ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 1985
Oblast: Pozorište
Jezik: Srpski
Autor: Strani

edicija TEATROLOGIJSKA BIBLIOTEKA

Zagreb: Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa Zagreb, 1985
195 str.
21 cm
broširano


Senker u ovoj knjizi govori o vrlo svestranoj karijeri Milana Begovića kao redatelja, kritičara, dramaturga, profesora, prevoditelja i još koječega drugoga, kao i o njegovom sveukupnom kazališnom radu.

***
Boris Senker je hrvatski teatrolog, dramatičar, kazališni kritičar i prevoditelj (Zagreb, 5. XI. 1947).
Studij komparativne književnosti i anglistike završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1971), gdje je doktorirao i gdje predaje na Katedri za teatrologiju i filmologiju pri Odsjeku za komparativnu književnost. Od 1970-ih piše znanstv. radove, studije, eseje i pregledne članke o hrvatskoj i svjetskoj dramskoj književnosti i kazalištu, s naglaskom na povijest redateljskoga kazališta i kaz. poetika XX. st. Od 1980-ih vodi kaz. kroniku u knjiž. časopisu Republika (1985–91; 1995–2000). Objavio je knjige Redateljsko kazalište (1977), Sjene i odjeci (1984), Kazališni čovjek Milan Begović (1985), Begovićev scenski svijet (1987), Pogled u kazalište (1990), Hrvatski dramatičari u svom kazalištu (1996), Zapisi iz zamračenog gledališta (1996), Kazališne razmjene (2002), Pozornici nasuprot (2003) i Bard u Iliriji (2006) te priredio dvodijelnu Hrestomatiju novije hrvatske drame (2000–01). U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža bio je gl. urednik dvosveščane retrospektivne Bibliografije rasprava i članaka: kazalište u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (1826–1945) (2004). U suradnji s Tahirom Mujičićem i Ninom Škrabom napisao je petnaestak dramskih djela (primjerice Novela od stranca ili Firenze, stanotte sei gala, 1973–74; Vitezovi otrulog stola, 1973; O’Kaj, 1974; Domagojada, 1975; Kavana »Torso«, 1978; Glumijada, 1979; Hist(o/e)rijada, 1983; Trenk iliti Divji baron, 1984; Fric i pjevačica, 1993), a poslije se istaknuo samostalnim dramama (Pinta Nova, Pulissej, Gloriana, Cabaret &TD, Fritzspiel, /P/lutajuće glumište majstora Krona), u kojima se nerijetko koristi kanonskim knjiž. predlošcima hrvatske i svj. književnosti kako bi kritizirao društv. fenomene i polit. aporije svojega doba. Senkerove drame, napisane u 1980-ima, svrstavaju se u kontekst »političkoga kazališta«.
(izvor: