Oblast: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K18
Jezik: Srpski

U dobrom stanju!

Viktoria Franic Tomic
Iz Splita na scenu gledat


Redje u ponudi!

Viktoria Franić Tomić rođena je 19. listopada 1978. u Metkoviću. Osnovnu školu i opću gimnaziju pohađala je u Pločama. Studij hrvatskog jezika i književnosti završila je 2005. na Sveučilištu u Zadru. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu zaposlila se 2007. kao znanstvena novakinja na projektu “Mediteran u renesansnim književnostima Slavena”. Od tada do 2013. na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost sudjelovala je u izvođenju nastave na predmetima iz hrvatske književnosti: “Suvremena hrvatska književnost”, “Hrvatska književnost srednjeg vijeka i renesanse”, “Hrvatska književnost od katoličke obnove do romantizma”, “Primjeri iz dramske književnosti”, “Zemljopis i književnost”, “Hrvatski književni kanon”. Poslijediplomski doktorski studij kroatistike završila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2010. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabrana je 23. ožujka 2011. godine. Od 2011. postaje nositeljem gore navedenih predmeta (osim “Suvremene hrvatske književnosti”). Usto, bila je mentoricom u izradi dvadesetak studentskih završnih radova na preddiplomskom i diplomskom studiju iz područja starije i novije hrvatske književnosti. U zvanje višeg znanstvenog suradnika izabrana je 09. svibnja 2013. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 18. prosinca 2013. na Sveučilištu u Zagrebu (Vijeće društveno-humanističkog područja).
Autorica je četriju objavljenih knjiga: monografije Tko je bio Marin Držić (Zagreb: Matica hrvatska, 2011) rasprava Dramaturški eseji: Iz Splita na scenu gledat(Zagreb: AGM, 2012), Abrahamova žrtva i Izakova pasija, u koautorstvu sa S. P. Novakom (Zagreb:2015) i udžbenik Književnost ranog novog vijeka u Boki Kotorskoj u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi u koautorstvu sa S.P.Novakom (Zagreb:2015). Usto, redovita je suradnica Vijenca, književnog lista za umjetnost, kulturu i znanost, zatim je bila suradnicom Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, gdje je objavila brojne priloge u Hrvatskoj književnoj enciklopediji te u Leksikonu Marina Držića. Sudjelovala je na brojnim međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Istaknula se u organizaciji međunarodne konferencije “Marin Držić i naše doba”, priređujući brojna popratna izdanja literature o Marinu Držiću. Rezultat njezina istraživačkog rada je i pronalazak najstarije hrvatske kazališne ilustracije (1518) u knjižnici gradića Bagnocavallo pokraj Ravene. Ovo je otkriće imalo odjek u stručnoj ali i široj javnosti o čemu svjedoči niz novinskih i stručnih reakcija.