpress
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5803)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9668

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Muzika
Jezik: Srpski

lepo očuvano

retko u ponudi s omotom


Nakladnik: Nakladna knjižara, Zagreb
Godina izdanja: 1946.
Uvez: tvrdi s omotom
Broj stranica: 356
Format: 14,5 x 20,0 cm


Ektor Berlioz (franc. Hector Berlioz; Kot Sent Andre, 11. decembar 1803 — Pariz, 8. mart 1869) je bio francuski kompozitor.

Rođen je u provincijskoj porodici lekara (otac Anri Berlioz je bio seoski lekar). Po očevoj želji, najpre je studirao medicinu. Studije medicine ubrzo napušta i od 1825. godine studira kompoziciju na Pariskom konzervatorijumu. Septembra 1827. upoznaje englesku glumicu Harijet Smitson, koja mu postaje inspiracija za prvo i najveće remek-delo, Fantastičnu simfoniju,[1] a 1832. i supruga. Afirmisao se više izvan domovine kao dirigent vlastitih dela, a u Parizu se pročuo kao pisac oštrih kritika i duhovitih feljtona. Pokušao je izraziti dramatsku radnju isključivo instrumentalnim sredstvima te je na taj način stvorio prva moderna orkestarska dela, žanra programske muzike (prema kojoj muzika nije samo kompleksan sklop ritmova i zvukova, već ona tim zvukovima priča i pripoveda). To je zapravo jedan originalan žanr, nazvan programska simfonija, u čijem će domenu ubrzo zatim i Franc List stvoriti jednostavačnu instrumentalnu simfonijsku poemu. Samo, Berliozova programska simfonija u sebe uključuje moćan izvođački aparat (orkestar, solisti i hor), a forma se rastače u korist muzičke i poetske slobode, dok se opseg dela proširuje do monumentalnih dimenzija. Zbog toga njegova dela nisu nailazila na razumevanje njegovih savremenika, posebno u Parizu, a i dugo vremena posle njega, teško su se probijala na svetskoj operskoj i koncertnoj sceni. Za života je značajnije razumevanje za svoje stvaralaštvo ostvario samo u Nemačkim zemljama i Sankt Peterburgu, gde je bio toplo pozdravljen i pred kraj života, nagrađen. Najznačajnije delo mu je „Fantastična simfonija“ u kojoj prikazuje središnji lik uvek istom temom (takozvana fiksna ideja), koja iz stava u stav doživljava razne preobražaje od čeznutljive, sanjalačke melodije u prvom, do izobličene karikature u poslednjem stavu. Napisao je temeljne priručnike moderne instrumentacije i dirigovanja. Najznačajnija su mu dela u tom domenu Nauka o instrumentaciji i Memoari. Posle prosečnog uspeha koji je 1862. godine ostvarila premijera njegove kolosalne četvorosatne opere Trojanci, Berlioz se rezignirao, razočarao i više ništa novo nije napisao do smrti 1869. Sve je sveo na povremene dirigentske nastupe, čitanje, meditiranje, a 1865. godine, objavljuje i memoare. Bio je i prvi veliki majstor modernog simfonijskog orkestra, kao dirigent ga vešto ujedinjujući u kompleksnu celinu, ali i deleći na pojedine sekcije unutar celine, ostvarujući tako veoma složene, višeslojne palete zvučnih boja. Budućim generacijama kompozitora (ali i dirigenata) ostavio je u amanet, da u svakom pogledu budu verni, autentični tumači svojih i tuđih muzičkih dela, savetujući im: Učite se da uvek sami dirigujete svoja dela. Najopasniji tumač vaših dela, upravo je sam dirigent. Sve u svemu, Berlioz je bio i ostao proročki genije, koji je išao ceo jedan vek ispred svog vremena.

Dela[uredi | uredi izvor]
Ektor Berlioz, komponovao je na području orkestarske, simfonijske muzike, na području oratorijumske - duhovne i vokalne muzike i na polju opere. Bavio se i spisateljskim radom, napisao je dela Nauka o instrumentaciji i Memoare, pored niza novinskih članaka, muzičkih kritika i feljtona.

Orkestarska i simfonijska dela[uredi | uredi izvor]
Fantastična simfonija (1830)
Lelio, programska simfonija (1831)
„Harold u Italiji“ (1834)
Rimski karneval, uvertira (1842)
Gusar, uvertira prema Bajronovoj poemi, opus 21 (1855)
Vokalnoinstrumentalna dela[uredi | uredi izvor]
Kleopatra, kantata za sopran i orkestar (1828)
„Rekvijem, velika misa za mrtve“ (1837)
„Romeo i Julija“ (1839)
Posmrtna i pobedonosna simfonija (1840)
„Faustovo prokletstvo“ (1846)
„Te Deum“ (1849)
„Hristovo detinjstvo“, oratorijum u tri dela (1854)
Opere[uredi | uredi izvor]
„Benvenuto Čelini“, opera u dva čina (1842)
Beatrisa i Benedikt, opera (1856)
„Trojanci“, opera u dva dela i pet činova (1862)


klasična muzika xix vek 19. veka

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 61989433
lepo očuvano

retko u ponudi s omotom


Nakladnik: Nakladna knjižara, Zagreb
Godina izdanja: 1946.
Uvez: tvrdi s omotom
Broj stranica: 356
Format: 14,5 x 20,0 cm


Ektor Berlioz (franc. Hector Berlioz; Kot Sent Andre, 11. decembar 1803 — Pariz, 8. mart 1869) je bio francuski kompozitor.

Rođen je u provincijskoj porodici lekara (otac Anri Berlioz je bio seoski lekar). Po očevoj želji, najpre je studirao medicinu. Studije medicine ubrzo napušta i od 1825. godine studira kompoziciju na Pariskom konzervatorijumu. Septembra 1827. upoznaje englesku glumicu Harijet Smitson, koja mu postaje inspiracija za prvo i najveće remek-delo, Fantastičnu simfoniju,[1] a 1832. i supruga. Afirmisao se više izvan domovine kao dirigent vlastitih dela, a u Parizu se pročuo kao pisac oštrih kritika i duhovitih feljtona. Pokušao je izraziti dramatsku radnju isključivo instrumentalnim sredstvima te je na taj način stvorio prva moderna orkestarska dela, žanra programske muzike (prema kojoj muzika nije samo kompleksan sklop ritmova i zvukova, već ona tim zvukovima priča i pripoveda). To je zapravo jedan originalan žanr, nazvan programska simfonija, u čijem će domenu ubrzo zatim i Franc List stvoriti jednostavačnu instrumentalnu simfonijsku poemu. Samo, Berliozova programska simfonija u sebe uključuje moćan izvođački aparat (orkestar, solisti i hor), a forma se rastače u korist muzičke i poetske slobode, dok se opseg dela proširuje do monumentalnih dimenzija. Zbog toga njegova dela nisu nailazila na razumevanje njegovih savremenika, posebno u Parizu, a i dugo vremena posle njega, teško su se probijala na svetskoj operskoj i koncertnoj sceni. Za života je značajnije razumevanje za svoje stvaralaštvo ostvario samo u Nemačkim zemljama i Sankt Peterburgu, gde je bio toplo pozdravljen i pred kraj života, nagrađen. Najznačajnije delo mu je „Fantastična simfonija“ u kojoj prikazuje središnji lik uvek istom temom (takozvana fiksna ideja), koja iz stava u stav doživljava razne preobražaje od čeznutljive, sanjalačke melodije u prvom, do izobličene karikature u poslednjem stavu. Napisao je temeljne priručnike moderne instrumentacije i dirigovanja. Najznačajnija su mu dela u tom domenu Nauka o instrumentaciji i Memoari. Posle prosečnog uspeha koji je 1862. godine ostvarila premijera njegove kolosalne četvorosatne opere Trojanci, Berlioz se rezignirao, razočarao i više ništa novo nije napisao do smrti 1869. Sve je sveo na povremene dirigentske nastupe, čitanje, meditiranje, a 1865. godine, objavljuje i memoare. Bio je i prvi veliki majstor modernog simfonijskog orkestra, kao dirigent ga vešto ujedinjujući u kompleksnu celinu, ali i deleći na pojedine sekcije unutar celine, ostvarujući tako veoma složene, višeslojne palete zvučnih boja. Budućim generacijama kompozitora (ali i dirigenata) ostavio je u amanet, da u svakom pogledu budu verni, autentični tumači svojih i tuđih muzičkih dela, savetujući im: Učite se da uvek sami dirigujete svoja dela. Najopasniji tumač vaših dela, upravo je sam dirigent. Sve u svemu, Berlioz je bio i ostao proročki genije, koji je išao ceo jedan vek ispred svog vremena.

Dela[uredi | uredi izvor]
Ektor Berlioz, komponovao je na području orkestarske, simfonijske muzike, na području oratorijumske - duhovne i vokalne muzike i na polju opere. Bavio se i spisateljskim radom, napisao je dela Nauka o instrumentaciji i Memoare, pored niza novinskih članaka, muzičkih kritika i feljtona.

Orkestarska i simfonijska dela[uredi | uredi izvor]
Fantastična simfonija (1830)
Lelio, programska simfonija (1831)
„Harold u Italiji“ (1834)
Rimski karneval, uvertira (1842)
Gusar, uvertira prema Bajronovoj poemi, opus 21 (1855)
Vokalnoinstrumentalna dela[uredi | uredi izvor]
Kleopatra, kantata za sopran i orkestar (1828)
„Rekvijem, velika misa za mrtve“ (1837)
„Romeo i Julija“ (1839)
Posmrtna i pobedonosna simfonija (1840)
„Faustovo prokletstvo“ (1846)
„Te Deum“ (1849)
„Hristovo detinjstvo“, oratorijum u tri dela (1854)
Opere[uredi | uredi izvor]
„Benvenuto Čelini“, opera u dva čina (1842)
Beatrisa i Benedikt, opera (1856)
„Trojanci“, opera u dva dela i pet činova (1862)


klasična muzika xix vek 19. veka
61989433 HECTOR BERLIOZ - Josip Andreis (1946)

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.