pregleda

Traite D`esthetique scientifique de L` architecture


Cena:
11.990 din
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: Pošta
CC paket (Pošta)
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

Askeza (7469)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

100% pozitivnih ocena

Pozitivne: 13931

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

ISBN: Ostalo
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Jezik: Francuski
Godina izdanja: Ms

Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Retko !!!

1954 Paris

- Traite D`esthetique scientifique de L` architecture
Traktat o naučnoj estetici arhitekture

Milutin Borisavljević (Kragujevac, 25. jun 1889 — Pariz, 3. jul 1970) bio je srpski arhitekta i estetičar. Borisavljević je studirao i doktorirao na Sorboni.

Biografija
Navodi se kao ugledni arhitekta i jedan od najistaknutijih kritičara međuratne arhitekture.[1]

Danas se Borisavljević smatra rodonačelnikom Društva arhitekata Beograda.[2] Od 2007. godine kružna ulica (upravna na Prelivačku ulicu) u Borči nosi ime Milutina Borisavljevića[3]

Arhitektonska dela
Izvesni nepouzdani izvori tvrde da je najznačajnije Borisavljevićevo delo zgrada Beogradske berze iz 1934. godine, u koju se 1951. uselio Etnografski muzej, što je, međutim, netačno — ovu zgradu projektovao je beogradski arhitekta Aleksandar Đorđević uz saradnju arhitekte Grigorija Samojlova (koji je izradio perspektivni prikaz u projektu Berze).


Ograda oko Studentskog parka arhitekte Milutina Borisavljevića

Beogradska Berza (sada Etnografski muzej), 1934, projekat arhitekte Aleksandra Đorđevića
Stambeni objekti
Nakon Prvog svetskog rata usledila je intenzivna gradnja na području Beograda. To se odrazilo i na gradnju Kopitareve gradine. Ovo područje naseljavaju pripadnici srednje klase, a kao autori projekata njihovih kuća pojavljuju se u to vreme poznate beogradske arhitekte poput Milutina Borisavljevića, Branislava Kojića i Bogdana Nestorovića.[4]

Jedan od Borisavljevićevih najznačajnijih radova je kuća Flašar u ulici Kornelija Stankovića 16[5] Kao objekat rezidencijalnog tipa (vila) odlikuju ga precizna izrada detalja spoljašnjosti, lakoća perceptivnosti i harmoničan odnos jasno proporcionalnih delova i celine[6]


Vila „Rajna” porodica Stevović-Simić iz Beograda, Velingrad, Bugarska
Posebno je interesantna njegova aktivnost u poznatoj termalnoj banji Velingradu u Rodopima (Bugarska), gde je 1928. g. za račun beogradskog industrijalca, Stojadina Stevovića (1888—1945)[7], projektovao Vilu „Rajna” za potrebe porodica Stevović i Simić. Vila je izgrađena iste godine u duhu tada preovlađujućeg francuskog klasicizma, ali sa diskretnim dekorativnim elementima u stilu Art Dekoa. Danas je Vila „Rajna”, u skladu sa propisima Republike Bugarske, zaštićena kao spomenik kulture od regionalnog značaja.

U Nišu je 1930. godine projektovao zgradu trgovca Andonovića na broju 41, koja se smatra najvrednijom arhitektonskom građevinom između dva svetska rata. Rađena je u duhu francuskog klasicizma. U pitanju je dvospratna kuća sa jednim većim i šest manjih balkona. Čitav objekat je prekriven dubokim reljefom u veštačkom kamenu, a posebno se izdvajaju pilastri i kapiteli, kao i figura nagog Merkura u centralnom delu zgrade koji u rukama drži simbole bogatstva što je u skladu sa statusom tadašnjeg bogatog trgovca, vlasnika zgrade.[8]

I pored intenzivne međuratne arhitektonske prakse i izvesnog nastojanja da se prilagodi, Borisavljević se teško uklopio u posleratni graditeljski milje. Tokom ovog perioda (po sopstvenom priznanju) projektovao je veliku zgradu preko puta sporednog ulaza u Beli dvor. Ubrzo, odbačen od sredine, seli se u Pariz gde umire 1970.

Javni objekti
Borisavljević je pored mnoštva privatnih, mahom stambenih objekata i pokojeg javnog, projektovao i ogradu oko Studentskog parka na istoimenom trgu u Beogradu, koja je podignuta 1929. godine. Urađena je u obliku ćiriličnog slova „P” sa dve kapije od kovanog gvožđa, a orijentisanih ka samom trgu.[9] Pominje se i kao jedan od kritičara i zagovornika urbanističko-arhitektonskog uobličavanja Trga republike, Terazija i tzv. „Terazijske terase”, protiv čije izgradnje je napisao niz članaka u dnevnoj štampi, ali poput njegovih brojnih kolega, nije postigao neki veći uspeh[10]

Projektovao je dve manje kapelice u dnu Francuskog vojnog groblja u Beogradu 1930. godine (ogradu i uređenje groblja projektovao je naknadno arh. Rajko Tatić), koje je potpuno obnovljeno 2004. godine.

◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼◻◼

☑ Zamolio bih clanove koji zele licno preuzimanje, da ne postavljaju uslove kako, sta, gde... licno preuzimanje je na mojoj adresi na Telepu, ako Vam to ne odgovara kupujte od nekog drugog.


☑ Svi predmeti su fotografisani na prirodnom svetlu, nema nikakvih filtera, efekata ili neceg slicnog !

❗❗❗ NE SALJEM U INOSTRANSTVO ❗❗❗

☑ Dobro pogledajte fotografije, da ne dodje do nekog nesporazuma!

☑ Tu sam za sva pitanja!

☑ Knjige saljem nakon uplate!

☑ POUZECEM SALJEM SAMO CLANOVIMA BEZ NEGATIVNIH OCENA!!!! Takodje ne saljem clanovima koji su novi tj. bez ocena!!!


☑ Filmski plakati:

☑ Molim Vas da ne ocekujete od plakata da izgledaju kao da su sada izasli iz stamparije, ipak neki od plakata imaju godina... i mi se nakon 50 godina zguzvamo :) Trudim se da ih sto bolje fotografisem kako bi ste imali uvid u stanje.

☑ Sto se tice cena plakata, uzmite samo u obzir da su ovo originalni plakati iz perioda filma, i da kada bi ste hteli da napravite (odstampate) bilo kakav filmski plakat sa intereneta kostalo bi Vas verovatno vise od hiljadu dinara...

☑ Antikvarne knjige:

☑ Sto se tice antikvarnih knjiga, molim Vas da ne ocekujete da knjige koje su stare neke i po 150 godina budu u savrsenom stanju, budite srecni sto su uopste pozivele toliko vremena i sto je informacija jos uvek u njima, a stanje kakvo je takvo je, uvek mogu da se odnesu da se prekorice i malo sreda, pa da opet dobiju malo svezine, naravno ko to zeli.




Predmet: 81608661
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju!

Retko !!!

1954 Paris

- Traite D`esthetique scientifique de L` architecture
Traktat o naučnoj estetici arhitekture

Milutin Borisavljević (Kragujevac, 25. jun 1889 — Pariz, 3. jul 1970) bio je srpski arhitekta i estetičar. Borisavljević je studirao i doktorirao na Sorboni.

Biografija
Navodi se kao ugledni arhitekta i jedan od najistaknutijih kritičara međuratne arhitekture.[1]

Danas se Borisavljević smatra rodonačelnikom Društva arhitekata Beograda.[2] Od 2007. godine kružna ulica (upravna na Prelivačku ulicu) u Borči nosi ime Milutina Borisavljevića[3]

Arhitektonska dela
Izvesni nepouzdani izvori tvrde da je najznačajnije Borisavljevićevo delo zgrada Beogradske berze iz 1934. godine, u koju se 1951. uselio Etnografski muzej, što je, međutim, netačno — ovu zgradu projektovao je beogradski arhitekta Aleksandar Đorđević uz saradnju arhitekte Grigorija Samojlova (koji je izradio perspektivni prikaz u projektu Berze).


Ograda oko Studentskog parka arhitekte Milutina Borisavljevića

Beogradska Berza (sada Etnografski muzej), 1934, projekat arhitekte Aleksandra Đorđevića
Stambeni objekti
Nakon Prvog svetskog rata usledila je intenzivna gradnja na području Beograda. To se odrazilo i na gradnju Kopitareve gradine. Ovo područje naseljavaju pripadnici srednje klase, a kao autori projekata njihovih kuća pojavljuju se u to vreme poznate beogradske arhitekte poput Milutina Borisavljevića, Branislava Kojića i Bogdana Nestorovića.[4]

Jedan od Borisavljevićevih najznačajnijih radova je kuća Flašar u ulici Kornelija Stankovića 16[5] Kao objekat rezidencijalnog tipa (vila) odlikuju ga precizna izrada detalja spoljašnjosti, lakoća perceptivnosti i harmoničan odnos jasno proporcionalnih delova i celine[6]


Vila „Rajna” porodica Stevović-Simić iz Beograda, Velingrad, Bugarska
Posebno je interesantna njegova aktivnost u poznatoj termalnoj banji Velingradu u Rodopima (Bugarska), gde je 1928. g. za račun beogradskog industrijalca, Stojadina Stevovića (1888—1945)[7], projektovao Vilu „Rajna” za potrebe porodica Stevović i Simić. Vila je izgrađena iste godine u duhu tada preovlađujućeg francuskog klasicizma, ali sa diskretnim dekorativnim elementima u stilu Art Dekoa. Danas je Vila „Rajna”, u skladu sa propisima Republike Bugarske, zaštićena kao spomenik kulture od regionalnog značaja.

U Nišu je 1930. godine projektovao zgradu trgovca Andonovića na broju 41, koja se smatra najvrednijom arhitektonskom građevinom između dva svetska rata. Rađena je u duhu francuskog klasicizma. U pitanju je dvospratna kuća sa jednim većim i šest manjih balkona. Čitav objekat je prekriven dubokim reljefom u veštačkom kamenu, a posebno se izdvajaju pilastri i kapiteli, kao i figura nagog Merkura u centralnom delu zgrade koji u rukama drži simbole bogatstva što je u skladu sa statusom tadašnjeg bogatog trgovca, vlasnika zgrade.[8]

I pored intenzivne međuratne arhitektonske prakse i izvesnog nastojanja da se prilagodi, Borisavljević se teško uklopio u posleratni graditeljski milje. Tokom ovog perioda (po sopstvenom priznanju) projektovao je veliku zgradu preko puta sporednog ulaza u Beli dvor. Ubrzo, odbačen od sredine, seli se u Pariz gde umire 1970.

Javni objekti
Borisavljević je pored mnoštva privatnih, mahom stambenih objekata i pokojeg javnog, projektovao i ogradu oko Studentskog parka na istoimenom trgu u Beogradu, koja je podignuta 1929. godine. Urađena je u obliku ćiriličnog slova „P” sa dve kapije od kovanog gvožđa, a orijentisanih ka samom trgu.[9] Pominje se i kao jedan od kritičara i zagovornika urbanističko-arhitektonskog uobličavanja Trga republike, Terazija i tzv. „Terazijske terase”, protiv čije izgradnje je napisao niz članaka u dnevnoj štampi, ali poput njegovih brojnih kolega, nije postigao neki veći uspeh[10]

Projektovao je dve manje kapelice u dnu Francuskog vojnog groblja u Beogradu 1930. godine (ogradu i uređenje groblja projektovao je naknadno arh. Rajko Tatić), koje je potpuno obnovljeno 2004. godine.
81608661 Traite D`esthetique scientifique de L` architecture

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.