Cena: |
Želi ovaj predmet: | 7 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Novi Beograd, Beograd-Novi Beograd |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: Ostalo
Oblast: Ostalo
Jezik: Srpski
Autor: Strani
Autori:Kristina Peltr,Vensan Pomared,Luj Antoan Pra,Stefan Gezan
238 str.
Knjiga govori o istaknutom prestavniku orjentalizma Šaserio,
Orijentalizam je komparativni pojam u umetnosti pod kojim se podrazumeva inspiracija kulturom Orijenta i prerada te inspiracije u evropskoj umetnosti. Još u antičkoj Grčkoj razvijao se od 8. veka pre nove ere orijentalizujući stil koji je ornamente (kao što su palmete) i hibridna bića (kao što su sfinge, sirene i grifoni) ali i frontalni način prikazivanja preuzimao iz egipatske kulture. U srednjem veku krstaši su doneli prve orijentalne tepihe u Evropu koji su ubrzo postali statusni simbol i zbog toga ušli u slikarstvo. Primerci koje su na primer prikazivali Hans Holbajn Mlađi ili Lorenco Loto i danas se klasifikuju kao „Holbajnovi“ odnosto „Lotovi“ tepisi. U vreme rokokoa u 18. veku bile su pored šinoazerija omiljene i takozvane Turquerie to jest prikazi iz života Turaka odnosno onoga što se pod tim shvatalo.
U užem smislu pojam orijentalizam označava interesovanje za orijentalne scene pre svega u francuskom i engleskom slikarstvu i grafici 19. veka. Napoleonov pohod na Egipat (1798-1801), osvajanje Alžira od strane Francuza (od 1830) kao i putopisi ili drugi literarni opisi podsticali su oduševljenje i maštu umetnika. Od sredine veka neposredne i očigledne informacije obezbeđivale su redovno organizovane svetske izložbe. Putovanje u islamske zemlje Arabijskog poluostrva i severne Afrike nisu više bili samo deo velikih putovanja bogatih već i destinacije mnogih umetnika kao što su Ežen Delakroa, Šarl Glejer, Ežen Fromenten, Žan Leon Žarome, Teodor Šaserio ili Vilijam Holmen Hants pa sve do Ogista Renoara, Anri Matisa i drugih slikara moderne. Pored istorijskih i biblijskih tema u evropskom slikarstvu su popularne i scene sa bazara, iz harema, kupatila, sa konjičkoh igara i raznih folklornih manifestacija. Pri tome je orijentalizam retko imao čisto dokumentarni karakter a češće je služio kao projekcioni prostor za želje zapadnjaka. U skladu sa tim je i slici orijenta u slikarstvu zapada davala pečat bajkovito-rajska čarobnost, delom u neukroćenoj divljini, čudni običaji i kultivisana lepota kombinovani sa raskošnim bojama i ornamentalnom estetikom.
k149