| Cena: | 
| Želi ovaj predmet: | 10 | 
| Stanje: | Polovan bez oštećenja | 
| Garancija: | Ne | 
| Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje Organizovani transport: 120 din | 
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično | 
| Grad: | Subotica, Subotica | 
                                                                                        ISBN: Ostalo
                                                                                                                        Godina izdanja: 1999
                                                                                                                        Jezik: Srpski
                                                                                                                        Autor: Strani
                                                                                
                        JAKA KAO SMRT JE LJUBAV - Majster Ekhart 
izbor iz dela 
Izdavač: SVETOVI Novi Sad, 1999. 
F: 12x17 cm 
O: 199 str 
Mek povez, ćirilica. 
 
Knjiga je u odličnom stanju samo je prva strana knjižnog bloka malo zacepljena u vrhu i ima pečat knjižare Plato. 
 
Majster Ekhart (1260-1327?), formalno dominikanac, obrazovao se u Strazburgu, Parizu, Kelnu, pod uticajem Alberta Velikog, klasičnog sholastičara i kao savremenik Tome Akvinskog i Dunsa Skota. Predavao u Parizu, gde je stekao magisterijum, tj. majstorsko dostojanstvo. Delovao je u Bremenu, potom rukovodio teološkom školom u Strazburgu. Držao je propovedi i po manastirima kao najugledniji teolog i najslavljeniji propovednik Nemačke. U sporu između Tome Akvinskog i Dunsa Skota, stavio se na stranu prvog, i ohrabrivao laike da uđu u augursku tajnu i tajnu spasenja. Njegove propovedi su zapisivane i širene, što je izazvalo zvaničnu Crkvu da mu se suprotstavi, a inkvizicija je progonila i spaljivala sve one koji su izražavali njegove stavove. Uprkos odstupanjima od tomizma, njegov red je nastojao da ga zaštiti i da posvedoči pravovernost, sve dok nije bila donesena neopoziva odluka. Odbio je optužbe inkvizitora, ali je morao pred papu u Avinjon. Ekhart se 1327. poslednji put pominje kao živ. Zastupao je učenje o večnosti ljudske duše. Ekhartova nadahnuta i skoro panteistička teologija jedna je od vršnih tačaka hrišćanski inspirisane mistike.