| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 4 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | Pošta CC paket (Pošta) Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
ISBN: Ostalo
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Godina izdanja: Gar
Jezik: Srpski
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!
Knjiga i studijski katalog `Srpska arhitektura 1900–1970` je kapitalno i pionirsko teorijsko delo objavljeno 1972. godine. Izdata je od strane Muzeja savremene umetnosti u Beogradu (MSUB) u okviru legendarne i neprevaziđene edicije `Jugoslovenska umetnost XX veka` (zauzimajući mesto 9. toma u ovoj seriji).Ova publikacija je pratila veliku, istoimenu studijsku izložbu koja je u zgradi muzeja na Ušću održana tokom marta i aprila 1972. godine. Predstavlja prvi celovit, institucionalni pokušaj da se na jednom mestu naučno sistematizuje i kritički vrednuje razvoj moderne arhitekture u Srbiji tokom prvih sedam decenija dvadesetog veka.
Kao i ostali tomovi iz ove čuvene edicije MSUB-a, knjiga okuplja grupu najuglednijih domaćih teoretičara, istoričara arhitekture i kustosa. Umesto linearnog istorijskog pregleda, donosi duboke stručne eseje koji mapiraju prelomne faze srpskog graditeljstva:Zoran Manević – jedan od naših najznačajnijih istoričara arhitekture, potpisuje centralnu, krovnu studiju pod nazivom `Novija srpska arhitektura`. Njegov tekst postavio je teorijske temelje za periodizaciju i prepoznavanje vrednosti modernih objekata u Srbiji.Gordana Gordić – istaknuta istoričarka umetnosti i dugogodišnji stručnjak Zavoda za zaštitu spomenika, dala je ključni doprinos u dokumentovanju graditeljskog nasleđa.Vuka Kovačević i Sovra Baračković – stručni saradnici i kustosi koji su pedantno obradili katalošku građu, arhivske planove i foto-dokumentaciju.
Monografija kroz tekstove i vizuelnu građu detaljno analizira transformaciju srpskog neimarstva kroz nekoliko prelomnih faza:Nacionalni stil i Secesija (1900–1918): Prelaz sa akademizma 19. veka na traženje autohtonog srpsko-vizantijskog stila u arhitekturi (radovi Branka Tanazevića) i uticaje secesije.Međuratni Modernizam (1918–1941): Zlatno doba beogradske moderne škole. Detaljno je analiziran rad članova čuvene Grupe arhitekata modernog pravca (GAMP) kao što su Milan Zloković, Nikola Dobrović, Dragiša Brašovan i Branislav Kojić.Posleratni socijalistički modernizam i Brutalizam (1945–1970): Izgradnja Novog Beograda, radikalno redefinisanje javnih objekata, stambenih blokova i sinteza arhitekture i umetnosti. Obrađen je rad velikana posleratne scene poput Bogdan Bogdanovića, Mihajla Mitrovića, Ivana Antića i Ivanke Raspopović (autora same zgrade Muzeja savremene umetnosti).