| Cena: |
| Želi ovaj predmet: | 2 |
| Stanje: | Polovan bez oštećenja |
| Garancija: | Ne |
| Isporuka: | AKS BEX City Express Pošta CC paket (Pošta) DExpress Post Express Lično preuzimanje |
| Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Pouzećem Lično |
| Grad: |
Novi Sad, Novi Sad |
Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
lepo očuvano
Nikola Dobrović (Pečuj, 12. februar 1897 — Beograd, 11. januar 1967) bio je srpski i jugoslovenski arhitekta i profesor na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.
Nikola Dobrović
Nikola Dobrović
Lični podaci
Datum rođenja
12. februar 1897.
Mesto rođenja
Pečuj, Austrougarska
Datum smrti
11. januar 1967. (69 god.)
Mesto smrti
Beograd, SFRJ
Umetnički rad
Polje
arhitektura
Nagrade
Oktobarska nagrada
Biografija
uredi
Njegova dela su uglavnom stvarana u stilu moderne, a bio je podjednako poznat i kao urbanista. Studije arhitekture započeo je u Budimpešti 1915,[1] a nakon prekida zbog 1. svetskog rata, nastavio ih je u na Češkom tehničkom univerzitetu u Pragu, gde je diplomirao 1923. i radio do 1934. kao arhitekta. Vratio se u zemlju i živeo u Lapadu kod Dubrovnika. Godine 1943 se priključuje NOP-. Od oktobra 1944. radio je na obnovi zemlje kao načelnik Arhitektonskog odeljenja saveznog Ministarstva građevina. Krajem 1945. postavljen je za direktora Urbanističkog zavoda NR Srbije, a posle odvajanja zasebnog Urbanističkog zavoda Beograda postaje njegov prvi direktor i glavni arhitekta grada. U jesen 1948. preuzima dužnost redovnog profesora za urbanizam na Arhitektonskom fakultetu Tehničke visoke škole u Beogradu.
Bio je dopisni član SANU od 1961. i JAZU od 1963, a 1962. je dobio Oktobarsku nagradu grada Beograda. Dobio je Sedmojulsku nagradu za životno delo 1964. Odlikovan je Ordenom rada sa crvenom zastavom 1965. godine, a te godine je postao i redovni član SANU. Bio je i počasni dopisni član RIBA (Kraljevski institut britanskih arhitekata).
1968. je posthumno dobio Oktobarsku nagradu za urbanističke koncepcije po kojima je građen Novi Beograd. Tokom 2022. u Galeriji SANU priređena je višemesečna izložba „Nikola Dobrović – Pod zastavama modernih pokreta”.[2]
Njegov stariji brat bio je slikar Petar Dobrović.
Dela
uredi
Plan Generalštaba
Bista Nikoli Dobroviću postavljena u Zgradi Tehničkih fakulteta u Beogradu
Arhitektonska
uredi
Vila u Pragu, 1925.[3]
Stambeni objekt sa apotekom u Pragu, 1928.[4]
Masarikovi domovi u mestu Krč u kod Praga 1928. (kao saradnik češkog arhitekte Bohumira Kozaka)
Jugoslovenski studentski dom u Pragu 1928.
Spomenik Viktoru Diku na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1932.
Hotel Grand na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1936.[5]
Bila Naprstek u uvali Srebreno kod Dubrovnika, 1937.
Vila Rusalka na Boninovu, Dubrovnik, 1938.
Vila Vesna na ostrvu Lopudu kod Dubrovnika, 1939.[6]
Restauracija palate Sponza u Dubrovniku, 1939.
Dogradnja i adaptacija vile Volf (Opus X) na Lapadu, Dubrovnik, 1939.
Vila Adonis u Drugom konalu kod Dubrovnika, 1940.
Vila Svid u Malom Zatonu kod Dubrovnika, 1940.[6]
Dom ferijalnog saveza na Lapadu (Montovjerna), Dubrovnik, 1938-39.
Državni sekretarijat narodne odbrane u Beogradu (generalštab), 1956-63.[7]
Gradska Pošta, Herceg Novi, 1961.
Institut „Nikola Tesla“, Novi Beograd, 1963.
Dečije odelenje Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ”Dr Simo Milošević”, Herceg Novi, 1964.[6]
Dečja bolnica Igalo, 1962.[6]
Projekti industrijske i namenske arhitekture N. Dobrovića
uredi
Projekat industrijskog naselja, 1954–1956, Ježevo polje kod Štipa;
Idejna skica železničkog čvora, 1955, Zagreb
Projekat autobuske stanice, 1960, Igalo