Cena: |
Želi ovaj predmet: | 8 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Oblast: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Godina izdanja: K292
Jezik: Srpski
Spoljasnjost kao na fotograijama unutrasnjost u dobrom i urednom stanju! Zastitni omotac malo pohaban nista strasno!
od XII do kraja XVIII veka
Muzej primenjene umetnosti 1969 453 strane : ilustrovano
Proučavanje nakita kod Srba
srednji vek
Radionice i vrednost srpskog nakita u srednjem veku
... XII XIII XIX XV vek
kraj starog srpskog nakita
ilustracije
Bojana Radojković (1924—2006) istoričarka umetnosti, kustos Odseka za metal i nakit i dugogodišnja direktorka Muzeja primenjene umetnosti u Beogradu.
Biografija
Bojana Radojković bila je prvi kustos novoosnovanog Muzeja primenjene umetnosti 1950. godine, u vreme kada su činjeni pionirski poduhvati na sakupljanju dela jugoslovenske i inostrane primenjene umetnosti i nalaženju prostora za njihovo izlaganje i smeštaj. Samo godinu dana kasnije 1951. otkupljena je kolekcija Ljubomira Ivanovića, u kojoj su se svojom vrednošću isticali umetnički predmeti od metala, nastali u periodu od XII do XIX veka.[1] Može se smatrati da su upravo oni odredili profesionalni put i oblast stručnog i naučnog istraživanja kustosa Bojane Radojković. Na njenu inicijativu osnovan je Sektor za istorijsko-stilski razvoj umetničke obrade metala u okviru koga je bila autor i organizator više izložbi i pratećih publikacija.[2] Neke od njih gostovale su u evropskim muzejima čime su na najbolji način predstavile kolekcije Muzeja primenjene umetnosti, kulturno i umetničko nasleđe Balkana i Evrope. Posvećenim proučavanjem predmeta primenjene umetnosti, posebno zlatarstva, kao i publikovanjem građe iz ove oblasti Bojana Radojković je zasluženo stekla status eminentnog stručnjaka za srpsku srednjovekovnu umetnost, kao i pionira u proučavanju primenjene umetnosti u tadašnjoj Jugoslaviji.
Izložbe i publikacije
Izložba Umetnička obrada metala naroda Jugoslavije kroz vekove u saradnji sa dr Ivanom Bahom 1956. godine predstavlja prvu tematsku izložbu iz ove oblasti u regionu. Nakon odbrane doktorske disertacije o srpskom zlatarstvu 1966. godine štampana je monografija Srpsko zlatarstvo XVI i XVII veka, koja je do danas ostala najkompletnija publikacija iz te oblasti. Druge značajne publikacije su Nakit kod Srba od kraja XII do kraja XVIII veka iz 1969, Sitna plastika u staroj srpskoj umetnosti iz 1976. i Srpsko zlatarstvo iz 1981. godine, katalog izložbe. Brojne pojedinačne studije, koje su u velikoj meri osvetlile poznavanje istorije srpske srednjovekovne umetnosti, svedoče o njenom obimnom stručnom, istraživačkom i naučnom radu, dugom više od četrdeset godina.[2]
Ostale aktivnosti
Bojana Radojković bila je jedan od urednika Zbornika Muzeja primenjene umetnosti od 1955. kada je objavljen prvi broj do 2005. godine, kada je pokrenuta nova serija. Bila je direktor Muzeja, a muzejski savetnik je ostala i nakon odlaska u penziju. Muzej primenjene umetnosti je 2005. godine Bojani Radojković posvetio publikaciju Almanah nakita.