Cena: |
Želi ovaj predmet: | 5 |
Stanje: | Polovan bez oštećenja |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | BEX Pošta DExpress Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Autor: Domaći
Oblast: Istorija umetnosti
Jezik: Srpski
retko!!!
tri kataloga Koste Bogdanovića
Kosta Bogdanović (Ilidža, 3. jun 1930 — Beograd, 9. oktobar 2012) bio je srpski vajar, istoričar umetnosti, likovni kritičar i teoretičar vizuelnih umetnosti.
Diplomirao je Istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1962. godine. Vajarstvo je učio kod Sretena Stojanovića između 1958. i 1961.
Od 1959. godine učestvuje na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu, a prvu samostalnu izložbu održao je 1964. u Beogradu.
Radio je u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu od 1967. do 1994. godine gde je bio i v.d. direktor 1985 — 1987. U Muzeju je osnovao 1974. Centar za vizuelnu kulturu i informacije.
Predmet Vizuelna kultura predavao je na Akademiji likovnh umetnosti u Sarajevu 1982 — 1991, a zatim na Akademiji u Banjoj Luci od 1992. Na Akademiji u Novom Sadu predaje Teoriju vizuelne kulture od 1992. godine.
Član je Međunarodnog udruženja umetničkih kritičara (AICA) i ULUS-a od 1962.
Stvaralaštvo
Skulptura
Kada se neki umetnik, poput Koste Bogdanovića koji se skulpturom bavi od 1958. godine, a to nije redak slučaj pogotovo u veku modernizma, istovremeno bavi stvaralaštvom i teorijom stvaralaštva, koja se dakako ne odnosi samo na njegovo vlastito delo već i na pojave u širem likovnom polju, tada je jedan od ključnih problema da se razume šta iz čega proističe: da li je umetnost izraz teorijskog promišljanja umetnosti i umetničkog trenutka vremena, ili možda je plastička forma posledica iskustva koja se stiče iz prakse umetničkog stvaralaštva? Bogdanović spada u one stvaraoce u obema oblastima koji je možda najsvesniji tih stalnih procesa u umetnosti i to saznanje kao trajnu svest redovno reprodukuje u svojim radovima - skulpturama, reljefima, slikama, crtežima. Ta postojanost ovog, među autentičnijim opusima u srpskoj umetnosti i teoriji poslednjih nekoliko decenija od izuzetnog je značaja za pronalaženje i formiranje specifičnog lika naše umetnosti ali, s druge strane, i za njeno uključivanje u aktuelne tokove na međunarodnoj sceni.
Teorijski rad
Uporedo sa traganjem za novim oblicima u svojoj skulpturi Kosta Bogdanović je bio posvećen i istraživanjima i domenu kritičke interpretacije forme, koliko nove toliko i istorijske. Makar površno poznavajući njegov teorijski kompleks koji je on nazvao „vizuelna kultura“ a koji je niz godina predavao kao poseban predmet na likovnim akademijama, istovremeno sa njegovim radom u vajarskom mediju, nije teško proniknuti u osnovne principe njegovog rada na oba polja - i u umetničkoj praksi i u teorijskom diskursu. Ta „svest o bliku“ koja je centralno mesto njegovog teorijskog promišljanja o umetnosti obeležila je njegovu aktivnost na ovom planu. A ona se kreće u krugu temeljnih postavki modernog i savremenog stvaralaštva kojima Bogdanović bezuvetno pripada dokazujući to tokom celokupne karijere uvek se zalažući za otvaranje novih puteva rada i intelektualnih aktivnosti ali sa jednom direkcijom - oni moraju biti odgovorni dokazanim estetičkim principima umetnosti ovog veka koja je redovno deo svog kreativnog kapaciteta crpla iz umetnosti ranijih epoha, dakako u ravni koja je prodirala u novo vreme.
Samostalne izložbe
1964 Galerija grafički kolektiv, Beograd
1965 Galerie 16, Graz
1967 Kulturzentrum deutschsprachiger leseraum, Wien
1968 Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd
1969 Centar za kulturu - likovni salon, Niš, Galerija Doma omladine, Beograd
1972 Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd
1974 Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
1977 Galerija Doma omladine, Beograd
1978 Mala galerija, Ljubljana, Galerija SKC, Beograd
1980 Galerija Narodnog pozorišta, Zenica
1982 Umjetnička galerija BiH - Mala galerija, Sarajevo
1987 Galerija Kolarčevog narodnog univerziteta, Beograd
1988 University Art Gallery, Albany, New York, Savremena Galerija centra za kulturu „Olga Petrov“, Pančevo, Velika galerija Kulturnog centra Novog Sada, Novi Sad
1989 Muzej grada Zenice - Likovna galerija, Zenica
1992 Salon Muzeja savremene umetnosti, Beograd
1993 Narodni muzej, Šabac, Galerija „Velimir Leković“, Bar
1994 Galerija SKC, Beograd
1995 Galerija „Dvorac“, Nikšić, Galerija „Meander“, Apatin
1996 Galerija Centra za kulturu, Pančevo
1997 Narodni muzej, Kraljevo, Muzej nauke i tehnike, Galerija nauke i tehnike SANU, Beograd, Muzej savremene likovne umetnosti, Novi Sad
2000 Galerija „Haos“, Beograd
2001 Likovna galerija Kulturnog centra Beograda, Beograd, Umetnička galerija, Kruševac, Dvorac kralja Nikole, Nikšić
2003 Gradska galerija, Požega, Muzej savremene likovne umetnosti, Novi Sad
2004 Galerija Cepter, Beograd, Moderna galerija, Lazarevac, Galerija Grafički kolektiv, Beograd
2005 Galerija savremene likovne umetnosti „Srbija“, Niš
2006 Narodni muzej, Šabac, Beogradska tvrđava, Beograd
2007 Savremena galerija, Zrenjanin, Legat Miće Popovića i Vere Božičković Popović, Loznica
2008 Galerija Narodnog muzeja, Zaječar
2009 Galerija Urban District 16-11, Novi Sad, Muzej Macura, Beograd, Centar savremene umjetnosti Crne Gore, Galerija „Centar“, Podgorica, Galerija „Blok“, Novi Beograd, Kuća legata, retrospektivna izložba, Beograd
Skulpture u javnom prostoru
1987 Spomen obeležje Vuku Karadžiću, Šabac
1987 Hefestov stub, Split
1989 Ingot, Zenica
1990 Istok-zapad, Kikinda
1991 Ingot I, Pančevo
1992 Hrast „Granica“, Šabac
1993 Česma, Šabac
1994 Bez naziva, Majdanpek
1994 Izvor, Vladimirci
1994 5 skulptura u kamenu, Šabac
1994 Pozdrav suncu I, Apatin
1994 Pozdrav suncu II, Apatin
1996 Drvo života, Apatin
1996 Janko Veselinović, Koceljeva
1997 Vrata želja, Šabac
1997 Milovan Glišić, Vladimirci
1999 Lilit, Apatin
1999 Lira, Park kod Autokomande, Beograd
2000 Oči, Pančevo
2000 Forma sacralica, Kikinda
2005 Uspon, Pančevo
2009 Stećak, Muzej Macura, Novi Banovci