pregleda

Optičko-fiziološka perspektiva Dr Milutin Borisavljević


Cena:
3.290 din
Želi ovaj predmet: 2
Stanje: Polovan bez oštećenja
Garancija: Ne
Isporuka: BEX
Pošta
Post Express
Lično preuzimanje
Plaćanje: Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja)
Ostalo (pre slanja)
Pouzećem
Lično
Grad: Novi Sad,
Novi Sad
Prodavac

H.C.E (5800)

PREMIUM član
Član je postao Premium jer:
- ima 100 jedinstvenih pozitivnih ocena od kupaca,
- tokom perioda od 6 meseci uplati minimum 20.000 dinara na svoj Limundo račun.

99,84% pozitivnih ocena

Pozitivne: 9665

  Pošalji poruku

Svi predmeti člana


Kupindo zaštita

Godina izdanja: Ostalo
ISBN: Ostalo
Oblast: Arhitektura
Autor: Domaći
Jezik: Srpski

RETKO!!!
pogotovo sa omotačem koji je malo remek-delo montaže

Beograd : Ministarstvo građevina FNRJ, 1948 (Beograd : Jugoslovensko štamparsko preduzeće)
Optičko-fiziološka perspektiva / Milutin Borisavljević
173 str. : graf. prikazi ; 24 cm

odlično stanje
tvrd povez i omotač

Milutin Borisavljević (25. jun 1889, Kragujevac - 3. jul 1970, Pariz, Francuska) je bio srpski arhitekta i estetičar. Studirao je na Sorboni, gde je i doktorirao. Navodi se kao ugledni arhitekta i jedan od najistaknutijih kritičara međuratne arhitekture.[1]

Izvesni, nepouzdani izvori tvrde da je najznačajnije Borisavljevićevo delo zgrada Beogradske berze iz 1934. godine, u koju se 1951. uselio Etnografski muzej, što je, međutim, netačno - ovu zgradu projektovao je beogradski arhitekta Aleksandar Đorđević uz saradnju arhitekte Grigorija Samojlova (koji je izradio perspektivni prikaz u projektu Berze).
Što se tiče Borisavljevića, on je pored mnoštva privatnih, mahom stambenih objekata i pokojeg javnog, projektovao i ogradu oko Studentskog parka na istoimenom trgu u Beogradu, koja je podignuta 1929. godine. Urađena je u obliku ćiriličnog slova „P“ sa dve kapije od kovanog gvožđa, a orijentisanih ka samom trgu.[2] Pominje se i kao jedan od kritičara i zagovornika urbanističko-arhitektonskog uobličavanja Trga republike, Terazija i tzv. „Terazijske terase“ (protiv čije izgradnje je napisao niz članaka u dnevnoj štampi) ali poput njegovih brojnih kolega, nije postigao neki veći uspeh[3]

Projektovao je Francusko vojno groblje u Beogradu 1930. godine, koje je potpuno obnovljeno 2004. godine.[4] Jedan od Borisavljevićevih najznačajnijih radova je svakako kuća Flašar u ulici Kornelija Stankovića 16[5] Kao objekat rezidencijalnog tipa (vila) odlikuju ga precizna izrada detalja spoljašnjosti, lakoća perceptivnosti i harmoničan odnos jasno proporcionalnih delova i celine[6]


Vila `Rajna` porodica Stevović-Simić iz Beograda, Velingrad, Bugarska
Posebno je interesantna njegova aktivnost u poznatoj termalnoj banji Velingradu u Rodopima, (Bugarska), gde je 1928. g. za račun beogradskog industrijalca, Stojadina Stevovića (1888-1945)[7], projektovao Vilu `Rajna` a za potrebe porodica Stevović i Simić. Vila je izgrađena iste godine u duhu tada preovlađujućeg francuskog klasicizma ali sa diskretnim dekorativnim elementima u stilu Art Dekoa. Danas je Vila `Rajna`, u skladu sa propisima Republike Bugarske, zaštićena kao spomenik kulture od regionalnog značaja.

U periodu posle Prvog svetskog rata usledila je i intenzivna gradnja na području Beograda. To se odrazilo i na gradnju Kopitareve gradine. Ovo područje naseljavaju pripadnici srednje klase, a kao autori projekata njihovih kuća pojavljuju se u to vreme poznate beogradske arhitekte poput Milutina Borisavljevića, Branislava Kojića i Bogdana Nestorovića.[8]

U Nišu je 1930. godine projektovao zgradu trgovca Andonovića na broju 41, koja se smatra najvrednijom arhitektonskom građevinom između dva svetska rata. Rađena je u duhu francuskog klasicizma. U pitanju je dvospratna kuća sa jednim većim i šest manjih balkona. Čitav objekat je prekriven dubokim reljefom u veštačkom kamenu, a posebno se izdvajaju pilastri i kapiteli, kao i figura nagog Merkura u centralnom delu zgrade koji u rukama drži simbole bogatstva što je u skladu sa statusom tadašnjeg bogatog trgovca, vlasnika zgrade.
I pored intenzivne međuratne arhitektonske prakse, Borisavljević se teško uklopio u posleratni graditeljski milje, iako je to u izvesnoj meri pokušavao. Tokom ovog perioda (po sopstvenom priznanju) projektovao je veliku zgradu preko puta sporednog ulaza u Beli dvor. Ubrzo, odbačen od sredine, seli se u Pariz gde umire u siromaštvu, bivajući prinuđen da se bavi bizarnim poslovima kako bi preživeo.

Danas se Borisavljević smatra rodonačelnikom Društva arhitekata Beograda.[10] Od 2007. godine kružna ulica (upravna na Prelivačku ulicu) u Borči nosi ime Milutina Borisavljevića...

tags: zlatni presek i drugi eseji
dr. milutin borisavljevic
optičko fiziološka perspektiva

Skuplje knjige možete platiti na rate.

International shipping
Paypal only
(Države Balkana: Uplata može i preko pošte ili Western Union-a)

1 euro = 117.5 din

For international buyers please see instructions below:
To buy an item: Click on the red button KUPI ODMAH
Količina: 1 / Isporuka: Pošta / Plaćanje: Tekući račun
To confirm the purchase click on the orange button: Potvrdi kupovinu (After that we will send our paypal details)
To message us for more information: Click on the blue button POŠALJI PORUKU
To see overview of all our items: Click on Svi predmeti člana

Ako je aktivirana opcija besplatna dostava, ona se odnosi samo na slanje kao preporučena tiskovina ili cc paket na teritoriji Srbije.

Poštarina za knjige je u proseku 133-200 dinara, u slučaju da izaberete opciju plaćanje pre slanja i slanje preko pošte. Postexpress i kurirske službe su skuplje ali imaju opciju plaćanja pouzećem. Ako nije stavljena opcija da je moguće slanje i nekom drugom kurirskom službom pored postexpressa, slobodno kupite knjigu pa nam u poruci napišite koja kurirska služba vam odgovara.

Ukoliko još uvek nemate bar 10 pozitivnih ocena, zbog nekoliko neprijatnih iskustava, molili bi vas da nam uplatite cenu kupljenog predmeta unapred.

Novi Sad lično preuzimanje ili svaki dan ili jednom nedeljno zavisno od lokacije prodatog predmeta.

Našu kompletnu ponudu možete videti preko linka
https://www.kupindo.com/Clan/H.C.E/SpisakPredmeta
Ukoliko tražite još neki naslov koji ne možete da nađete pošaljite nam poruku možda ga imamo u magacinu.
Pogledajte i našu ponudu na limundu https://www.limundo.com/Clan/H.C.E/SpisakAukcija
Slobodno pitajte šta vas zanima preko poruka. Preuzimanje moguce u Novom Sadu i Sremskoj Mitrovici uz prethodni dogovor. (Većina knjiga je u Sremskoj Mitrovici, manji broj u Novom Sadu, tako da se najavite nekoliko dana ranije u slucaju ličnog preuzimanja, da bi knjige bile donete, a ako Vam hitno treba neka knjiga za danas ili sutra, obavezno proverite prvo preko poruke da li je u magacinu da ne bi doslo do neprijatnosti). U krajnjem slučaju mogu biti poslate i poštom u Novi Sad i stižu za jedan dan.

U Novom Sadu lično preuzimanje na Grbavici na našoj adresi ili u okolini po dogovoru. Dostava na kućnu adresu u Novom Sadu putem kurira 350 dinara.
Slanje nakon uplate na račun u Erste banci (ukoliko ne želite da plaćate po preuzimanju). Poštarina za jednu knjigu, zavisno od njene težine, može biti od 133-200 din. Slanje vise knjiga u paketu težem od 2 kg 250-400 din. Za cene postexpressa ili drugih službi se možete informisati na njihovim sajtovima.
http://www.postexpress.rs/struktura/lat/cenovnik/cenovnik-unutrasnji-saobracaj.asp

INOSTRANSTVO: Šaljem po dogovoru, ili po vašim prijateljima/rodbini ili poštom. U Beč idem jednom godišnje pa ako se podudare termini knjige mogu doneti lično. Skuplje pakete mogu poslati i po nekom autobusu, molim vas ne tražite mi da šaljem autobusima knjige manje vrednosti jer mi odlazak na autobusku stanicu i čekanje prevoza pravi veći problem nego što bi koštala poštarina za slanje kao mali paket preko pošte.

Ukoliko kupujete više od jedne knjige javite se porukom možda Vam mogu dati određeni popust na neke naslove.

Sve knjige su detaljno uslikane, ako Vas još nešto interesuje slobodno pitajte porukom. Reklamacije primamo samo ukoliko nam prvo pošaljete knjigu nazad da vidim u čemu je problem pa nakon toga vraćamo novac. Jednom smo prevareni od strane člana koji nam je vratio potpuno drugu knjigu od one koju smo mu mi poslali, tako da više ne vraćamo novac pre nego što vidimo da li se radi o našoj knjizi.
Ukoliko Vam neka pošiljka ne stigne za dva ili tri dana, odmah nas kontaktirajte za broj pošiljke kako bi videli u čemu je problem. Ne čekajte da prođe više vremena, pogotovo ako ste iz inostranstva, jer nakon određenog vremena pošiljke se vraćaju pošiljaocu, tako da bi morali da platimo troškove povratka i ponovnog slanja. Potvrde o slanju čuvamo do 10 dana. U 99% slučajeva sve prolazi glatko, ali nikad se ne zna.

Ukoliko uvažimo vašu reklamaciju ne snosimo troškove poštarine, osim kada je očigledno naša greška u pitanju.

Predmet: 46747481
RETKO!!!
pogotovo sa omotačem koji je malo remek-delo montaže

Beograd : Ministarstvo građevina FNRJ, 1948 (Beograd : Jugoslovensko štamparsko preduzeće)
Optičko-fiziološka perspektiva / Milutin Borisavljević
173 str. : graf. prikazi ; 24 cm

odlično stanje
tvrd povez i omotač

Milutin Borisavljević (25. jun 1889, Kragujevac - 3. jul 1970, Pariz, Francuska) je bio srpski arhitekta i estetičar. Studirao je na Sorboni, gde je i doktorirao. Navodi se kao ugledni arhitekta i jedan od najistaknutijih kritičara međuratne arhitekture.[1]

Izvesni, nepouzdani izvori tvrde da je najznačajnije Borisavljevićevo delo zgrada Beogradske berze iz 1934. godine, u koju se 1951. uselio Etnografski muzej, što je, međutim, netačno - ovu zgradu projektovao je beogradski arhitekta Aleksandar Đorđević uz saradnju arhitekte Grigorija Samojlova (koji je izradio perspektivni prikaz u projektu Berze).
Što se tiče Borisavljevića, on je pored mnoštva privatnih, mahom stambenih objekata i pokojeg javnog, projektovao i ogradu oko Studentskog parka na istoimenom trgu u Beogradu, koja je podignuta 1929. godine. Urađena je u obliku ćiriličnog slova „P“ sa dve kapije od kovanog gvožđa, a orijentisanih ka samom trgu.[2] Pominje se i kao jedan od kritičara i zagovornika urbanističko-arhitektonskog uobličavanja Trga republike, Terazija i tzv. „Terazijske terase“ (protiv čije izgradnje je napisao niz članaka u dnevnoj štampi) ali poput njegovih brojnih kolega, nije postigao neki veći uspeh[3]

Projektovao je Francusko vojno groblje u Beogradu 1930. godine, koje je potpuno obnovljeno 2004. godine.[4] Jedan od Borisavljevićevih najznačajnijih radova je svakako kuća Flašar u ulici Kornelija Stankovića 16[5] Kao objekat rezidencijalnog tipa (vila) odlikuju ga precizna izrada detalja spoljašnjosti, lakoća perceptivnosti i harmoničan odnos jasno proporcionalnih delova i celine[6]


Vila `Rajna` porodica Stevović-Simić iz Beograda, Velingrad, Bugarska
Posebno je interesantna njegova aktivnost u poznatoj termalnoj banji Velingradu u Rodopima, (Bugarska), gde je 1928. g. za račun beogradskog industrijalca, Stojadina Stevovića (1888-1945)[7], projektovao Vilu `Rajna` a za potrebe porodica Stevović i Simić. Vila je izgrađena iste godine u duhu tada preovlađujućeg francuskog klasicizma ali sa diskretnim dekorativnim elementima u stilu Art Dekoa. Danas je Vila `Rajna`, u skladu sa propisima Republike Bugarske, zaštićena kao spomenik kulture od regionalnog značaja.

U periodu posle Prvog svetskog rata usledila je i intenzivna gradnja na području Beograda. To se odrazilo i na gradnju Kopitareve gradine. Ovo područje naseljavaju pripadnici srednje klase, a kao autori projekata njihovih kuća pojavljuju se u to vreme poznate beogradske arhitekte poput Milutina Borisavljevića, Branislava Kojića i Bogdana Nestorovića.[8]

U Nišu je 1930. godine projektovao zgradu trgovca Andonovića na broju 41, koja se smatra najvrednijom arhitektonskom građevinom između dva svetska rata. Rađena je u duhu francuskog klasicizma. U pitanju je dvospratna kuća sa jednim većim i šest manjih balkona. Čitav objekat je prekriven dubokim reljefom u veštačkom kamenu, a posebno se izdvajaju pilastri i kapiteli, kao i figura nagog Merkura u centralnom delu zgrade koji u rukama drži simbole bogatstva što je u skladu sa statusom tadašnjeg bogatog trgovca, vlasnika zgrade.
I pored intenzivne međuratne arhitektonske prakse, Borisavljević se teško uklopio u posleratni graditeljski milje, iako je to u izvesnoj meri pokušavao. Tokom ovog perioda (po sopstvenom priznanju) projektovao je veliku zgradu preko puta sporednog ulaza u Beli dvor. Ubrzo, odbačen od sredine, seli se u Pariz gde umire u siromaštvu, bivajući prinuđen da se bavi bizarnim poslovima kako bi preživeo.

Danas se Borisavljević smatra rodonačelnikom Društva arhitekata Beograda.[10] Od 2007. godine kružna ulica (upravna na Prelivačku ulicu) u Borči nosi ime Milutina Borisavljevića...

tags: zlatni presek i drugi eseji
dr. milutin borisavljevic
optičko fiziološka perspektiva
46747481 Optičko-fiziološka perspektiva Dr Milutin Borisavljević

LimundoGrad koristi kolačiće u statističke i marketinške svrhe. Nastavkom korišćenja sajta smatramo da ste pristali na upotrebu kolačića. Više informacija.