| Cena: |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Beograd-Stari grad, Beograd-Stari grad |
Godina izdanja: 1998
ISBN: 86-395-0355-9
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
SNEŽANA TOŠEVA
BRANISLAV KOJIĆ
Izdavač - Građevinska knjiga, Beograd
Godina - 1998
208 strana
30 cm
Edicija - Biblioteka Srpska arhitektura / Srpski arhitekti novijeg doba. Graditelji i dela / Republički zavod za zaštitu spomenika kulture / Muzej nauke i tehnike - Muzej arhitekture
ISBN - 86-395-0355-9
Povez - Broširan
Stanje - Kao na slici, ima ex libris prethodnog vlasnika, tekst bez podvlačenja
SADRŽAJ:
Uvod i istoriografija
Biografija
Graditeljski opus
Naučnoistraživački i pedagoški rad
Zaključak
Katalog radova
Bibliografija objavljenih radova B. Kojića
Literatura
Prilozi
Rezime
`Rođen je 24. maja/5. juna 1899. godine u Smederevu. Tokom 1916. godine bio je đak francuskog liceja u Poatjeu, a kasnije je prešao u Nicu, u srpsku gimnaziju, gde je maturirao 1917. godine. Godine 1918, položivši prijemni ispit na uglednoj školi École centrale des Arts et Manufactures u Parizu, započeo je studije, koje je sa uspehom završio 1921. godine. Prvi posao dobio je u Ministarstvu građevina 1921. godine, odmah po diplomiranju. Četiri godine kasnije, postaje asistent na Arhitektonskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu, a 1928. sa suprugom Danicom osniva biro ovlašćenog arhitekte. Iste godine osniva Grupu arhitekata modernog pravca, koju zajedno sa njim čine još i: Milan Zloković, Jan Dubovi i Dušan Babić.
U dugoj karijeri izgradio je preko 100 zgrada, od koji su neke ostale obeležja Beograda i Srbije (npr. Paviljon Cvijeta Zuzorić). Stvarao je pod uticajem art dekoa i moderne (bio je jedan od prvih srpskih arhitekata modernista).
Godine 1950, je postao redovni profesor Arhitektonskog fakulteta univerziteta u Beogradu, na katedri Projektovanje privrednih i industrijskih zgrada. Pet godina kasnije je postao dopisni član, 1963. godine i redovan član SANU, a 1965. je otišao u penziju. Preminuo je 1987. godine i sahranjen u Aleji Velikana.`
Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.