| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Godina izdanja: 161
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
• Tematski obuhvat. Knjiga analizira istorijske osnove razvoja građevinarstva, prostornog planiranja i urbanih tekovina najstarijih svetskih civilizacija.
• Obrađene civilizacije. Kroz bogato ilustrovana poglavlja obrađeni su Egipat, Mesopotamija (Dvorečje), Hetiti, egejska kultura, Feničani, Palestina, Persija, antička Grčka (Helada i helenizam), Etrurci, Rimsko carstvo, rani Vizant (osnivanje Konstantinopolja), kao i razvoj umetnosti vrtova.
• Stručna vrednost. Pored istorijskih činjenica, Dobrović pruža detaljne urbanističke sheme, osnove gradova i kritičke analize prostora, što ovu knjigu čini temeljem jugoslovenske i srpske literature iz istorije urbanizma.
Nikola Dobrović (Pečuj, 12. februar 1897. – Beograd, 11. januar 1967), bio je srpski i jugoslavenski arhitekt.
Studirao je u Budimpešti i Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu, gde je diplomirao 1923. U Čehoslovačkoj je radio kao arhitekta do 1934. Po dolasku u Jugoslaviju živio je u Lapadu kod Dubrovnika. Godine 1943 se priključuje Narodnooslobodilačkoj borbi.
Od oktobra 1944. bio je na dužnosti načelnika Arhitektonskog odeljenja saveznog Ministarstva građevina. Krajem 1945. postavljen je za direktora Urbanističkog zavoda NR Srbije, a nakon toga za prvog direktora Urbanističkog zavoda Beograda i glavnog arhitektu grada. Od 1948. Postaje redovni profesor za urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Tehničke visoke škole u Beogradu.
Bio je dopisni član SANU od 1961. i JAZU od 1963, [1] i počasni dopisni član RIBA (Kraljevski institut britanskih arhitekata).
Ostvarenja
Njegova dela su uglavnom stvarana u stilu moderne, a bio je podjednako poznat i kao urbanista. Na osnovu idejnih projekata Nikole Dobrovića iz 1946. godine, i Plana iz 1948. godine u saradnji sa arhitektama Jugoslavije, počela je izgradnja Novog Beograda.
Vila u Pragu, 1925. [2]
Stambeni objekt s apotekom u Pragu, 1928. [3]
Masarikovi domovi u mestu Krč u kod Praga 1928. (kao saradnik češkog arhitekte Bohumira Kozaka)
Jugoslovenski studentski dom u Pragu 1928.
Spomenik Viktoru Diku na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1932.
Hotel Grand na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1936.
Bila Naprstek u uvali Srebreno kod Dubrovnika, 1937.
Vila Rusalka na Boninovu, Dubrovnik, 1938.
Vila Vesna na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1939.
Restauracija palate Sponza u Dubrovniku, 1939.
Dogradnja i adaptacija vile Volf (Opus X) na Lapadu, Dubrovnik, 1939.
Vila Adonis u Drugom konalu kod Dubrovnika, 1940.
Vila Svid u Zatonu kod Dubrovnika, 1940.
Dom ferijalnog saveza na Lapadu (Montovjerna), Dubrovnik, 1938-39.
Zgrada Državnog sekretarijata za narodnu odbranu u Beogradu (generalštab), 1956-63.